O a fua e mafai ona ou 'ai ma le suka i le toto maualuga?

Pin
Send
Share
Send

I soo se matua, o le maʻi suka e le tatau ona avea ma faʻataʻitaʻiga, aua afai e mulimulitaʻi i faʻamatalaga uma a le fomaʻi, e mafai ona ola masani se tagata mo se taimi umi e aunoa ma ni faʻafitauli. I le taimi lava e tasi, e le o se mea tatau le lafoaia o ni masani masani, ae maise fualaau aina. O fualaʻau ia o le autu autu o vitamini, fiber ma minerale.

I lenei tulaga, e tatau ona e filifilia ma le faaeteete fua, e tatau ona e taofi le filifiliga na o ituaiga e maualalo le glycemic index, manatua le tele o le vaega fautuaina. O le glycemic index e tatau ona malamalama i ai o le fua faatatau o le liliuina o meaʻai i le kulukose.

E taua le iloa e uiga i GI, aua ona faʻafuaseʻi oso i totonu o le kulukose, o le tagata gasegase o le a amata ona lagona le leaga, ma le umi o le suka suka maualuga faʻamaʻi o le faʻamaʻi ma fegasoloaʻi faʻatulagaina.

Ole a e filifilia se maʻi suka?

A mafaufau lelei i fualaʻau faʻatagaina, e taua le maitauina o latou glycemic index e le tatau ona sili atu i le 55-70 togi, pe a faʻailoaina le maualuga, o le fualaʻau e feteʻenaʻi i le suka mellitus ma le maualuga o le suka i le toto. Afai e te mulimuli i lenei fautuaga faigofie, e mafai ona e tausia le glycemia tulaga i se tulaga talafeagai.

A maua se tagata gasegase i se maʻi o le ituaiga muamua, lea na maua ai i lona laititi, ona iloa e se tagata pe o le a le ituaiga fua e mafai ona 'ai ma le maualuga suka o le toto, ma e sili atu ona teena.

I le ma isuka mellitus o le lona lua ituaiga, e eseese mea, o faʻafitauli e aafia tagata sili atu nai lo tagata matutua, oe e faigata ona toe fausia a latou meaai, suia taumafa masani atiaʻe i le tele o tausaga.

Ina ia aua neʻi faia se mea sese i le filifiliga, e tatau ona e 'ai ma le tele sour po sour-suamalie ituaiga o fua, suka ma sili suamalie ituaiga o fua:

  1. leaga le afaina o le gasegase gasegase tulaga;
  2. o le a mafua ai se suiga tele i le toto suka.

E ao ona manatua o sua o fualaʻau e sili atu le mataʻutia mai le manatu o le maʻi suka nai lo fualaʻau na gaosi ai le vai inu. O le mafuaʻaga e faigofie lava, o le sua ua na o se suavai e leai se paʻu, e le o le mulimuli le vaega e tofia i ai i le faʻaaogaina o le kulukose e le tino.

E mafai ona e 'aina ituaiga nei o fualaʻau: apu, pea, moli, moli, limu. E i ai nisi faʻatapulaʻaina o le taumafaina o le melon, nanas, meleni ma le mango. A faʻapea e mafai ona faʻaaogaina atili fualaʻau, o le glycemic index o le a sili atu ona maualuga. A e ala ile hyperglycemia, e le mafai ona e ai le tele o fualaʻau mago, afai e faʻatagaina e le fomaʻi le faʻamago, o le a avea ma fualaau suamalie mo se taimi umi ile vai malulu.

E aoga foi Berries:

  • lingonberry;
  • Fualaʻau
  • Hawthorn;
  • gooseberry;
  • mumu mumu;
  • sami buckthorn.

O le faʻailoaina mai o nei fualaʻau e mafai ona faigofie ona faʻatinoina i le vevela togafitiga e aunoa ma le popole i le siʻitia o le aofaʻi o suka i totonu ia latou. O mea suamalie e saunia i luga o le faavae o laʻau, ae le aofia ai le paʻepaʻe suka, ua suia i mea suamalie masani. Peitai, e sili pe a fai o loʻo 'ai e le tagata maʻi fua ma laʻau i lo latou foliga masani.

