O le a le maualuga o le suka i lou toto ua manatu e masani?

Pin
Send
Share
Send

Ole tausia ole maualuga ole suka ole toto e ausia e ala ile galuega ole endocrine system. Afai o le carbohydrate metabolism e afaina, o le a faʻatupuina ai le faʻalavelave i le faʻatinoina o le neura, e aofia ai le faiʻai, faʻapea foʻi ma le faʻaletonu o le toto i alatoto.

Faʻaauau pea le maualuga ole suka i le toto o loʻo avea ma faʻailoga autu o le maʻi suka. Ina ia fuafuaina, e faia se suʻega o le toto i luga o le gaogao manava ma ina ua uma le suka suka avega, lea e mafai ai ona e iloa le faʻamaʻi i le amataga.

Ole faʻaauau pea le mataituina ole suka ile toto e fesoasoani e sao le togafiti ole ma isuka ma le puipuia ole maʻi teteʻe ma tulaga masani, e aofia ai le nefropathy, vae ole maʻi, retinopathy, faʻapea foi ma le cardiovascular pathologies.

O le a le mea e faalagolago ai le suka suka?

Faʻamautinoaina le faʻaauau ona faʻatinoina le malosi e sela o le tino e mafai ma le lava o kulukose i le toto ma lona le tafe atu i totonu o le sela. Soʻo se mea e solia ai lenei faiga o loʻo faʻaalia ia lava i le eseʻese mai le masani: hypoglycemia ma le faʻaititia o le suka i le toto poʻo le hyperglycemia i lona tuputupu aʻe.

O le faʻailoga masani o le mea e tupu ile gaʻo ole carbohydrate o le 3.3 - 5.5 mmol / l pe a fuafuaina le anapogi i le toto. O suiga i totonu ole 30% o lenei faʻatapulaʻa ua manatu e leai se taua ma, afai e le mafua mai i se faʻamaʻi, e vave ona toe faʻafoʻi mai e le tino i le faʻatapulaʻaina.

Ole mea lea e mafai ona iai ile meaʻai (hyperglycemia pe'ā 'ai), faʻafitauli o le tino poʻo le tino (hyperglycemia i taimi o popolega), poʻo le paʻu o le suka i le taimi o le fiaʻai.

Ole maualuga ole suka i le toto e faʻamautu i le galulue soosootauau o le pancreas ma totonugalemu o le tino. O hormones o adrenal glands, o le tulaga o le faʻamaʻi, fatugaʻo ma le ate e aafia ai foi le tulaga o le glycemia. O tagata faʻatau masani ole suka e i ai le faiʻai ma maso, faʻapea foi ma le adipose tissue.

E tele ituaiga o tulafono faatonutonu o carbohydrate metabolism:

  1. Neura.
  2. Faʻavae.
  3. Hormonal
  4. Renal.

O le neural ala o tulafono faatonutonu e tupu i le auala lenei: i luga o le musuia o le agaalofa fibre.
Ole mea lea e mafua ai le faateleina ole toto catecholamines, e mafua ai le glycogen breakdown ma faateleina glycemia.

Afai e faʻagaioia le parasympathetic matagaluega, o loʻo o faatasi ma le malosi gaosi o le inisalini ma le faatelevaveina le ulufale mai o kulukose moli i totonu o nusipepa e faʻalagolago i le inisalini, e faʻaititia ai le kulukose i le toto.

Le faalagolago i lalo ole tulafono ole kulukose metabolism i lona maualuga ile toto. O le tapulaʻa o le tulaga o faʻaputuga lea o lona faʻavae i totonu o le ate e tutusa ma le taumafaina o le tisu is 5.5-5.8 mmol / L.

I le maualuga vaega, o le ate amata ona sapalai mai kulukose i le toto (glycogen breakdown ua gaoioi). Afai e sili atu le faitauga o le suka, o lona uiga la, o le faʻaopoopoga o le glycogen i maso ma sela o le faʻatonutonu.

Ole tulafono faatonutonu e tupu ona o le galuega ole endocrine atoa, ae o le inisalini ei ai se tulaga ese tulaga maualalo i luga o le suka suka, ae o isi uma faʻateleina ai. O le faʻavaeina o inisalini e tupu i foliga o se moli tele, ua le-gaioi ma ua taʻua o le proinsulin.

