E mafai e le mali suka ona suamalie?

Pin
Send
Share
Send

E i ai ni talaʻaga eseese e uiga i le maʻi suka.

O se manatu e pito sili ona taatele o le faʻamaʻi e mafai ona tupu mai i le faʻaaoga sese o manamea.

Ina ia faʻamalamalamaina le tulaga, e taua le malamalama i mafuaʻaga o le faʻamaʻi, faʻapea foi ona sailia le fesoʻotaʻiga i le va o le maʻi suka ma suamalie.

Diabetes Talaafaga

E tele faʻamatalaga e uiga ile maʻisuka e le moni. E faʻafia ona faʻalogoina e se tasi le faʻaupuga “a faʻapea e tele au suamalie, o le a maua oe i le maʻi suka", "o tagata maʻi suka ua tumu," "afai e te maʻi, e te oti." Nei o masani a sese sese talitonuga e mafai ona maua e uiga i le faamai.

Le malamalamaaga e uiga i le faʻamaʻi

Talitonuga # 1 - ua oso mai le maʻi suka ona o le soona taumafaina o suamalie.

O le suka e faʻaaoga e le fesoʻotaʻi ma le atinaʻeina o le faʻamaʻi. Ole maʻisuka ituaiga 1 e fesoʻotaʻi ma le afaina o le gaosiga o le inisalini, ma e avea le suka ma suka i le suka. Ole maʻisuka ituaiga 2 ua faia ile solia o le maaleale o sela ile inisalini.

Talitonuga # 2 - O le maʻi suka e manaʻomia se tulaga maʻimau.

O le masani a, o le meaʻai pe a maʻea suʻesuʻeina e manaʻomia le faʻatapulaʻaina o faʻamalositino maamago, faʻaititia i meaʻai gaʻoa. E le manaʻomia ni meaai faʻapitoa. Ua lava maitauina nai tapulaa. Faatasi ai ma taui lelei, o le taumafataga e le manaʻomia ni suiga tetele.

Talitonuga numera 3 - faʻamalositino gaioiga.

O le mea moni, o taʻaloga e lelei mo le maʻi suka. Gaoioiga faamalositino, toleniga mafai ona faʻaititia le suka suka.

Talitonuga numera 4 - e mafai ona fofo le faʻamaʻi.

E le mafai ona faʻamaloloina le suka suka. E iai vailaʻau e tatau i le tagata maʻi ona inu pea i ai. Latou faʻatagaina oe e tausisia le maualuga o le kulukose i totonu o mea faʻatauaina, lea e faʻafaigofie tele manuia.

Talitonuga numera 5 - E maua loʻu maʻi suka.

I soo se ituaiga, e mataʻituina mataituina o faʻailoga ma le tulaga o le tino e manaʻomia. Afai e te le amanaiaina fautuaga faafomaʻi, ona iai lea o avanoa uma o faʻasolosolo o faʻamaʻi.

Talitonuga numera 6 - o lenei ua le mafai ona 'ai meaʻai carbohydrates.

E le o meaʻai uma carbohydrates e lamatia. E manaʻomia le vavaeʻese mai le meaʻai faigofie (suamalie, keke), i.e. o na e vave alualu i luma. Peitai o carbohydrates lavelave (cereals, falaoa) e mafai ma tatau ona taumafaina. Nai lo lena, latou te fesoasoani e faatumauina le kulukose maualuga.

Talitonuga numera 7 - e le faʻateleina le suka i le meli.

E toʻatele tagata e talitonu o le meli o se mea e saogalemu ai suamalie aua o loʻo iai le tele o fructose. Ae e mafai ona faʻaaoga e se tagata maʻi suka? E i ai foi i le meli le kulukose, o la latou fua faatatau e pei o le 50 i le 50. O le mea lea, e faʻateleina le maualuga o le suka.

Talitonuga numera 8 - e manaʻomia e le faiʻai le suka ma o lona maeʻa atoatoa e afaina.

O manaoga manaʻoga o faiʻai ua faamalieina e le suka, o loʻo iai i le toto. Ile faʻagasologa ole faʻamaloloina o masoa, ua iʻu lava ina maua le kulukose. O ona faʻavae na lava e faʻatumauina ai le soifua maloloina masani.

Talitonuga numera 9 - porotini e sili atu ona aoga mo le maʻisuka nai lo carbohydrates.

