O faʻailoga muamua o le siʻitia o le suka i le toto: mafuaʻaga ma auga

Pin
Send
Share
Send

Ole maualuga ole kulukose ole toto e aliali mai pe a eseese suiga o faʻafitauli ma le tino e tutupu i totonu o le tino. E tele lava ina fesoʻotaʻi ma se taua i le carbohydrate metabolism. Ole mea lea, e taua le iloa poʻo a faʻailoga muamua o le siʻitia o le suka i le toto ma pe a manaʻomia togafitiga faʻafomaʻi.

I sela uma o le tino o le tagata e i ai le kulukose, o lona autu autu o le malosi. Ae o le suka e aoga tele mo le faʻatinoina atoatoa o sela neura ma sela mumu.

Fua masani faitauga kulukose mai le 3.3 i le 5.5 mmol / L. O le faʻatonutonuina e faʻatonutonuina e le faʻafitauli tino o le carbohydrate metabolism ma le fegalegaleaiga o le endocrine ma faʻafitauli o le tino.

A oso le suka, i le amataga, o suiga maʻaleʻale faʻaalia o le a tupu i le tino, ae o latou uiga ese o loʻo i ai a latou faʻaleaga afaina i le tele o totoga ma faiga. Ole mea lea, ina ia faʻatumauina le soifua maloloina, e taua le iloa mafuaʻaga ma faʻailoga o le maualuga ole suka i le toto.

Aisea e aliali ai le hyperglycemia?

Ole kulukose ole toto e mafai ona fesuisuiai mo sina taimi puupuu ile mafatiaga po ole maualuga o gaioiga faamalositino. Lenei ua mafua ona o le maualuga o le malosi metabolism tupu i totonu o sela. Faʻapena foi ona tele le suka i se taimi e 'aʻai ai e le tagata le tele o meaʻai carbohydrate.

Taimi pupuʻu mafuaʻaga o le faʻateleina o le suka i le toto:

  1. ogaoga tiga le mafaufau;
  2. o le siʻitia o le vevela ona o siama poʻo faʻamaʻi pipisi;
  3. faoa mea;
  4. susunuina;
  5. matuitui afaina o le myocardial;
  6. afaina le faiʻai o le faiʻai.

I le faʻaopopoga o mea na taua i luga, o le taimi nei o le hyperglycemia e mafai ona afaina i le faʻaaogaina o vailaʻau e pei o glucocorticosteroids, thiazide diuretics, psychotropic ma diuretics, oral oral.

Ole umi o le faʻaopoopoina o le kulukose ua tupu i mea nei:

  • faaletonu hormonal mafua mai i le maitaga ma endocrinopathy;
  • faʻamaʻi o le faʻamaʻi;
  • fula o le endocrine glands (pituitary, pancreas, glands adrenal, hypothalamus);
  • faʻafitauli i fatu gaʻo, ona o le kulukose e masani ona le faʻamalosia.

E le gata i lea, ole maʻi suka ose tasi o mafuaʻaga masani ile maualuga o le maualuga ole hyperglycemia.

E faʻafefea ona aafia le tino ile toto maualuga i suka?

O faʻailoga iloga o le hyperglycemia o le nocturia (masani ma tiga tiga i le po), leaga le toe faʻafouina, gutu matutu ma le lelei le vaʻai. Faʻapea foi ma le maʻi suka ma isi tulaga pe a maualuga le suka i le toto, e faʻaalia i le fiainu, vaivai, maʻi le paʻu, vaivai, polyuria (tele o urin ua tatalaina), paʻu mamafa, niniva, masani fegalegaleai ma tiga le ulu.

O nei faʻailoga uma ole maualuga ole suka ile toto, e faʻailoaina ile hyperglycemia, e o loʻo tuʻu mai ma le tele o faʻafitauli. Ae o le faʻaaogaina masani o le mita ma le faasologa o suʻesuʻega fale suesue o le a fesoasoani e faʻamaonia mulimuli ai lona i ai.

I se faʻaopopoga, o le malosi o mea i luga, faʻalagolago i le ogaoga o le hyperglycemia. Afai e tupu faʻafuaseʻi (meaʻai carbohydrate maualalo i inisalini), e sili atu foʻi ona manino nai lo faʻasologa masani o le maʻi. E masani lava, o se faʻaopoopoga faʻateleina o le suka i luga o le suka e maitauina i le mamai suka pe a oʻo i le tino o le tagata maʻi i se maualuga maualuga kulukose.

Mafai e se tasi malamalama i le aafiaga lenei po o lena faʻaaliga maua pe a mafaufau se tasi le faiga o latou taʻitasi. O lea la, e ala i le fiainu i le mea moni o le suka o le osmotic vailaʻau e tosina mai ai le vai. O le mea lea, a tupu ai le hyperglycemia, o le sua e 'aveʻese mai le tino ile faʻateleina o le voluma.

