Fua faatatau ole suka ile limatusi: tulaga ile afiafi ma le taeao

Pin
Send
Share
Send

O le suka i le tino e aʻafia i auala eseese. Mo le faʻagaioia lelei o totoga, o le suka e tatau ona masani.

Ose ese ese esega mai tulaga faatauaina e iai aafiaga leaga ma mafua ai le alualu i luma o faʻamaʻi, ae maise suka mellitus.

E manaʻomia se suʻesuʻega o le totoʻo o le kulukose i le toto e iloilo ai le tulaga o le soifua maloloina ma fetuutuunai tali. E mafai ona e ave toto suka mai se tamatamai lima pe o le alatoto.

O le matafaioi a suka i le tino

Sugar o le malosiʻaga malosi faavae mo le faʻatinoina o sela ma aano. Suga ulufale atu i le tino pe a uma ona maua meaai. Ole tele o mea o loʻo i totonu ole ate, ma avea glycogen. A manaʻomia e le tino se vailaʻau, o hormone na liliu glycogen i le kulukose.

Ina ia mautinoa o loʻo tumau le fua ole kulukose, o le faʻailoga e pulea e le inisalini, o se hormone o le pancreas.

I le faʻaititia i le aofaʻi o le kulukose i le pancreas, amata le gaosiga o le glucagon. Norepinephrine ma adrenaline, o loʻo gaosia e le adrenal glands, faʻateleina ai le kulukose.

Ole Glucocorticoids e iai foi se aoga tuusaʻo, latou te fesoasoani i le gaosiga o le adrenaline. O nisi hormone-pei mea e mafai ona faʻateleina ai le kulukose.

O tele o hormones e aʻafia ai le siʻitia o le kulukose, ae naʻo le tasi o ia hormones e mafai ona tuʻuina i lalo le maualuga.

Hipergilemia

Hiperglikemia o le siʻitia o le suka i le toto. O lenei tulaga ua aloaia o ni tulaga mataʻutia, ona ua faʻaosofia ai ni soliga tulafono. O faʻailoga autu o le hyperglycemia o:

  • fia inu soʻo
  • malo mago membrane mucous,
  • masani faasee.

I nisi tulaga, o se faʻateleina o kulukose e manatu o se aʻafiaga masani o le tino. Mo se faʻataʻitaʻiga, o lenei mea e tupu i mafatiaga ogaoga, mamafa avega, faʻapea foʻi ma manuʻa.

I nei tulaga, ole hyperglycemia e umi se taimi. O le agavaʻa o le siʻitia o le suka e faʻailo mai. O le mafuaʻaga, o se tulafono, o nisi maʻi.

Ole tele ole suka i le toto e oso aʻe ona o faʻamaʻi o le endocrine. Faatasi ai ma ia maʻi, o le maʻi suka e taatele. O le mafuaʻaga o le siʻitia o le kulukose o le faʻaletonu foʻi e o faatasi ma faʻafitauli ole metabolic. I lenei tulaga, gaʻo oloa ua faʻaalia, lea e mafua mai ile faʻaopopo o le mamafa o le tino.

Ma le ate o faʻamaʻi, e amata foi ona sosolo le suka. Mo tele faʻataʻitaʻiga o lenei okeni, o le hyperglycemia o se faʻailoga masani. O nei faʻamaʻi e fesoʻotaʻi ma le solia o le ki autu o le ate, o lea e i ai le teuga o kulukose i le faʻatusa o glycogen.

Ole mafuaʻaga masani ole hyperglycemia o le taumafaina tele o suka i meaʻai. E ao ona manatua, o le suka e faʻaoso vave i le tino, aʻo faʻaavanoaina le tele o le malosi e manaʻomia e faʻaaoga mo gaioiga faʻamalositino.

Ona o mafatiaga ogaoga, mafai ona amata le siitaga o le suka i le toto. Faʻafitauli tumau e faʻamalosia le adrenal glands, e maua ai hormones talafeagai e fetuunai ai se tagata i le mamafa. Ua ova le aofaʻi o le suka, ona o le mea moni e leiloa atoa e le tino lona malosi.

Ona o nisi faʻamaʻi pipisi, e ono tupu ai le hyperglycemia. E masani ona tupu i se maʻi, lea e iloga e ala i le mageso o le tino. E tatau ona manatua o le faʻateteleina o le kulukose o se tasi lea o mafuaʻaga mafua ai mo le maʻi suka. Ona o lea mea, e taua tele le mataituina pea ole kulukose.

O faailoga nei o le hyperglycemia e iloga:

  1. masani ona naunau e inu suavai
  2. faaitiitia le fiaai
  3. leai se malosi
  4. vaivai,
  5. matutu gutu
  6. faaitiitia le puipuiga puipuia,
  7. umi taimi toefaafouina o maosia, manuʻa ma manuʻa,
  8. gase o le paʻu.