Ole aofai o porotini oloa, pei o aano, e iai le tele o gaʻo manuʻa. O nei meaʻai soona sili atu le faʻateleina ai o lamatiaga o le maʻi fatu cardiovascular. I se tagata soifua maloloina ma maʻi e maua i le maʻisuka, meaʻai porotini e tatau ona aofia ai le kuata o le aotelega o meaʻai (tusa o le 20-25%).

Diabetes taumafa Vitio:

Talitonuga numera 10 - o le buckwheat e le faʻateleina suka.

O le Croup e i ai se laititi o hypoglycemic effects, pei o soʻo se poreti. E leai ni eseʻesega faʻavae poʻo se isi tūlaga.

Talitonuga numera 11 - e mafai ona pasi le maʻi suka.

O le maʻisuka ituaiga 1 ma le ituaiga 2 e le o se faʻamaʻi pipisi, e le teʻa ese. E mafai ona maua oe ile maʻi suka ona o mea le atoatoa ile tino. Le iai o le faamaʻi i se tasi pe lua matua e mafua ai le afaina o faʻafitauli.

Talitonuga Nu 12 - e sili atu le maualuga ole hyperglycemia nai lo le hypoglycemia.

O sea faamatalaga e le saʻo. Hypoglycemia, ma le saʻo auala, taofi i 5 minute. A maualuga le mausali suka e mafai ona mafua ai faigata.

Talitonuga Nu 13 - maitaga ma le maʻi suka e le mafai.

I le leai o ni faʻafitauli ma le mataʻituina lelei o faʻailoga, e mafai e se fafine ona fanau ma fanauina se tamaititi.

Talitonuga numera 14 - 'ai lelei i le itula.

O le maʻi suka o loʻo i ai manaʻoga mo meaʻai ma vailaʻau. Ae e le o fufusi foʻi le taimi o meaʻai. Faatasi ai ma le fefiloi inisalini togafitiga (puʻupuʻu + faʻateleina), o meaʻai e mafai ona tuai mo 1-2 itula.

Malamalamaaga e uiga i Insulin

E i ai le le malamalama sese o le tui hormone e fai ma vaisu. O le mea moni, o le faʻapipiʻi i ai e mafua mai i le utiuti (DM 1) poʻo le manaʻoga e taofi hyperglycemia i tulaga matuia o DM 2.

E i ai foi le isi tala faʻapea o tui e faigata ma tiga. O loʻo iai ni peni tui faʻapitoa e iai nila e manifinifi ma le loloto.

Faafetai ia i latou, o tui na avea ma tiga. E faʻapea foi, o ia masini faʻatagaina tui i lavalava i le galuega, luga o le auala ma isi nofoaga. Tekonolosi, puleaina le fualaau faasaina e sili atu faigofie nai lo isi togafiti.

O nisi e talitonu o le tapulaa maualalo inisalini e sili atu nai lo faʻamautuina. E tele lava le sese ma lamatia auala. Ole fua ole tatau ona tuʻuina atu se mea e maua ai le maualuga ole kulukose ole maualuga. I le faʻailoaina o le le lava o vailaʻau, o le a i ai se faʻalelei sili o le glycemia. Ona o lenei, faigata mafai ona tupu.

E le afaina le mamafa ile inisalini, ae naʻo nai vailaʻau ile hypoglycemic ile vailaʻau e mafai ona faʻateleina. E iai le talitonuga sese o le inisalini e maʻi ai le faamaʻi. O le mea moni, o faigata e naʻo le faʻaalia o faʻafitauli. O loʻo faatonuina le fomaʻi ile inisalini ole mafuaʻaga ole alualu i luma ole faamai.

Aisea e tupu ai le maʻi suka?

Diabetes mellitus o se faʻamaʻi umi e faʻamatalaina i le leai poʻo le leai atoa o le inisalini. E mafua mai i le le lelei o le pancreas, lea e maua ai lenei hormone. A aunoa ma le leai, o le a leai se faʻaliliuga tali mai le suka i le suka. O le iʻuga o le faʻamaʻi, ua faʻaletonu uma gaioiga metabolic - vai, gaʻo, carbohydrate, porotini.

O lea la, o loʻo aafia ai le inisalini ile gaoga ma le metabolism ole kulukose. E tele lava le sao aoga i le faʻatonutonuina o le carbohydrate metabolism. O se ituaiga o polotini e maua e le pancreatic beta sela. O le maualuga ole kulukose i se tagata soifua maloloina, o le tele o le hormone e maua.

