Glycemic index o falaoa

Pin
Send
Share
Send

Mai le glycemic index (GI) o le oloa e faʻalagolago i le vave le maualuga o le suka i le toto ina ua uma ona 'ai. GI e maualalo (0-39), auala (40-69) ma maualuga (luga 70). I le maʻi suka, e fautuaina le faʻaogaina o ipu ma le maualalo ma le feololo GI, aua latou te le faʻaoso faʻalavelaveina faʻafuaseʻi i luga o le suka. O le glycemic index o falaoa e faʻalagolago i le ituaiga falaoamata, le metotia o sauniuniga ma le iai o isi mea i le tuʻufaʻatasiga. Peitai, poʻo le a lava le faʻailoga lea, e taua le malamalama o le falaoa e le i mea taua oloa mo le maʻi suka, pe a taumafaina, e tatau i se tasi ona matauina le fua.

O le a le iunite?

Faatasi ai ma le glycemic index, o le falaoa iunite (XE) faʻaalia e tele ina faʻaogaina e tuʻufaʻatasia menu ma fuafua ai uta carbohydrate. O le mea masani lava, i lalo o le 1 XE o lona uiga o le 10 g o le gaʻo lelei (po o le 13 g o masoa ma mea leaga). E tasi le fasi falaoa mai paʻepaʻe falaoamata e tusa lona mamafa ma le 20 g pe ose fasi fasi rai fala taʻi 25 g e tutusa ma le 1 XE.

O loʻo i ai laulau ma faʻamatalaga i le aofaʻi o XE i se vaega tele o oloa eseese. O le iloaina o lenei faʻailoga, o se suka suka e mafai ona faʻatulaga lelei se tuʻutuʻuga o meaʻai mo ni nai aso i luma atu ma, faʻafetai i le taumafataga, faʻatumauina le suka i le toto. E manaia tele nisi fualaʻau o loʻo i ai ni nai carbohydrates i latou tuʻufaʻatasiga o le latou XE vaʻaia faʻapea pe a fai o le tele o le aina sili atu 200 g. E aofia ai carot, seleri, beets ma aniani.

Paʻepaʻe falaʻau papaʻe

Paʻepaʻe paʻepaʻe mai le saito falaoamata falaoamata ua maualuga GI (70-85, faʻamoemoe i le ituaiga faapitoa o oloa). Ole mea lea, e manaʻomia le faʻaitiitia atoa o lenei oloa ile 'ai a se tagata maʻi suka. O le taumafaina o falaoa papaʻe e vave faʻatupulaia ai le suka ma fesoasoani i le vave maua o le mamafa o le tino. Ona o lenei mea, o le tagata gasegase ua iai le faʻateleina lamatia o le atinaʻeina o faʻafitauli eseese o le faʻamaʻi.

O lenei oloa o loʻo aofia ai le tele o gaʻo gaʻo faigofie, e faʻamalosia vave. Le lagona o le atoaga ona o lenei e le tumau umi. E leʻi umi, a ua toe manaʻo le tagata e 'ai. Faʻapea o le maʻisuka e manaʻomia ai ni faʻatapulaʻaina o meaʻai, e sili le faʻamuamua i meaʻai e tele i le paʻu ma e faʻaitiitia malie le karbohidrat.


Pau le tulaga o loʻo mafai ai ona aoga se fasi falaʻepaʻe paʻepaʻe mo le maʻi suka o le hypoglycemia. Ina ia faʻaitiitia lenei tulaga, e manaʻomia e le tino se vaega o le "anapogi" carbohydrates, ina ia mafai ai ona aoga se sanuisi

Rye falaoa

GI o rye falaoa i le averesi - 50-58. O le oloa ei ai le averesi carbohydrate avega, o lea e le o faʻasaina le faʻaaogaina, ae e tatau ona e faia lenei i le mita ala. I le maualuga o taumafa aoga, o lona kori mea o loʻo averesi - 175 kcal / 100g. I le faʻaaogaina faʻaaogaina, e le faʻaosofia ai le faʻatupuina o le mamafa ma maua ai se lagona umi o le faamalieina. E le gata i lea, o le rye falaoa e lelei mo tagata mamai.

O mafuaʻaga ia e faʻapea:

  • o le oloa e aofia ai le tele o le tele o le fiber, e faʻatonutonuina ai le gaioiga gaioiga a le totini ma faʻamautu ai nofoa;
  • o ana vailaʻau o le amino acids, protein ma vitamini talafeagai mo le faʻatinoina atoatoa o le tino o le tagata;
  • Ona o le maualuga o le 'oa o le uʻamea ma le magnesium, o lenei oloa faʻateleina hemoglobin i le toto ma faʻamalieina ai le neura faiga.
E i ai le maualuga o le maualuga o le areto falaoa Rye, o le mea lea e tatau ai ona faʻaeteete i le maʻi suka ma ia faʻamaʻi pipisi faʻamaʻi o le faʻaogaina o meaʻai.

