Mafai ai ona maualuga le suka i le toto, ae aunoa ma le maʻi suka?

Pin
Send
Share
Send

Diabetes mellitus o se faʻamaʻi matuia, o le aʻafiaga o lea ua i ai se solia o le faʻapalapalaina o le suka i totonu o le tino, lea e mafua ai le faʻaopoopoina o le kulukose. Ae, e i ai isi mafuaʻaga o le faateleina o le suka i le toto, e ese mai le suka.

Diabetes mellitus o le lona tolu lea o maʻi masani e maua ai le taufaamatau i le lalolagi atoa. Ile tele o mataupu, ole muamua ma le lua ituaiga o faʻamaʻi.

Ae ui i lea, faʻataʻitaʻiga e iai foi ituaiga eseese - Modi, Lada ma isi. Ae e leʻi maua soo. E mafai faʻapea ona o le mea moni e faapea o nei ituaiga o faʻamaʻi e faigata ona maua i se maʻi, ma e faigofie ona fenumiai i le 1 po o le 2 ituaiga o maʻi suka.

E manaʻomia le mafaufau i mafuaʻaga o le faateleina o le suka i le toto e le fesoʻotaʻi ma le maʻi suka. Ma ia iloa ai foi faʻailoga e faʻaalia ai le siʻitia o le kulukose i le tino o le tagata?

Faʻatupuina ole oso i luga ole suka

O le masani faʻailo o faʻailoga o le suka i mea e fai, e ese mai i le 3.3 i le 5.5 iunite i le gaogao manava. A faʻapea o le aofaʻi o le kulukose e oʻo atu i le 7.0 iunite, o lona uiga ua faʻaalia le atinaʻeina o se tulaga muamua.

I le tulaga pe a oso le suka i luga o le 7.0 iunite, ona mafai lea ona tatou talanoa e uiga i le maʻi suka. Ae ui i lea, e tusa ai ma le tasi iʻuga, e leai se aoga ma e sese le faʻapea e uiga i soʻo se maʻi.

Ina ia faʻamaonia pe teena le maʻi suka, o isi suʻega o le a fautuaina i soʻo se tulaga. Ma faʻavae i luga o tusitusiga uma o suʻega, ua maeʻa ona iloa le maʻi.

E pei ona taʻua i luga, o le maʻisuka ua iloga ile faateleina o le suka ile toto. Ae e le naʻo le faʻamaʻi lea e mafua ai lenei maʻi. I faʻataʻitaʻiga masani, faʻailoaina atu le mafuaʻaga o le faʻateleina o le suka i le physiolog and pathological.

I le malosi o gaioiga i gaioiga, faʻasolosolo le faigata ole mafaufau, faʻapea foi ma le maeʻa ai o le meaʻai, o le maualuga o le suka i le toto. O se mea talafeagai la lea i soʻo se gaioiga faʻapitoa i le tino.

Peitaʻi, ina ua mavae se vaitaimi, talu ona faʻatonutonuina e le tino le maualuga o le suka, o faʻasolosolo e faʻaitiitia faʻaitiitia, o se iʻuga na latou mautu i totonu o tapulaʻa.

Ole faʻatupulaia ole paʻu ile suka e mafai ona faʻavae i luga ole mafuaʻaga:

  • Tiga le tiga, ogaoga le myocardial infarction.
  • Feololo ma ogaoga mu.
  • Faoa faamalosi Epileptic.
  • Ogaoga angina pectoris.
  • Faʻaleagaina le ate faʻaaogaina le suka i le toto mai le glycogen e le mafai ona faʻaaogaina atoatoa.
  • Traumatic faiai afaina, taotoga gaioiga (mo se faataitaiga, taotoga i luga o le manava).
  • Ole mea faigata ole popole, ole popolevale ole popole.
  • Fuga, manuʻaga ma isi manuaga.

O le faʻamamafa e mafua mai i le mea moni o nisi hormone e ulufale i totonu o le toto, e fesoasoani i le faʻaopoopoina o le maualuga o le suka i le tino. Peitai, pe a toʻafilemu se tagata, suka ile kulukose na o ia lava.

A faʻaaoga ni vailaʻau o le a faʻateleina le suka i lou toto. Mo se faʻataʻitaʻiga, o vailaau faʻafomaʻi, vailaʻau vailaʻau, vailaʻau o loʻo i ai i se vailaʻau o fomaʻi, vailaʻau fomaʻi, vailaʻau faʻafilemu ma le faʻafilemu a le tagata i luga o le suka.