I le solia o lona faʻailoaina, suka i le toto i totonu o le toto i lapopoa tele. O le mea ua tupu, ua tumau le tino e aunoa ma se paoa e maua ai. O auala e atiaʻe ai le maʻi suka e ese mai fuafua i lona ituaiga. I le maʻisuka 1, faʻaleagaina o nisi sela o le pancreatic e tupu, lea e tau atu ai i le le lava o inisalini. O le tagata gasegase o loʻo i luga o le ola atoa o le inisalini togafitiga.

I le maʻisuka ituaiga 2, o le faiga o fegalegaleaiga ma sela ua afaina, aua e le mafai e tagata talileleia ona fegalegaleai ma le hormone, e ui lava e mafai ona gaosia i le lava aofaiga. O le teteʻe i inisalini e mafua mai i le faʻaititia o le numera ma le fausaga o hormones receptors. Atonu e mafua mai ile suiga ole auivi o inisalini lava.

Faʻaosofia mea taua e fesoasoani ai i le atinaʻeina o le faʻamaʻi e iloga:

  • inuina vailaau;
  • fesuiaiga o meaola o le hormone;
  • faʻamaʻi o le pancreatic;
  • endocrine faaletonu, mo se faʻataʻitaʻiga, oʻona goiter;
  • osofaʻiga autoimmone, i totonu o antibodies i le pancreatic endocrine sela e gaosia;
  • feteʻenaʻi taimi masani ma faʻasolosolo ona le mautonu;
  • ova ma ova lapoʻa.

Vitio e uiga i mafuaʻaga o le suka suka:

Le fegalegaleaiga o manamea ma le suka

Ole masani a sese le faʻapea e mafai ona maua lou maʻi ile tele o suka. E tele matua e fefefe a latou fanau i ia faamatalaga, taumafai e lapatai mai e soona 'ai tele e suamalie. Ma a uma, e mafai ona i ai o le mai suka mai suamalie? Ose tagata e le malamalama i le mataupu o vailaʻau e mautinoa lava a uma ona 'ai le tele o suamalie, o le maualuga o le kulukose o le a siitia tele.

E leai saʻo se fesoʻotaʻiga ile va ole faamai ile tele o suka. O le maualuga o le a tupu pe a tele ai le suamalie o le faʻatupu faʻalavelave o le gastrointestinal, diathesis. Ae a faʻaaoga le suamalie e faʻatupu ai le suka i luga o le suka, e mafai la ona tatou faʻatino se mafutaga. O nisi o a manatu e faʻapea, o le faʻaaogaina o suka e ono avea ma se faʻafitauli mo le maʻisuka.

Ole faaupuga "suka ile toto" e naʻose taimi faafomaʻi. E ese mai ile masani pamu tioata, ua faʻaopopo i ipu ma vai inu. Ina ia faʻapupula le tulaga, e tatau ona malamalama pe faʻafefea ona fai le kulukose i le toto.

E faʻaalia e se tagata le tele o suka i meaʻai, ae na vaevaeina i suka faigofie. O mea suamalie faigofie i vailaau e taʻua o le kulukose.

Puipuiga faiga

O faiga puipuia e le gata i le lafoaia o suamalie. O gaioiga e tatau ona amata ile faʻailoga muamua o le faʻamaʻi poʻo le amataga lava. O le tagata maʻi e tatau ona filifilia le saʻo o meaʻai lelei. E taua foi le faʻatumauina ole paleni o le vai - a le lava le sapalai o le kulukose ua le mafai.

Meaʻai tatau tatau ona vaevaeina, pe a ma le 4 taimi i le aso. Afai o loʻo iai le tagata mo togafitiga o le inisalini, o lona taimi e tatau ona tutusa. Ole fua ole carbohydrate-protein-fat e tatau ona 50-30-20%, faʻatulagaina.

O le inu kofe e tatau ona faʻaititia pei o le dehydrates le tino. Fautuaina le taimi mulimuli o le taumafataga ae leʻi 19.00. Faʻaititia foʻi le aoga o falaoamata, gaʻo ma falai. O le maʻisuka e le tatau ona tuʻulafoaʻia fautuaga e faʻatatau i le faʻamalositino ma le psycho-emosi tulaga.

O mafuaʻaga o le maʻisuka e le masani ona fesoʻotaʻi ma le soona fai ma soʻo le taumafaina o suamalie. Le faʻavae o le faʻatamaʻia o faiga o le pancreatic beta sela ma le teteʻe i inisalini. O le mea e tupu ai i le maʻi suka, e manaʻomia le faʻatapulaʻaina o le taumafaina o meaʻai suamalie ma le suka.

Pin
Send
Share
Send