E mafai ona ausia le maualuga o le suka pe a fai e te mulimulitaʻi i se meaʻai faʻapitoa meaʻai, i le mea e faʻatapulaʻa faʻatapulaʻa le faʻaogaina o oloa suka

Hyperglycemia mafai ona avea ma tutoatasi tutoatasi, poʻo se faʻailoga o se faʻafitauli o le tino.

Hypoglycemia

Ole hypoglycemia e taua ole paʻu ole kulukose i le toto. O nei faʻafitauli e ono aliali mai ona o le le lava o taumafa ma le lava le tele o masoa. O faʻailoga taua o le hypoglycemia o:

  • le 'alo
  • vaivai
  • niniva
  • faʻatiga
  • migraines.

O se tasi o mafuaʻaga o le hypoglycemia ua taʻua o le soona faʻamalositino. Faatasi ai ma le hypoglycemia, o le aofaʻi o masoa e faʻaitiitia, lea e iʻu ai i le faʻatonuga o le vaivai o le tino.

Ole faʻailoga taua ole hypoglycemia o le:

  1. niniva
  2. afaina o le osofaʻiga,
  3. le lava le vaivai
  4. masani faanatinati, aemaise i le po,
  5. niniva
  6. lagona o se gaogao manava.

O le mafuaʻaga mo nei mea e mafua ai e le mafai e le faiʻai ona maua le saʻo o le aofaʻiga o meaʻai talafeagai.

Afai e te le faia ni faʻaopoopoga e faʻateleina ai le suka i le toto, o lenei mea o le a faʻaalia ai o faʻafitauli, e faʻaalia i le mamafa o maso cramps, leiloa o mafaufau, leaga le tautala. E ono iai foi le faʻalavelave i le avanoa.

O se aʻafiaga leaga o le hypoglycemia o le faamaʻi, o le faiʻai o le faiʻai ua matua faaleagaina lava. I se faʻaopopoga, o se maualuga tele o le tulaga e ono tupu ai le koma. Faatasi ai ma lenei auala, e mafai e se tagata ona oti.

Ole maualalo ole kulukose e mafai ona togafitia ile faʻafaileleina o meaʻai. E taua le faʻamalosia o meaʻai ile suka.

Ole maualalo ole suka, pei ole hyperglycemia, ose tulaga matautia lea e mafai ona afaina ai le tino.

Glukose

O le tamaititi i lalo ole 1 masina e tatau ona iai se faʻailoga o le 2.8 i le 4, 4 mmol / L. Tamaiti i lalo ole 14 tausaga e masani ona i ai suka i le tulaga o le 3.2-5.5 mmol / L. Mai le 14 i le 60 tausaga, ole kulukose ole toto e le tatau ona i lalo ifo o le 3.2 ma sili atu i le 5.5 mmol. Tagata mai le 60 i le 90 tausaga le matutua ei ai le suka suka masani o 4.6-6.4 mmol / L. O le isi tulaga, o le faʻamalositino masani e suka i totonu o le toto o le 4.2-6.7 mmol / L.

O le toto masani ole kulukose ile gaogao gaʻo o 3.3 - 5.5 mmol / L, pe a oʻo i le tagata soifua maloloina. O lenei masani masani masani taliaina i vailaau. A maeʻa ona 'ai, o le maualuga i le suka e ono oso i le 7.8 mmol / h, lea e taua foi e taliaina.

O faʻailoga o loʻo taua atu i luga ua masani ai le suka ile toto mai le tamailima. A faia le suʻesuʻega i luga o le gaogao manava mai se vein, o le aofaʻi o le kulukose o le a sili atu taimi maualuga. I lenei tulaga, o le aofai o suka e tusa ma le 6.1 mmol / L ua faʻatagaina.

O le maʻi suka, tusa lava poʻo le a lona ituaiga, e manaʻomia le faʻaauau pea ona mulimulitaia o se mea faʻapitoa.

Ina ia faʻatumauina le suka i totonu o le tino ma le maʻi suka, e tatau ona e mulimulitaʻi i faʻafomaʻi ma mulimuli i meaʻai lelei. Oe mafai ona filifili mo oe lava ia e le soʻava fai taʻaloga ma faamalositino masani. I lenei tulaga, o le suka i le maualuga o le a latalata atu i le faʻailo e faʻailoga o le tagata soifua maloloina.

O faʻataʻitaʻiga ole maʻi suka e faʻatinoina i tagata o soʻo se tausaga pe a uma ona pasia le suega suka i le gaʻo gaʻo. Fomai e masani ona faʻaogaina le laulau talafeagai. O tulaga taua o le suka i le toto o:

  • O le masani ai o le suka i le toto capillary i luga o le gaogao manava e mai 6.1 mmol / l,
  • O le fua masani o le suka i le venous toto e mai le 7 mmol / l.