I faʻataʻitaʻi masani, sa i ai taimi na avea ai le umi o le faʻaaogaina o ia vailaʻau (sili atu ma le lua tausaga) na mafua ai le oʻo i le maʻi suka. O le mea lea, afai e i ai se mea tuufaasolo, e tatau ona e suesue ma le totoʻa itu aafiaga o vailaʻau uma na inu.

I soʻo se mea e tupu, afai e galue atoatoa le tino, ma mafai ona tafiesea le mafuaʻaga o le suka e faʻateleina, ona faʻasolosolo ai lea ole kulukose ile tulaga na moʻomia. Afai e leʻi tupu lea tulaga, e tatau loa ona faia se suʻesuʻega faʻaopoopo.

Faʻateleina mafuaʻaga o le suka

E pei ona taʻua i luga, o mafuaʻaga o le maualuga o le suka i le toto e mafai ona taoto i le atinaʻeina o le maʻisuka mellitus, faʻavae i luga o le physiolog etiology (o le suka e oso atu mo sina taimi puʻupuʻu).

I se faʻaopopoga, o faʻamaʻi e iloga i fomaʻi faʻapitoa, o le tuʻua e sau tuʻusaʻo pe faʻafuaseʻi, e mafua ai le siʻitia o le suka i le tino o le tagata.

E mautinoa lava, o le mea muamua o loʻo i ai i le faʻamaʻi o le suka, ua mafua ai le faʻateleina o le maualuga o le suka i le tino o le tagata. O le maʻi suka o se faamaʻi o le endocrine faiga pe a i ai se le lava o le pancreatic hormones.

O le a le mea e afaina ai le faʻatupuina o le suka i le toto? Diabetes mellitus mafai ona fememeaʻi ma isi faʻamaʻi e faʻateleina ai foi le suka i tau. Mafaufau ile faʻamatalaga ile auiliiliga:

  1. Pheochromocytoma o se endocrine pathology e mafua ai le gaosia o le tele o adrenaline ma norepinephrine - o nei mea e faʻateleina hormone. Ole faʻailoga ole faʻamaʻi ose siitaga i le toto maualuga, ma e mafai ona fesuisuiai taua ma oʻo atu i tapulaʻa. Faailoga: ita, vave le fatu, faʻateleina afu, ma se tulaga o le leai o se faʻafitauli, popole le fiafia.
  2. Pathology of Itsenko-Cushing (faʻafitauli ma le pituitary gland), le afaina ai le gaioiga o le thyroid gland. O nei faʻamaʻi e mafua ai le mea moni o loʻo i ai le tele o le faʻasaʻo o le kulukose i totonu o le toto.
  3. Pancreatic maʻi, matuitui ma ogaoga pancreatitis, patu gaʻo. A vaʻaia tulaga ia, ona le mafai ai lea ona tupu aʻe le inisalini, ma e oʻo atu ai i le faʻatupuina o le maʻisuka matua.
  4. Faʻamaʻi taugofie o le ate - hepatitis, cirrhosis o le ate, patu ia faia i totonu o le okeni.

E pei ona faʻaalia mai e pei ona taʻua i luga, e tele faʻamaʻi e mafua ai le le paleni o le hormonal i le tino, ma iʻu ai i se faʻasolosolo o le suka.

I le avea ai o se tulafono, pe a fai o vailaʻau fofo talafeagai e faʻatautaia le faʻamama o le faʻafitauli, ona vave toe foi lea o le suka.

Faailoga o suka maualuga

O le faʻaopopoina o le suka ile toto e mafai ona asymptomatic, o lona uiga, o le tagata e le lagonaina se faʻaletonu i lona soifua maloloina, e leai ni faʻailoga le lelei ma ese ese mai le masani.

E faʻatino lava e laititi ma agamalu faʻailoga o le faʻateleina o le suka. E ui i lea, e leʻo faʻalogo tagata ile latou tulaga, e faʻailoaina ai faʻailoga e le masani ai i ni mafuaʻaga eseese.

I le mataupu faavae, o le ata faʻataʻitaʻiina o le siʻitia o le suka i le tino o le tagata ua fai si lautele, ma faʻailoga o le "suamalie toto" e mafai ona suia tele faʻalagolago i le umi o le pathology, le tausaga o le tagata, ma le maʻaleʻaleʻale o le tino i suiga.