E iʻu lava ina faʻapea ua fiu se tagata maʻi suka i meaai lava ia, ua manaʻo e togafitia o ia i fua faasaina. I lenei mea, o le fua ua vaevaeina i ni fasi laiti, 'ai i ni laasaga, sili i le taeao. O le iʻuga, o le togafitiga o le a aumaia le fiafia i le manava ma o le a le faʻatupuina ai se faʻaletonu i le manuia, faʻafitauli ma glycemia.

E taua ona aʻoaʻo pe faʻafefea ona fai le fua o fua o fualaʻau, aua e oʻo i fualaʻau faʻatagaina o le a afaina ma le faʻatapulaʻaina o mea taumafa:

  1. ua fautuaina e filifili mo se fua e fetaui ma le alofilima o le maʻi suka;
  2. a le mafai ona maua se laʻititi laʻititi, ua na ona vaevaeina i vaega.

O se tautua lelei a fua e faʻatatau i le tasi ipu o le lapoʻa fua, ae tatau ona 'aina e sili atu i le tasi fasi fasi meleni poʻo le sua o le meleni.

E i ai le isi togafiti e fesoasoani e faʻaititia le fua o le liliuina o mea ai carbohydrates i kulukose - ai fua faatasi ma nati, sisi poʻo falaoa atoa.

Le filifilia o fua lelei

I le taimi lava e foliga mai o le tagata gasegase, pe a uma ona faʻamaonia le faʻamaonia o le maʻisuka mellitus o le muamua poʻo le lua ituaiga, e tatau ona taofia ai o ia lava i le meaʻai ma 'ai fua faʻapitoa meaai. O lenei manatu e sese, talu ai o loʻo i ai ni fuainumera e mafai ona taʻua o lelei mo tagata e mamai suka, latou te faʻamalieina le tino i meaʻai ma vitamini.

Apple

Faatasi ai ma le maualuga o le suka i le toto, o apu e sili na sili ona fiafia i ai, ma o le pectin o loʻo i totonu o fualaau aina, e faʻaitiitia ai le suka i le suka. E fesoasoani foi le vailaʻau e faʻamamaina le toto mai le ova tele o kulukose.

I le faʻaopopoga i le pectin, e tele naua le apu i le askorbic acid, potassium, iron ma fiber, lea e taua tele mo faʻafitauli ma le fatu o le fatu ma le faʻaogaina o meaʻai. O le isi faʻaaliga manino o apu o lo latou avanoa, fua o loʻo tupu aʻe i le tatou atunuʻu atoa, e mafai na faʻatauina i soʻo se taimi o le tausaga i se tau taugofie.

Faʻafetai i apu, tagata gasegase e maua i le maʻisuka e mafai ona faʻamoemoe i le aveʻeseina o le mageso, aveʻese le ova o le vai mai le tino, ma le o ese mai le tulaga le mautonu.

Pir

Filifilia ni suamalie ituaiga o pir, e maua ai e le tagata maʻi se oloa ua faʻamalosia mo se taimi umi i le manava ma fesoasoani e faʻaititia le mamafa o le tino. Pears o le a avea ma punavai:

  • potassium;
  • alava;
  • kalisiu
  • apamemea;
  • apamemea;
  • uʻamea.

O fua e i ai se aʻafiaga lelei i se tino vaivai, o le i ai o le potassium e fesoasoani e faʻafofoina le tata o fatu, ma le televave vave le lava maso.

Fiber o le a faʻaleleia atili ai le totino, ae afai e te 'ai se pir i le gaogao manava, le tagata gasegase o le a mafatia mai le pipili, faʻafuasei ma isi faʻafitauli o le digestive.

Moli

O mea nei citrus o le a avea ma mea e maua mai ai le alava, suauʻu, vitamini, auala e maua ai. E ono foliga mai e sili atu le suamalie o moli, ae o loʻo i ai le tasi ma le afa taimi le laititi le suka nai lo pir. O lona uiga, o fualaau 'aina e mafai ona' aina lemu i aso uma, ma le sua mai moli e le mafai ona inu.

O fualaʻau e tele naua ascorbic acid, e fesoasoani e faʻatatau i le malulu, e aunoa ma le faʻaogaina i vailaʻau. A 'aʻai se suka suka se moli i le taeao, o le a ia faʻamalosi mo le aso atoa.

Foaʻi

E le itiiti ifo le mauoa i vitamini C o lenei fualaau, e puipuia ai le tino mai siama, e taua i le vaitau-taumalulu taimi, pe a tupu taimi o faʻamaʻi. O le glycemic index o citrus e laititi, tusa lava pe fua tele.