Afai e ave le toto mo suka i le itula talu ona 'ai, ona oʻo lea o le faʻailoga i le 10 mmol / L. I le 120 minute, o le faʻataʻitaʻiga e tatau ona oʻo atu i le 8 mmol / L. A o le i alu i le moe, i le afiafi, e faʻaititia le kulukose, o lona maualuga i le taimi lea, 6 mmol / l.

Ole suka ole toto e le aoga e mafai ona i ai i tulaga soʻo i tamaiti ma tagata matutua.

Fomai taʻua lenei tulaga muamua. Ole maualuga ole kulukose na afaina ile laina ole 5.5 - 6 mmol / L.

Suga Siaki

Ina ia siakiina le kulukose toto, e tatau ona e masalosalo pathology. Faamaoniga mo auiliiliga o le matua fiainu, paʻu o le paʻu ma masani ona faanatinati. O afea e fuaina ai le suka toto ma se glucometer? O mea e tatau ona fai ile gaogao o le manava ia i latou, ile fale, poʻo se fale fomaʻi.

O le toto mita mita mita o se suka suka toto meaʻai e manaʻomia se laʻititi laʻititi. O lenei oloa e naʻo faʻamatalaga lelei. O le mita faʻaalia le iʻuga ina ua maeʻa le fuaina, faʻaalia latou i luga o le faʻaaliga.

A o le i faʻaaoga le mita, e tatau ona e suʻesuʻe faʻatonuga. O le auiliiliga e faia i luga o le gaogao manava, mo le sefulu itula e le tatau ona 'ai meaai i le mataupu. Lima e tatau ona fufuluina lelei ile fasimoli, ona faʻaaoga se toniga, palu le ogatotonu ma tamatamailima lima, ma solo i se vai inu.

I le faʻaaogaina o se scarifier, latou te aveina toto mo le suka mai le tamailima. O le mataua muamua e le faʻaaogaina, ma le lua matauila i luga o le fasi pepa, o loʻo tuʻu i totonu o le masini. Ona faitau lea e le mita faʻamatalaga ma faʻaalia iʻuga.

A faʻapea e faʻailoa mai e le mita le maualuga o le kulukose o lou toto, e tatau ona faia se isi suʻega mai le alatoto i lalo o tulaga o fale suʻesuʻe. Ole metotia lea e aumaia ai le saʻo lelei ole faitauga ole kulukose.

Ma o le faʻaupuga sili ona saʻo lea o le suka suka i le tagata o le a faʻaalia. E tatau ona iloa e le fomaʻi le eseʻese o le faʻailoga e ese mai le masani. O ni mea faʻatino e tatau ona fai ile fua muamua.

Afai o faʻailoga taua o le maʻi suka e ogaoga, ona mafai lea ona e faia se tasi suʻesuʻega i luga o le gaogao manava. I le leai o se uiga faʻailoaina, o faʻailoaina faia i lalo o le faʻataʻitaʻiga i le maualuga o le kulukose. O le auiliiliga e tatau ona faia 2 taimi i aso ese. O le auiliiliga muamua e ave i luga o le gaogao manava i le taeao faʻaaoga le glucometer, o le lona lua auiliiliga e ave mai le vein.

O isi taimi e mananaʻo tagata e faatapulaa le taumafaina o nisi meaʻai ae leʻi faia le suʻega. E le manaomia lenei mea, talu ai o le toto kulukose faʻamaonia e ono le talitonuina. E faasa ona ai le tele o meaʻai suamalie.

O le maualuga ole suka e afaina ile:

  • nisi o tulaga
  • faʻateleina o faʻamaʻi faigata,
  • maitaga
  • psycho-lagona tulaga.

A o le i faia se suʻesuʻega, e tatau ona malolo se tagata. Le aso aʻo leʻi faia le iloiloga e le faʻatagaina ona inu le 'ava malosi ma inu.

Ua fuaina le suka ile toto ile manava gaogao. Afai o se tagata ua lamatia, e tatau ona faʻataʻitaʻi faʻalua i le tausaga. E le gata i lea, o le suʻesuʻe e tatau ona faia e tagata uma ua latou laasia le 40 tausaga o le matata.

O tagata e ono maua le maualuga i le maʻisuka e aofia ai:

  1. fafine maitaga
  2. ova tino.

E le gata i lea, o tagata e tauʻavea o latou aiga mai le maʻisuka lona lua, e tele ina aʻe maʻi.

E le faigata ona sailia lou glycemic rate. Afai e iloa e se tagata le tulaga masani, i le tulaga o le se ese, o le a ia alu vave i se fomaʻi ma amata togafitiga. Diabetes mellitus o se faamaʻi mataʻutia lea e lamatia ai le soifua maloloina ma le ola ma ona aʻafiaga faigata. O le vitio i lenei tusitusiga o le a faʻaauau le ulutala o le suka i le toto suʻega.

Pin
Send
Share
Send