Faʻailoga o le Type 1 Diabetes

Pin
Send
Share
Send

Ole Type 1 maʻi suka ua tupu pe a le lava le inisalini ile toto o tagata. O le mea ua tupu, ua le sao le suka i totoga ma sela (inisulini o se aga, e fesoasoani i kulukose moli e ulufale i puipui o alatoto).
O se tulaga tiga e tupu i totonu o le tino: o sela e matelaina ma le mafai ona maua ni kulukose, ma o alatoto ua faʻaleagaina e le tele o suka i totonu.
I le mulimuli ai i le faʻamaʻi o tino, o tino uma o tagata e faifai malie lava ma le mautinoa faʻaleagaina: fatugaʻo, fatu, mata, ate, ma le matutu gangrene o pito. Ia tatou faʻamatala auiliili pe faʻafefea ona atagia mai le maʻisuka ituaiga 1 i vaega eseese o le tino o le tagata, ma o a faʻafitauli e maua i le maʻi suka?

Aisea e maualuga ai suka suka?

O tagata gasegase e maua ile maʻisuka ituaiga 1 e faamalosia e faitau aso ia masani o mea ai carbohydrate, fuaina le suka ma ave le inisalini. Ae ui i lea, e faigata ona toe suia le teuteuga lelei ole tino ile au oe lava fuafuaina. E i ai se maualuga maualuga ole inisalini inisalini ma e ova le karbohidrat i meaai. O le mea lea, i le maʻi suka, e suka le suka i totonu o le toto o se tagata.

O le maualuga o suka e mafua ai le fia inu. O se tagata e fiainu i taimi uma, malosi faanatinati e avea atili alu soo, vaivai foliga mai. O na na o faʻaaliga i fafo o le faʻamaʻi. O faʻalavelave i totonu e sili atu le tele ma sili atu le leaga. Latou te faia ma se faifai pea maualuga maualuga le suka.

Tusa lava pe sili atu le aofaʻi o le kulukose sili atu i le masani ai (sili atu i le 5.5 mmol / L i luga o le gaogao manava), e i ai le telegese faʻaleagaina o alatoto ma isi totoga.

Faʻafefea ona faʻatupu faʻafitauli?

O faʻafitauli o le maʻisuka ituaiga 1 e masani lava ona aʻafia ai le faʻamamafa.
Ona o le maualuga pea le maualuga o le kulukose, o toto toto ua faʻaletonu, o le tuʻinanau e fausia toto clots ua faateleina, tupe teu i luga o puipui o alatoto (atherosclerosis). Ole toto e mafolafola ma mafiafia.
O se faʻaiuga o le tafe toto, ua le lava le sapalai o totoga ma mea taua.
O le toto e feaveaʻia okesene okesene, kulukose (mai i le vaevaega o mea ai carbohydrates), amino acids (vaevaega o porotini), gaʻo gaʻo (se vaevaega o gaʻo) i sela o vaega eseese. Faatasi ai ma le lemu le tafe toto, sela maua itiiti mea taua mea. I le taimi lava e tasi, o le aveeseina o toxins mai sela e faʻagesegese foʻi. Ole mea lea e avea ai le faʻalavelave ole tino i totonu o le tino, oona pe a gaosia e oloa o taua taua o ana lava sela.
I nofoaga na e tele ai le faʻalavelaveina o le tafe toto, e faʻatupuina le tumau - fula, suppuration, mageso, gangren. I se tino ola o tagata, vaega o le pala ma necrosis aliaʻe. I le tele o taimi, faʻafitauli e tupu faʻafuaseʻi tupu i pito maualalo. Ole kulukose ua le liua e le liua i le malosi mo totoga i totonu. E ui atu i le toto toto ma faʻatinoina e fatugaʻo.

O tagata e maua ile maʻisuka ituaiga 1 ua paʻu le paʻu, lagona le vaivai, fiamoe, lelava, maua le fia inu i taimi uma, soʻo lona alu i le tele, ulu tiga. E i ai suiga i amioga, mafaufauga o le mafaufau, foliga o fesuiaʻiga o lagona, feteʻenaʻiga o le atuatuvale, popolevale, leotele. Lenei mea uma o le faʻailoga o tagata gasegase e oʻo i suiga o le suka i le toto. O le tulaga lea ua taʻua suka encephalopathy.

