Mafuaaga o le maualuga kolesterol i Vegetarians

Pin
Send
Share
Send

O le vailaʻau o loʻo i totonu o sela, o loʻo tuufaatasia i le ate, e taʻua o le kolose. Ma le kolose, e faʻaaogaina i aso uma. Ole laititi ole lipoproteins e manatu e leaga tele aua e faia atherosclerotic plaques i puipui o alatoto. Togafitiga mo ia ituaiga faʻaesea e aofia ai se meaʻai faʻapitoa.

Vegetarianism o le lotomalie musu e 'ai aano oloa. O e tausisi i lenei auala o le olaga e mumusu aano mo mafuaaga eseese. E tupu na taofia uma le 'ai fuamoa ma susu. E taʻua nei veganism. O tagata Vegans o nisi taimi e mumusu e faʻaaogaina le meli.

Ole mea taua ile fafagaina o le faʻavaeina o galuega a le tino, o lona faʻamaloloina. O loʻo faʻatonuina foʻi i le i ai o le kolose maualuga, faʻapea foʻi ma le fatu fatu, maʻi suka. O meaʻai e avea o se isi auala o le togafitia o faʻamaʻi - kanesa, faʻapogai, maʻi suka. E tele taimi e oso ai i luga le suka i meaʻai mo togafitiga. O meaʻai faapena e tele lava le finauga, aua e manaʻomia e le tino ni vaega taua o maua i aano o manu.

O nisi taimi, o le kolose maualuga o vegetarians e matua tele naua. E talitonuina o le sili atu leaga o gaʻo e ala i meaʻai. Ole fesili pe aisea e maualuga ai le kolose o vegetarians e le mafai ona taliina ma le mautinoa. Mo le mauaina o se tali e tatau ona e aʻoaʻo e uiga i mea lelei ma mea le lelei o sea ituaiga olaga, o le a le leaga o se vegetarian meaai.

Tagata tomai faapitoa le malilie e uiga i le aoga poʻo le afaina o se taumafataga. Ae o le mea sili ona manatua aofaʻiga o loʻo iai. E toʻatele tagata latou te fesili: aisea ua avea ai nei meaʻai ma taʻutaʻua?

Ae faimai foi nisi o faʻamatalaga, le umi o le olaga o faʻamalosiʻoa o lea taumafataga ua umi na i nai tausaga. E le au soʻona avea tagata maʻi suka, e ono faʻaitiitia ai mea e ono maua ile kanesa, maʻi suka, maʻi fatu, gout male toto maualuga.

E tusa ai ma fuainumera, i totonu o le lagolagoina o ia meaʻai, ava malosi e le masani ai, ma o latou fatuga ma le ate e masani ona le mamaʻi. I le faaopoopo atu i le mea taumafa, meaai e aofia ai ma se olaga masani e maua ai mo le teena o le leaga amio masani, malosi taʻaloga. O le tuʻufaʻatasiga o meaʻai ma le ola maloloina faʻaola le soifua maloloina.

Tagata e matauina o le anotusi o le aofaʻi o le tele nitrates i aano saofaga i lo latou faʻaputuputu i le tino. O le musu e ia faʻateʻaina mai mea leaga, o toxin ua aveʻesea vave. Mai i le vaʻaiga o le faʻasaoina natura, o lea meaʻai o se faʻataʻitaʻiga mo tagata, aua i lenei auala e le afaina le siosiomaga, ma meaola e le faʻaleagaina mo meaai. O se finauga mamafa, o le faʻaolaina o le lalolagi ma suiga o le tau e telegese ua tele ina mafatia ai le faitau aofai o tagata mo le sili atu ma le tausaga.

O meaʻai e tele ona lelei:

  • O meaʻai toto e le aofia ai kolose pe sili atu kalori. O lenei fesoasoani i le faʻaititia o le mamafa.
  • O le galuega ole faʻaogaina o meaʻai e faʻamalosia ma lelei, aua o meaʻai toto e tele ai meaʻai, e faʻaosofia ai le totini.
  • O fualaʻau ma fualaʻau mata e fesoasoani tele i le vave faʻateeseina o toxin mai le tino. Latou te faʻavasegaina foʻi le metabolic process ma faʻamalosia le puipuia o le tino.

I se faʻaopopoga, mea taumafa meaʻai o loʻo iai se lisi atoa o vitamini ma minerale na e fesoasoani i le faʻamalologa, e taua mo le soifua masani o le tagata.