Le nofoaga o le proinsulin gaosiga o le islet tisu i le pancreas. Ma le faʻaopopoina o le suka i le toto, suka kulukose. I le maeʻa ai o lenei mea, o le proinsulin molecule e mafai ona vaeluaina i le inisalini ma o se porotini fusifusia e taʻua o le C-peptide.

Renal tulafono faatonutonu e tupu i taimi kulukose filtration i le glomeruli ma lona faʻasolosolo faʻapalapala i renal tubules. O le iʻuga o lenei faiga, e leai se kulukose i totonu ole paʻu lona lua, e ave ese mai le tino.

A faʻapea ova le faʻatapulaʻaina o le suka i fatu gaʻo i se maualuga o le suka i suka i le plasma, o lona uiga ua ave ese atu i le mimiti. Glucosuria e tupu ina ua uma ona sili atu le maualuga o le kulukose i le toto feaveaʻi.

E tupu lenei mea pe afai o le suka i le toto e maualuga atu nai lo 9 mmol / L.

Suʻega ole kulukose ole toto

Ina ia faia se suʻesuʻega o le tulaga o mea ai carbohydrate, e faʻaalia le faʻailoaina o le anapogi glycemia ma pe a maeʻa ona 'ai. Mo lenei, faʻaaogaina le metotia metotia poʻo le glucometer, e mafai ona faʻaaogaina i le fale.

O le auiliiliga na faia pe a uma le 10-itula malologa i le 'ai, sei vagana ai le gaioiga faʻamalositino, ulaula,' ai o meaʻai pe inu, e sili le faʻaaoga vai mama inu i sina vaega e faamalieina ai lou fiainu.

A faʻaaogaina e le tagata maʻi ni vailaʻau, ona tatau lea ona muaʻi malilie faʻatasi ma le fomaʻi e alu i tua, ina ia maua ai le faʻaiuga mautinoa. Tau faʻailoga o se suʻega toto e faia faʻalua i aso eseese.

Tau o le suka i mmol / l i le suʻesuʻega o le toto venous atoa:

  • Tusa i le 3.3 - hypoglycemia.
  • 3-5.5 - o le suka ile toto o le masani ai.
  • 6-6.1 - tagata vaʻaia.
  • Luga 6.1 o le maʻi suka.

Afai e te masalosalo i le solia o le carbohydrate metabolism, TSH o loʻo faia - o se kulimi onosai suʻega. E tatau ona e sauni mo - ia faʻaitiitia lagona tiga i le tolu aso, e le tatau ona i ai ni suiga i meaʻai ma faʻamaʻi pipisi.

I le aso o le suʻega, aua le faʻatinoina taʻaloga poʻo le faigata le tino, aua le ulaula.

Faʻataʻitaʻia o le taliaina o le kulukose ua faʻaalia i le i ai o mea e ono lamatia ai mo le maʻi suka, o loʻo faʻatinoina ma le maualuga o le maualuga o le toto, kolose i le toto maualuga, fafine e maʻi suka, polycystic ovaries, o se tamaititi na fanau mai ma le tino o le mamafa sili atu nai lo 4.5 kg, ma maʻi, avega i le gafa, ina ua mavae le 45 tausaga.

O le faia o le TSH e aofia ai le suʻeina o le kulukose i le toto, ma aveina le 75 g o le kulukose i le vai, ona tatau ai lea ona malolo le tagata mo 2 itula ma ia tatau ona faia se suega toto lona lua.

O iloiloga suʻega e suʻe ai suʻesuʻega e pei ona taua i lalo:

  1. O le taliaina o le kulukose ua afaina, latent diabetes mellitus: aʻo leʻi faia le suʻega 6.95 mmol / l, i le maeʻa ai o le kulukose - 7.8 - 11.1 mmol / l.
  2. Faʻaititia le kulukose anapogi: 1 fua - 6.1-7 mmol / L, faʻaiuga lona lua - laʻititi mai le 7.8 mmol / L.
  3. Diabetes mellitus: i luma o le uta - sili atu nai lo 6.95, ma ina ua maeʻa - 11.1 mmol / l.
  4. Masani: luga o se gaogao manava - lalo ifo o 5.6 mmol / l, ina ua uma ona utaina - itiiti ifo nai lo 7.8 mmol / l.