Diabetes ma fatugaʻo

I le itula, 6 lita o le toto o le tagata e pasi i fatugaʻo.
O fatugaʻo o ni faamama ia o le tino o le tagata. O le faifai pea o loʻo i totonu o le maʻi suka e manaʻomia ai le inu vai. Faʻafetai o loʻo ua mafai ona tuʻuina mai fatugaʻo i galuega ma faʻateleina avega. E le gata faʻamamaina e oketi vaega o toto toto faʻapitoa, latou te aoina le suka i totonu ia i latou.

A oʻo i le aofaʻi o le kulukose i le toto na ova atu i le 10 mmol / l, ua le toe mafai e le fatugaʻo ona faʻagaioia i latou faʻamama moliga. E suka le suka i le mimiti. O suamalie suamalie e faʻatupu i totonu o le pou masani, i le mea o loʻo avea ai le kulukose ma faʻavae mo le fausiaina o faʻamaʻi o siama. Fula tupu i le pusi ma fatugaʻo - cystitis ma nephritis. I le fatugaʻo o se maʻisuka suka, ua suia suiga ua taʻua o le maʻi suka nephropathy.

Faʻaaliga o le nephropathy:

  • porotini i totonu o le muna
  • leaga o le toto filtration,
  • le lelei o fatugaʻo.

Loto faigata

I totonu o faʻafitauli masani lava o le maʻisuka ituaiga 1 o le faʻamaʻi o le fatu (CHD).
IHD o se faʻamaʻi o faʻamaʻi o le fatu (arrhythmia, angina pectoris, heart attack), e mafua mai i le le lava o le sapalai o le okesene. A faʻalavelaveina ai alatoto, e tupu le myocardial infarction (maliu o le uaua o le fatu).

Tagata e le o maʻisuka lagona tiga, mu lagona i le fatafata. I le maʻi suka, myocarditis mafai ona tupu e aunoa ma le tiga, talu ai le faʻaititia o le fatu fatu. I le leai o ni faʻamaʻi tiga, o loʻo iai se lamatiaga tele i le ola o le tagata gasegase. Ose tagata atonu e le o iloaina o ia o faia le fatu fatu, le maua le lagolago fualaau faasaina ma maliu faafuasei mai cardiac taofia.

Tele faʻafitauli o le maʻi suka e fesoʻotaʻi ma le maualuga o le vaivai o alatoto.
A faʻaletonu le lapoʻa o loʻo i totonu o le fatu, e tupu ai le fatu peʻa (pe afai ua leaga le vaʻai i le faiʻai, e tupu ai le stroke). Ole mafuaʻaga lea e ala i le maʻi suka o le ituaiga 1, e laveaʻi ma le maua ai gasegase i potu faʻalavelave faʻafuaseʻi.

Tagata gasegase patino "fatu suka" E faʻateleina le lapopoa ma faʻalavelave i le galuega o le myocardium (maso e faʻamalosia le toto).

Faigata mata

Faʻatamaia ile toto alatoto o le peʻa mata e faʻaitiitia ai le vaʻai, faia cataracts, glaucoma, tauaso.
A soʻona toto alatoto i le toto, alu loa le palapala ile fulufulu mata. E le gata i lea, a o le maʻi suka, e masani ona tupu mai le karite i le mata, e seasea ona tupu - o se vaega o le oti o aano e tupu (pe a pa'ū se toto i le tafe o le toto i totonu o le ipu).

I le maeʻa o le 20 tausaga o le maʻi suka, o le retinopathy e maua i le 100% o tagata mamaʻi.
O faʻafitauli e ala i le mata e taʻua o le diabetes o le ophthalmopathy ma le retinopathy. O faʻailoga faʻamaʻi o le retinopathic suiga i le retina - laititi le palapala, vaskular sacs (aneurysms), edema. Ole iʻuga ole maʻi suka retinopathy.