I le tele o taimi, o vegetarians e matua soifua maloloina ma e le faitio e uiga i le solia o le masani ai o gaʻo.

E mafua mai i le mea moni faʻapea meaai ma le mea ulufale ulufale i le aofaiga talafeagai, aua o le meaai e tele lava gaʻo ma maloloina.

O isi taimi o se vegetarian mafatia mai le maualuga kolose ona o:

  1. faʻamaʻi o le ate;
  2. faʻaletonu i le tulaga faʻapitoa.

Ole ate e nafa ma le tuufaatasiga o vailaʻau ma metotia metabolic, afai ei ai faʻalavelave i le faʻatinoina o lenei totoga, ona iai lea o le ono iai o faʻaletonu i le kolose metabolism.

O le tulai mai ma le alualu i luma o faʻalavelave e aafia i le tupuʻaga. Afai o tagata vavalalata o latou aiga na uia se faʻataʻitaʻiga, o le a ono sili atu le tele o mea faʻaesea nai lo le masani ai. E oʻo i vegetarians, e mafai ona siʻitia ona o nei mea.

Ole isi mafuaaga mo le siʻitia o le gaʻo e afaina ai ole faʻaaogaina ole fuainumera o fuamoa ma oloa susu. E tatau ona e faʻaalu lelei i se meaʻai, ona o le le lava o vailaʻau e faʻaletonu foʻi e pei o le ova tele.

E tele taimi, o vegetarians e suia a latou meaai e matua tigaina lava i le maualalo o le gaʻo. Oe mafai ona faʻateleina i ai ma faʻapitoa faʻapitoa ma meaʻai masani. O sea ituaiga faʻaletonu e lamatia e ala i le faʻaititia i le gaioiga o le faʻafitauli o le tino, lea o loʻo tumu i le faʻatupuina o feusuaʻiga feusuaiga i fafine ma alii. O le tamaʻitaʻi 'afa e ono mafatia mai i faʻafitauli ma le mafaufau, ona o lo latou paʻu maualalo ma le maualalo lipid mataupu. Cholesterol ma vegetarianism e felagolagomaʻi, aua o meaʻai tuusaʻo afaina ai lona tulaga lipid.

A o le i fesuiaʻi i meaʻai fualaʻau 'aina, e tatau ona e fuaina uma aoga lelei ma mea le lelei. E tatau ona e iloa faʻateleina ma faʻaititia le maualuga o le lipid ina ia aua neʻi afaina le tino. O lenei ituaiga o meaʻai e le mafai ona mulimulitaʻi e tamaiti, aua o meaola i totonu o palolo ma gaʻo e manaʻomia mo le atinaʻe atoa o le tino o le tamaititi. E le tatau foi ona fafagaina fafine i maʻitaga, aua ona o le leai o se isi mea, atonu e le i tupu lelei le fatu.

O tuʻufaʻaiga e tatau lava ona mafaufau totoʻa pe a liliu atu i se meaʻai faʻapitoa.

O le fesuiaiga i le totoina o meaʻai e le tatau ona faʻafuaseʻi ina ia mafai e le tino ona fetuunai i le aluga o taimi i le fou.

Mo se fesuiaʻiga atoa, tele taumafa faʻapitoa ua fausia.

Afai e 'ai le aano o manu i aso uma, e tatau ona faʻatulaga muamua aso ole fualaʻau - 3-4 taimi i le vaiaso.

Le isi, lanu mumu ua suia i le paepae. Vegan e tatau ona matua lafoaia meaola manu. Mo se suiga ile vegetarian meaai e leai se tiga mo le tino, e tatau foi ona feutagai ma fomaʻi taumafa e aloese ai mai tulaga lamatia o faigata.

E manaʻomia foʻi lenei auala pe a iai ni faʻamaʻi e ono tutupu mai. A o le i fesuiaʻi i se meaʻai faapena, e tatau ona e mafaufau i mea faʻavae e tatau ona mulimulitaʻi i ai:

  • faʻaititia le gaʻo i meaʻai;
  • faateleina le taumafaina o fualaau 'aina ma fualaʻau, legume ma fatu;
  • teena o oloa gaosi.

Muamua lava, pe a faʻatauina oloa, e tatau ona e mafaufau lelei i le faʻatulagaina ma le fata ola. O aano o manu e mafai ona suia i le porotini meaʻai pei o legumae ma tofu. E mafai ona faʻatauina i soʻo se faleoloa. O nei aso, ua avea ma mea faʻaopopo ua sili ona lauiloa, aua o le gaoioi o vegetari ua sili ona taatele i tausaga uma.