O le sili atu uliuli le falaoa i le lanu, o le sili atu rye falaoa i ai, ma o lea, maualalo ifo nai lo lona GI, ae maualuga acidity. E le mafai ona tuʻufaʻatasia ma aano o manu, talu ai o le tuʻufaʻatasiga e faigata ai le faʻaogaina o mea faʻamalositino. E sili ona lelei e taumafa falaoa ma suauʻu fualaʻau mama ma supo.

O se tasi o ituaiga o falaoa falaoamata o le Borodino falaoa. O lona GI o le 45, e mauoa i vitamini B, makro- ma microelements. Ona o le maualuga o mea ai o meaʻai, faʻaaoga e fesoasoani e faʻaititia ai le kolose toto. O lea la, mai le lautele o falaoa o meaʻai, e tele ina fautuaina e fomaʻi le aofia ai o lenei oloa i le lisi o se tagata maʻi suka. O se fasi falaoa Borodino o lona mamafa e 25 g tutusa ma le 1 XE.


Borodino falaoa o loo i ai le tele o selenium, lea e talafeagai mo le masani faʻagaioia o le tiroid gland ma le fatu

Manua falaoa

O le glycemic index o meaʻai fai uʻamea bran o le 45. O se faʻailoga lea e matua maualalo lava, o le mea lea o lenei oloa e masani ona maua i luga o le laulau o se maʻi suka. Mo tapenaga ia faʻaaogaina le falaoamata falaoamata, faʻapea foʻi ma le saito atoa ma leʻafu. Ona o le i ai o le soʻona 'ai fuga i totonu o le tuufaatasiga, o ia falaoa ua eli mo se taimi umi ma e le mafua ai le maʻea maualuga o fesuiaiga i le kulukose tulaga i le toto o se maʻi suka.

Uiga aoga o bran falaoa:

Glycemic index o meli ma suka
  • osooso le tino i le B vitamini;
  • faʻamautu galuega masani o le manava;
  • faateleina le puipuiga puipuia ona o le antioxidants i lona tuufaatasiga;
  • aumaia mo se taimi umi se lagona o le atoatoaga e aunoa ma se lagona o le mamafa ma le manava;
  • faʻaititia le toto kolose.

E gaosia foi falaoa mai le falaoamata falaoamata ma le moa. E mafai ona faʻaogaina se oloa faapena mo maʻi suka, pe a fai o le gaosia o le falaoamata e le faʻaaogaina e sili ona maualuga, ae o le 1 po o le 2 vasega. Pei lava o isi ituaiga meaʻai falaoa, e tatau ona 'aina le falaoa i totonu o tapulaʻa talafeagai, aua le sili atu i aso taʻitasi na fautuaina e le fomaʻi.

Falaoa 'aʻai

GI o falaoa atoa e aunoa ma le faʻaopopo o le falaoamata o 40-45 iunite. E iai bran ma siama o saito, e suamalie tino i le fiber, vitamini ma minerale. E i ai foʻi fesuisuiai o le saito falaoa o loʻo i ai le sili falaoamata - mo le maʻi suka e le tatau ona taumafaina.


I le falaoa saito atoa, saito pea taofi lona atigi, lea o loʻo iai le tele o le aoga enzymes, amino acid ma vitamini

O le vevela o le tao falaoa mai fatu saito e seasea sili atu 99 ° C, o lea la vaega o le natura microflora o saito tumau pea i le oloa uma. I se tasi itu, o lenei tekinolosi faʻatagaina oe e sefe le sili atu le aofaʻi o mea taua, ae mo tagata maʻi suka "vaivai le manava" o lenei mea e mafai ona taʻitaʻia ai le faʻatupuina o le faʻaola. Tagata e maʻi faʻamaʻi o le faʻamaʻi gastrointestinal tatau ona fiafia oloa masani falaoa o loʻo fai lava togafitiga vevela.

O le suka suka

GI falaoa faʻamoemoe i le fala na latou saunia ai. O le maualuga ia mo le saito falaoa. E mafai ona oʻo atu i le 75 iunite, o le mea lea e sili ai le ituaiga o oloa ia aua le faʻaaogaina mo le maʻi suka. Aʻo le falaoa atoa ma le rye falaoa, e sili atu le maualalo o le GI - e naʻo le 45 iunite. I le laʻititi o lo latou mamafa, e tusa ma le 2 vaega vaevaega o lenei oloa e aofia ai le 1 XE.

O falaoa falaoa mo le maʻi suka e faia mai i le falaoamata falaoamata, ona o loʻo mauʻoa i le fiber, vitamini, amino acids ma isi mea ola maloloina aoga. O loʻo tele a latou porotini ma e laititi lava masoa o le carbohydrates, ma o lona aoga ile taumafataga e fesoasoani tele i le siʻitia o le suka i le toto. O meaʻai faʻafefete e masani ona toesea i falaoa, ina ia mafai ona avea ma filifiliga lelei mo tagata e maualuga le kesi gaosia.

Pin
Send
Share
Send