O le fua ei ai mea taua naringin, tele o ia i le atigi o le fua lobules ma ona vaeluaga, ona o le mea grapefruit ma maua ai se mea oona oona.

Naringin mafai ona faʻateleina suka suka, ma taofia ai foi le fiaʻai.

Berries mo le maʻisuka

Cherry o le a avea ma se fua taua, o loʻo i ai le tele o le uʻamea, coumarin, lea e lava e puipuia ai le atinaʻeina o vein thrombosis o pito pito i lalo. O siamu suamalie i le maʻisuka e le mafai ona mafua ai le vave gaioi o le suka i le toto.

O le Gooseberries o le a aoga mo le maʻi suka o le muamua ma le lua ituaiga, o fua matutua e sili ona faʻatauaina, e tele a latou vitamini C ma fiber. O le oa oa o vitamini C, P, K, B, pektin ma tanin o le blueberry, blackberry ma lingonberries.

E mafai ea ile currant? Mumu ma le uliuli currants e matua fetaui lelei mo tagata gasegase o soʻo se ituaiga, ma tutusa aoga latou te faʻaaogaina uma le berry lava ia ma ona lau, lala. Afai e te fufuluina lala ma laulaʻau ma le vai, sasaa vai faʻafefeteina, faʻaopopo ni laʻau o laulaau lanumeamata, oe maua se ti manaia, ma sili ona taua maloloina maloloina.

Le suamalie, suamalie ma mumu, o taimi uma o se tagata faʻafeiloaʻi i luga o le laulau o tagata maʻi suka, ae ona o le maualuga o le fructose, fautuaina e fomai ia aua nei aʻafia.

Le fua sili ona fiafia i ai o strawberries, o ia:

  1. mauoa i vitamini C;
  2. o loʻo iai ni kalori.

Strawberries e iloga e imunomodulating, antibacterial, anti-inflammatory meatotino, o le berry o le a faamalosia le puipuia, faaleleia le tulaga o totoga o le gastrointestinal tract.

E iai le talitonuga o strawberries e mafai ona faʻateleina ai le suka i totonu o le tino, ae na faʻaititia lava. O fua ua i ai le afa gaʻo e pei o le aofaʻi e tasi o apu, ua mafai ai ona latou aina le 300-400 kalama i le aso. E manaia i le faʻaaogaina o strawberries ma kulimi, e leʻi aofia ai le paʻepaʻe suka, a leai, e tatau ona e lagonaina le faʻailoga o le hyperglycemia.

Pei ona e vaʻaia, ile maʻi suka, tele fualaʻau e mafai ona 'aina, meaai mo le faʻamaʻi e masani ona fesuisuiai ma maloloina. I le taimi lava lea e tasi, e manaʻomia e tausia ma le faʻamaumau le aofaʻi o meaʻai e 'ai, ia taumafa naʻo meaʻai na faʻatagaina i le solia o le carbohydrate metabolism. A leai, o le tagata:

  • o le a afaina ai le tino vaivai;
  • faatetele lou tulaga.

I se faʻaopopoga o ituaiga o fualaʻau e faʻatagaina mo le maʻi suka, o loʻo i ai se lisi o fualaʻau faʻasaina lea e alu ese ai le fuainumera o suka faigofie. Fua suamalieina o suka: vine, faʻi, mati, aso. E tupu lava le alofa o le tagata maʻi i nei ituaiga o fua ma e faigata ia te ia ona teʻena ai, i le mea lea, ua manaʻomia fomaʻi e 'ai sina mea itiiti, sili ona lelei o mea uma ile afa muamua ole aso.

Afai e faigata ona folau i le faʻatagaina ituaiga o fualaʻau, e aoga ona e maua ai oe oe se faʻapitoa tusi ma tusi i lalo i totonu o faʻaumatia oloa ma le aʻafia o le tino. Faatasi ai ma lenei metotia, ua mafai ai ona aʻoaʻo meaʻai uma ma le maualalo ole glycemic index, faʻaopopo ituaiga eseese i meaʻai, ma faʻaopopo le aoga mo le tino.

Faʻamatalaga i fua ma mea e faʻatagaina mo le maʻi suka o loʻo maua i le vitio i lenei tusitusiga.

Pin
Send
Share
Send