Fai mai nisi o talosaga, e toʻatele e le mafai ona liliu i taumafa fualaʻau ona o le le lelei o le tofo o nisi fualaʻau. E mafai ona suia i mea manogi ma mea manogi e aoga mo le tino.

Afai o se taumafataga e paleni lelei, e le gata e saogalemu, ae e aoga foi. A o le i alu i ai, e tatau ona tusia se auiliiliga fuafuaga e tatau ona e mulimuli ai i le lumanaʻi. E tatau ona manatua i le mafaufau o le teena atoa o meaola manu folafola folafolaga o le leiloa o vitamini. Ole mea lea, e tatau ona e inu ni vailaʻau faʻapitoa na faʻatau atu i le fale talavai. E le gata i lea, o meaʻai e manaʻomia ona faʻaopopo i porotini, aua e le mafai ona faʻagaioia le tino e aunoa ma i latou.

Mo le mauaina o le aofaʻi o porotini e manaʻomia e tuʻufaʻatasia meaʻai ua faʻatagaina, e pei o le "cereals + legum." E mafai foʻi ona toe faʻatumu talipupuni o loʻo i totonu o le tino e ala i le tuʻufaʻatasia o oloa susu i meaʻai ma nati. O meaʻai nei e tatau ona taumafaina i le taumafataga e tasi. Ina ia faʻatumauina le paleni, e tatau ona e ave meaʻai faʻaopoopo ma faʻapitoa o vitamini faʻapitoa. O lea la, o vegetarianism o le a masani i se taimi puupuu.

Ina ia faigofie le suiga, e tatau ona e faʻafesoʻotaʻi se fomaʻi. O le a ia tusia se fuafuaga ma se taumafa a le tagata lava ia, ma amanaia ai ia faʻamaʻi masani ona i ai se tagata.

O se tasi o atiaʻeina o le meaʻai faʻapitoa o le atinaʻeina o Dean Ornish - ose meaʻai a le tagata lava ia, ole tagata taʻutaʻua ole aiga Clinton. O ana lava meaʻai e faia i itu eseese o le lalolagi, e taʻutaʻua lava i tagata lauiloa.

O nei meaʻai e talafeagai mo tagata o loʻo maua i faʻamaʻi o le fatu, maʻi suka ma maʻisuka. O se faʻaopopo ma mea muamua o taʻaloga.

Ole faʻavaeina ole meaʻai ole meaʻai ole pulea atoa ole kalori na taumafaina. O kalori mai gaʻo e le tatau ona sili atu i lo le 10% o le aofaʻi. Ole faʻatagaina ole gaʻo e le sili atu ma le 20 kalama ile aso. E tatau foʻi ona e tuʻua le ava malosi ma ulaula, faʻatapulaʻa meaʻai ma kolose. O oloa ua vaevaeina i ni ituaiga se tolu: faʻatagaina i soʻo se voluma, faʻatagaina i se tapulaʻa ma matua faʻasaina.

  1. Faʻatagaina i soʻo se aofaiga - fualaau 'aina, vine, legume, fatu.
  2. Faʻatagaina i se faʻatapulaʻa o mea - meaʻai susu ma le maualalo pasene o gaʻo, corn corn, crackers, fuamoa.
  3. O meaʻai faasaina - o aano o manu, iʻa, meaʻai, mayonnaise, pata, mea taumafa susu e iai le maualuga o gaʻo, nati, fatu fugalaau, avoka, agaga.

Oe tatau foi ona lafoaia le suka ma oloa o loʻo aofia ai. E faʻatagaina le faʻaaogaina o stevia laulaau ma isi suamalie.

O nei ituaiga meaʻai e faʻapitoa fuafuaina mo tagata o loʻo i ai i luga atu o kolose masani, faʻamaʻi o le fatu ma toto maualuga. O ia o le taʻitaʻi i totonu o le tele o meaai faʻapitoa.

E le 'ai se tagata e tusa ma le taimi faatulagaina, ae i soʻo se taimi talafeagai. E manaʻomia le faʻaaogaina o soʻo se lisi o oloa faʻataga.

O le mea lea, o le fia 'aʻai e mafai ona' alo ese mai ai ma o le mea taumafa o le a le avea ma tulaga faigata mo le tino. I se faʻaopopoga, e le taugata atoa ma saofaga i le vave le mamafa ma le faamamaina o le tino.

Manaia mea moni e uiga i veggie o loʻo maua i le vitio i lenei tusitusiga.

Pin
Send
Share
Send