Mafaufau i faʻailoga e taʻuina i le siʻitia o le suka i le toto:

  • Ole gutu matutu, o se naunautaiga faifai pea e inu i le 5 lita i le aso, o le tele naua ma tele taimi o le urine, o le faʻaopopoga o le mamafa mamafa o le feʻau i le aso o le masani ai nei faʻailoga masani o le maualuga suka.
  • Malamalama lautele, leiloa o le malosi, vaivai, vaivai, faʻaitiitia le faatinoga.
  • Faʻaititia le mamafa o le tino faʻasaga i le faʻavae o taumafa muamua.
  • Paʻu faʻamaʻi e faigata ona tali atu i togafitiga fualaau.
  • Masani faʻamaʻi ma le malulu, faʻamatalaga o se uiga pustular.
  • Leʻi fuafuaina o osofaʻiga o le mageso.

O le feusuaʻiga talafeagai i luga o le talaʻaga o le maualuga o le suka e i ai le ituga ma le mu i le itupa. I le isi itu, o le faʻaopopo o le faʻateleina o kulukose i alii e matua afaina ai le faʻatuina.

E tatau ona maitauina o le soʻona faʻateleina o le suka e matua lamatia lava, aua o lenei mea e mafua ai le tele o faʻafitauli. Afai e i ai se faʻaopopoga siitaga o le suka i luga o le 15 iunite (mafai ona oʻo atu i le 35-40 iunite), ona le mautonu ai le maʻi malamalama, faʻalogo, tulaga lamatia o koma ma mulimuli ane maliu faateleina.

E le manaʻomia naʻo le tasi a le aʻafiaga o loʻo taʻua i luga i se tagata e toatasi. Ma o le malosi o faʻailoga e mafai ona eseese tulaga.

Peitaʻi, afai e i ai ni faʻailoga nei, o se avanoa lenei e te talanoa ai i se fomaʻi. O ia lea o le a mafai ona faʻeseeseese le faʻamaʻi, ma faia le faʻasaʻoga tatau.

Faʻafefea ona faʻamaʻimauina le faʻamaʻi?

E matua faigofie lava e faʻaeseese ai le faʻafitauli o le suka e faʻatupuina mai i le pathology etiology. I le avea ai o se tulafono, e tusa ma le tasi suega toto, e faʻaalia ai se sili atu o faʻailo, o le faʻamaʻi e le faʻamasinoina.

Afai o le faʻataʻitaʻiga muamua faʻaalia ai se sili atu o tau masani, ona faatonuina lea e le fomaʻi se suʻega lona lua e aunoa ma le toilalo. A o le mafuaʻaga o se siitaga o le faʻatupuina o le suka i luga o le suka (popolega, pe o le tagata maʻi e leʻi mulimuli i le fautuaga aʻo leʻi faia le suʻesuʻega), o lona uiga o le lona lua o faʻaiuga o le ai ai i totonu o le faʻatagaina tulafono.

Faatasi ai ma lenei, ina ia mafai ai ona faʻaʻeseʻeseina se suka suka poʻo se tulaga muamua, faʻailoaina i le faʻateleina o le maualuga o le kulukose i le tino o le tagata, e mafai ona fautuaina ia suʻesuʻega:

  1. Suesueina o le tino vai i luga o se gaogao gaogao. Aua neʻi 'ai le itiiti ifo ile 10 itula aʻo leʻi faia le suʻega. I le avea ai o se tulafono, e tele pa e taofi i aso eseese, a maeʻa faʻaiʻuga le iuga ma faʻatusatusa.
  2. Tofotofoga mo le suka suka. Muamua lava, e ave le tagata maʻi ile toto gaʻo, ona ave atu lea ole suka uta ma na toe aveina le suavai ola, pe a uma le 30, 60, 120 minute.
  3. O iʻuga o le glycated hemoglobin ua maua ai le avanoa e iloa ai le suka i le tino o le tagata i le tolu masina talu ai.

Afai o le glycated hemoglobin e oʻo atu i le 5.7%, o lona uiga o le carbohydrate metabolism e galue atoatoa, o le tulaga lamatia e ono maua i le maʻi suka ua faʻaititia i zero. Afai o iʻuga mai le 5.7 i le 6%, o le ono tupu ai o le maʻisuka, e manaʻomia, ona e manaʻo e sui i meaʻai e maualalo le carb.

Afai o le suʻesuʻega o le glycated hemoglobin e faʻaalia ai le pasene o 6.1 i le 6.4%, o lona uiga o le maualuga o le tulaga lamatia o le maʻisuka, ua maitauina ai se tulaga faʻapitoa o le maʻi, o loʻo faʻatonutonuina le faʻamalosi o meaʻai. Luga 6.5% o le maʻi suka. O le vitio i lenei tusitusiga o le a taʻu atu ia te oe le mea e fai i le maʻi suka.

Pin
Send
Share
Send