Maualalo le kulukose

E lagona le hypoglycemia pe a oʻo le faʻaitiitia o le suka i le 2.75 mmol / L. O se tagata soifua maloloina atonu e le lagona le faʻaitinoina faʻaititia pe o faʻailoga e faʻaititia. Faatasi ai ma le faifai pea o le maualuga o le suka i le maualuga, o faʻaaliga o le hypoglycemia e mafai ona tupu mai i se mea masani suka kulukose.

Ole masani ole ono maua ile hypoglycemia ile umi o faʻalavelave i le taumafaina o meaʻai pe umi le galuega faʻamalositino e aunoa ma le taumafa lelei. O se faʻaititia paʻu i le suka e fesoʻotaʻi ma le taumafaina o vailaʻau oʻona poʻo le ava malosi, faʻapea ai ma faʻamaʻi.

O fanau e le fananau mai e sili atu ona aafia ile hypoglycemia ona e maualuga le maualuga ole faiʻai ile mamafa o le tino, ma e faʻaaogaina e le faiʻai le tele o le kulukose. I le taimi lava e tasi, o pepe e le mafai ona suia le kulukose ma le ketone tino, talu ai latou maua ni ketogenesis.

O le mea lea, tusa lava pe faʻatauvaʻa le paʻu i le suka, pe a fai e tupu i se taimi umi, e mulimuli ane mafai ona mafua ai le faʻatupuina ole mafaufau. Ole Hypoglycemia o uiga ia ole pepe vave (tusa ma le 2.5 kilokalama o lona mamafa) pe afai o le tina e maua i le maʻi suka.

Ole anapogi ole hypoglycemia e tupu mai ia ituaiga tulaga faʻapitoa:

  • Adrenal cortex le le lava.
  • Overdose o sulfonylurea poʻo inisalini sauniuniga.
  • Ova inisalini ma insulinoma.
  • Hypothyroidism e faʻaola
  • Anorexia
  • Ogaoga le ate poʻo le faʻamaʻi o le fatugaʻo.
  • Faʻaumiumi fiva.
  • Faʻalavelave o le faʻaaogaina o mea i totonu ole manava, taotoga ile manava.
  • Tumua o faʻagasologa, kanesa faʻamutaina.

Ole mea moni ole hypoglycemia e aliali mai ile vaivai, le atoatoa ole vaai, tiga le ulu, vaivai le niniva, niniva, tele male tino. O nei faʻailoga e faʻatapulaʻaina ile le lelei o le mafaufau.

O le vaega lona lua o faʻailoga o loʻo atiaʻe ma le faʻamalosia o le faʻamaloloina o le tatalaina i tua o le faʻamaʻi o hormones: tachycardia, afu, faʻamalieina, maʻi, fiaaai, tetete lima, sesega, tingling o tamatamailima ma laugutu. Afai e alualu i luma le suka suka, alualu i luga se koma o le hypoglycemic.

O faʻailoga oʻo ile faʻamaʻi o le hypoglycemia i taimi uma e tupu ile paʻu maualalo ole suka, lea e toe fai ile umi. E aofia ai: fesuiaʻiga o uiga o tagata, leiloa o le mafaufau, le mafaufau, mafaufau loloto, i tamaiti - o le mea lea e tupu ai le faatuai, mafaufau le mautonu.

Hipergilemia

O le Hyperglycemia o loʻo avea o se siʻitaga o le kulukose na o luga 5.5 mmol / L. E mafai ona fesoʻotaʻi ma le taumafaina o masoa, ma e vave ona faʻaaogaina. O lenei ituaiga e taʻua ole meaʻai taumafa pe faʻapitoa. Ole faʻatiga ile ole suka e mafua mai ile malosi ole hormones - glucocorticoids ma catecholamines na fausia ile vaitau lea.