Faʻafitauli Faigata

O le le palapala ile palapala ile iʻuga o neura e iʻu i le leiloa o lagona, e masani lava i nofoaga o le tele o le faʻaletonu i le toto sapalai - i le pito sili. O lenei tulaga ua taʻua o le maʻi suka oona.

Faʻataʻitaʻiga masani o lenei tulaga: o se maʻi suka na savali i luga o le oneone vevela ma e leʻi lagonaina le susunuina vae. Pe na te leʻi maitauina foʻi le auala na tu ai o ia i se mea matuitui, o le iʻuga na mafua mai ai le pus i se manua e le togafitia.

Nifo faʻailoga

O le leaga o le toto e afaina ai faʻamaʻi o faʻamaʻi o le oral mulut:

  • gingivitis - fulafula o le vaega pito i fafo o gusi,
  • periodontitis - afaina ole pefu o totonu o gusi,
  • tele le avanoa o nifo faʻatele.

Ole maʻi suka ma vae

O le sili o le faʻalavelave i le sapalai toto na matauina i vae. O faʻailoga ua faia, ua taua o le maʻisuka vae:

  • Paʻu i vae ma lima.
  • O le vaivai o maso o le vae sii.
  • E malaia ponaivi ma soʻoga o vae.

Faaitiitia le lagonaina lelei o vae i le aafiaga o se mea e le fiafia ai (vevela, mea maʻai), tulaga lamatia e maua ai se mu, hypothermia, tipiina ma tatui manua.

E masani lava, o le vae suka e muta i le faʻamutaina o le vae.

O le maʻi suka ma faʻafefeteina

O le hormone insulin, e le o fausia i le mageso ituaiga 1, e aʻafia i le fausiaina o le sua o le gastric. O le mea lea, i le maʻi suka, o le faʻatinoina o le sua o le gastric ua faʻaititia faʻaititia. Gastritis e faia, o se masani masani faʻafitauli o le maʻi suka.

Isi faʻaalia faʻailoga o le maʻi suka i le faʻaogaina o meaʻai:

  • Manava manava (diare) - ona o le le lava o le faʻapalapala o taumafa.
  • Usb dysbiosis ona o faʻamaʻi fulafula.
  • Ua solia faʻafitauli metabolic i le ate. I se tulaga e le amanaiaina, o ia faʻalavelave e oʻo atu ai i le kanesa.
  • Faʻaititia le gallbladder function, mafua ai le faateleina o le tele, fula ma maʻa fausia.

Ole maʻi suka ma soʻoga

Fofo soofaʻatasi ua fausia foi o se mafuaʻaga o le le lava o le toto sapalai. E faʻaalia lea i le faʻatapulaʻaina o feʻaveaʻiga, tiga, faʻanoanoa pe a punou. O le oʻo i le suka suka. E faʻafetauia e le osteoporosis (oso i fafo o kalisiu mai ivi o se iʻuga o le tele o taimi urination ma faʻainu inu faifai pea).

Koma

O le maʻi suka e avea o se faʻamaʻi ogaoga o le maʻi suka.
Coma tupu i lua tulaga:

  • pe a oso vave le suka (sili atu i le 33 mmol / l);
  • i le taimi na oʻo ai i le tele o inisalini, ma o le aofaʻi o le kulukose i le toto na faʻaletonu (lalo ifo o le 1.5 mmol / l).

Coma (leiloa le malamalama) tupu 12-24 itula ina ua uma le onosaʻi o faʻailoga manino o le faʻaopoopoina o le suka (ogaoga fia inu, faanatinati faifai pea, uluulu, mimilo ma vomiting, vaivai).

Ua faʻateleina le aofaʻi o suka i le toto ona o lona faifai pea. E oʻo i sina maualuga o le suka i le faʻaauau ona faʻaalia mafua ai ni aʻafiaga e le masuia. Ole atinaʻe o faʻafitauli ole maʻisuka ituaiga 1 e muamua ona faʻaletonu i se maʻi, ona maliu ai lea o se tagata. O le sili le puipuia o le maʻi suka o loʻo mataʻituina pea le suka, ma meaʻai e maualalo ai le carb, ma gaioiga faʻamalositino.

Pin
Send
Share
Send