Faʻaopopo hyperglycemia atiaʻe ma le faʻateleina o gaioiga poʻo gaioiga gaioiga i totoga o le endocrine faiga - le pituitary gland, pancreas, adrenal glands poʻo le thyroid gland. Diabetes mellitus o se tasi lea o mafuaʻaga sili ona taatele o le faʻaauau pea ona faateleina le suka.

Ole auala ole atinae ole hyperglycemia ile ma isuka e faalagolago ile mea e mafua ai. O le muamua ituaiga o faamaʻi e tupu mai luga o le talaaga o le autoimmune malaia o inisalini vavalo sela. Mo le maʻisuka o le ituaiga lona lua, o le mea taua o loʻo faia e le teteʻe atu i le inisalini o loʻo tulaʻi mai i taimi o faʻafitauli o le metabolic, o le mea taua o le ova.

Faatasi ai ma faʻailoga masani o le hyperglycemia, o le auga lea o faʻafitauli e tupu i totonu o le tino:

  1. Faateleina le fiainu.
  2. Le faʻaitiitia ole tino, e ui ile mea moni a se tagata e 'ai lelei.
  3. Faifai aluʻaina ma tele soʻona malosi le urine.
  4. Laveaʻi.
  5. Vaivaiga, lelava.
  6. Vaʻai i lalo.
  7. Paʻepaʻe le paʻu ma mago paʻu o mucous.

Mafia foʻi i le tino mamafa e mafai ona faʻaalia e le gata i le mamafa leiloa (ma le ituaiga 1 suka), ae o loʻo tumau pea le mamafa tele i le lona lua ituaiga o faamai. E mafua lea ona o le faʻalauiloaina e le inisalini le gaʻo o le gaʻo i le subcutaneous tisu. I le maʻisuka ituaiga 1, e laititi lava le mea i le toto, ma le ituaiga lona lua e faʻailo e le hyperinsulinemia, aemaise lava ile amataga ole faamai.

O le faʻaumiumi o le faʻateteleina o le suka i le toto, e oʻo atu ai i le faʻaititia o le le puipuia, le atinaʻeina o faʻamaʻi pipisi, faʻaletonu le fula, ma le tuai ai ona faʻamaloloina o manuʻaga ma faʻaletonu o le maʻi. O le faaletonu ole sapalai ole toto ma ua faʻaleagaina ai neura alava e oʻo ai ile faʻaititia ole maaleale ole pito i lalo, ole atinaʻe ole polyneuropathy.

O faʻafitauli masani o le maʻisuka mellitus e tupu aʻe ma le tele o taimi o le le masani ai o le kulukose i le toto o le faaleagaina o fatugaʻo, o le retina o le mata, ma le faʻaleagaina o puipui o lapisi ma laʻititi toto.

Ole hyperglycemia e mafua ai le ogaoga o le maʻi suka, e aofia ai le ketoacidosis, hypersmolar coma, lea ole maualuga ole kulukose e mafai ona oʻo ile 32 mmol / L ma maualuga atu.

Hyperglycemia e tele lava lona mamafa e fuafua i le maualuga o le kulukose i le toto (i mmol / l):

  • Malamalama - 6.7-8.2.
  • Tau feololo - 8.3-11.
  • Mamafa - I luga 11.1
  • Precoma tupu i le 16.5, o fua maualuga e mafua ai le koma.

Hiperglikemia i le maʻi suka tupu mai pe a e faamatuu aveina fualaau e maualalo ai suka pe tui inisalini, ma pe a le lava la latou fua.

O lenei tulaga e mafai ona tupu i le faʻaaogaina o meaʻai e sili atu i meaʻai carbohydrate, faʻapipiʻi o se faʻamaʻi poʻo se isi faʻamaʻi, popolega, o se faʻaititia i le masani masani tulaga o gaioiga faʻamalositino.

Suga o latou lava-mataituina

A faʻaaoga se masini e fuaina ai le kulukose i le toto, e tatau ona e tausisia le saʻo tekonolosi mo le suʻesuʻeina o le toto ma le faʻavave o suʻega. I le ma isuka mellitus o le muamua ituaiga, e tatau i tagata gasegase fuafua le glycemia ia le itiiti ifo i le 4 taimi i le aso: tolu taimi i luma o taumafataga ma ao lei moe.

E ono manaʻomia foʻi ni faʻaopoopoga faaopoopo i le po, pe a maeʻa le malosi faʻamalositino poʻo ni suiga taua i taumafa. O loʻo fautuaina foi le fai o oe lava le siakiina o le suka i lea taimi ma lea taimi pe a uma le taumafataga (pe a uma le 2 itula).

I le ituaiga e lua, o tagata gasegase e mafai ona i luga o tui ole inisalini pe inu fualaau e ala ile ma isuka, ma o loʻo faʻatautaia foʻi le tuʻufaʻatasiga o vailaʻau ma vailaau e faʻaititia ile suka.

Afai o le tagata mamai ua faatonuina ia faʻamalosia inisalini, ona tutusa lea o le suʻesuʻega ma le ituaiga muamua o le maʻi suka. Afai na te mauaina se tui e tasi i le aso pe naʻo peleti, ona masani lea ona lava le fuaina o le suka i se tasi taimi, ae i taimi eseese o le aso.

A faʻaaogaina tapenaga o inisalini, e i ai taimi umi ma le puʻupuʻu le inisalini, o le faʻatonutonuga e faia faʻalua i le aso. Faatasi ai ma soʻo se togafitia filifiliga, e tatau ona tusia se siata tasi i le vaiaso, e faʻaalia ai 4-gafa fua o le glycemia.

Afai o le ala o maʻisuka e o faatasi ma le maʻi oso i luga o le suka, ona tatau loa ona sili atu le faʻatulagaina o fua, tatau ona fautuaina e le fomaʻi. E fuafua foi le tapulaa o le maualuga kulukose mo gasegase uma, fuafua ile tausaga, olaga, mamafa tino.

O tulafono faavae mo le faia o oe lava mataituina o le suka suka:

  1. Toto tamatamai lima e sili ona fetaui mo auiliiliga; o le puncture nofoaga e tatau ona suia.
  2. O le tui e faia mai le itu, o le loloto e le tatau ona sili atu i le 2-3 milimita.
  3. O mea uma e tatau ona faʻaoga ma e masani lava ona faʻaoga.
  4. Ma le mativa ile toto, ae leʻi faia ni suʻesuʻega, faʻapipiʻi lou tamaʻilima ma fufulu ou lima i le mafanafana vai ma faʻamago.
  5. A o le i fuaina, e tatau ona e faʻamaonia le faʻailoga i luga o le fagu ma ni fasi pepa ma luga o le faʻamalama o le mita.
  6. Ole mataua muamua mo suʻesuʻega e le o faʻaaogaina, e manaʻomia ona aveʻese ma se ie mago paʻu.
  7. O le faʻamalosi malosi o le tamailima e oʻo atu i le fefiloi o le toto ma aano o le vailaʻau, e suia ai le iʻuga.

Faʻaaoga se mataua o le toto naʻo luga o le pito i luga o le fasi pepa, ua faʻailoga i le uliuli. Aʻo leʻi fuaina, e tatau ona i totonu o se fagu paʻu tapunia le suʻega, ona e faʻatatau i le susu. E le mafai ona aveeseina mai le fagu i le susu tamatamaʻilima. Faʻapea foi, e le mafai ona suia le teuina o nofoaga o le suʻega moli, ona o le muamua afifiina aofia ai se desiccant.

E tatau ona teuina fasi pepa i se mea matutu i le potu vevela, aʻo le i faʻaaogaina e tatau ona e mautinoa o le aso faʻaalia o loʻo faʻaalia i luga o le afifi e leʻi pasi. A maeʻa ona faʻaogaina lea, atonu o le a faʻaitiitia e le faʻaiuga le taunuʻu atu o fasi pepa faʻataʻitaʻi.

Mo faʻamatalaga manino, o loʻo faʻaogaina ata e faʻaoga e iloa ai le suka i le toto. E mafai ona faʻaaogaina pe a leai se glucometer. E mafai foi ona e taulaʻi i le iʻuga o le faʻauigaina peʻa faʻaaoga ia fasi pepa pe a e iloaina ni ketone tino i le toto ma mimiti.

O le vitio i lenei tusitusiga faʻaalia ai le auala e tutoʻatasi ai fua le suka i le toto.

Pin
Send
Share
Send