Ina ia toe faʻatumauina le paleni o le vai, o le tino e manaʻomia le tele o le vai. Peitaʻi, o le tosina mai o le tele o vai mole moli i kulukose e aʻafia ai le galuega a fatugaʻo, e amata ai ona matua faʻamaaʻaina mea e maua.

Ona i ai lea o le masani tuitui ma ogaoga diuresis. I le taimi lava e tasi, o le kulukose i le toto tafe e fusifusia ai faʻamaʻamilo vai, o le mea e mafua ai le faʻateleina o le mamafa i le faʻavae o le fula.

Ole faʻaalia o se faʻailoga e pei ole matutu gutu e fesoʻotaʻi foʻi ma le osmotic gaioiga o le suka. E le gata i lea, pe a fai o lona maualuga e sili atu i le 10 mmol / l, ona maua lea i totonu o le mimigi, lea e faʻaalia uma ai faʻailoga i luga atu.

O le leiloa o le mamafa e masani ona maitauina ile maʻisuka ituaiga 1 ma le le lava o le inisalini. I lenei tulaga, ole kulukose e le mafai ona ulu atu i totonu o le sela, ma o le mea mulimuli ua ia lagona le malosi o le fiaaai. Mai i lea faʻaiʻu e maitauina le maʻai tele pauna paʻu e tupu faʻasaga i le talaʻaga o le faʻaletonu i le sapalai malosi o le tino.

I le ma isuka e le faalagolago i le inisalini, e moni le faafeagai. O lona uiga, i tagata mamai, le tino mamafa e le faʻaititia, ae e faʻateleina. O le mea la ua tupu, ua aliali mai le teteʻe i inisalini, o lona uiga, o le aofaʻiga o le hormone e gaosia i se lava pe sili atu foi le aofai, ae ui i lea, e le aoga le tagata e tali atu mo le gaioiga o lona fusifusia. Ona o le mea lea, o le suka e le mafai ona ofi i totonu o le sela, ae o le faʻaolaina o le matelaina e le aofia ai le sili atu o gaʻo.

Ole le lava, ole tiga male mala e tupu ile paʻu ole malosi ole mafaufau ole faiai, e le maua ai le sao ole kulukose. O le iʻuga, e tatau ona maua e le tino le malosi e ala i le faʻaolaina o gaʻo. Peitaʻi, o lenei faiga e fesoasoani tele i le atinaʻeina o le ketonemia (sili atu ketone tino i le toto toto), lea e faʻaalia i le manogi o acetone mai le gutu.

Ole faʻavavevave o le faʻamalologa e fesoʻotaʻi ma le le lava o le malosi e alu i totonu o sela. E le lelei le toe faʻatupuina ile talaaga ole hyperglycemia, e tele lava ina maua ai gaogao ma pipisi ile mea na aʻafia ai, ona ole suka e avea ma mea aoga mo tamaʻi meaola.

I se faʻaopopoga, leukocytes saofagofie i le faʻavavevaveina o faʻamalologa, o le faʻagaioia o lea e faʻamoemoe foʻi i le kulukose.

O le leai o se mea mulimuli e tau atu i le mea moni o leukocytes e le mafai ona faʻaumatia pathogen ma latou amata ona faʻateleina faʻateleina.

Faʻafefea ona fuafuaina le maualuga o le kulukose i le toto i totonu o le potusuʻesuʻe?

Ole auala tele e iloa ai le suka ma suka ile maualuga ole suʻega e faapalepale ai. E tele taimi, o nei suʻega e faʻatulagaina mo tagata soʻona lapoʻa ma tagata gasegase e ova i le 45 tausaga.

Ole suʻesuʻega na faia ile i ai ole 75 g o le kulukose. O le faiga o faʻatinoga e pei ona taua i lalo:

  1. toto anapogi;
  2. ona inu lea e le tagata maʻi le 200 ml o le kulimi suka;
  3. ina ua uma le 120 minute, ua toe suʻesuʻe foi le toto.

Afai o le faʻaiuga o se solia o le faʻapalepale, o lona uiga o le anapogi meaʻai kulukose o 7 mmol / L ma 7.8-11.1 mmol / L pe a uma ona ave se kulukose vaifofo.

O le tali o se mea e tupu ile kulukose ile gaogao gaʻo, pe a sui mai le 6.1 ile 7.0 mmol / L, ma pe a uma ona inu se suamalie e itiiti ifo i le 7.8 mmol / L.

Ina ia faʻapupula le faʻaiuga, e tele taimi e faia ai le ultrasound o le pancreas ma toto suʻega mo enzymes. Peitaʻi, tusa lava pe o le a tuʻuina atu le gasegase se tulaga le fiafia mo le maʻisuka, ae o loʻo mafai lava ona faʻavasegaina le maualuga o le kulukose.

Mo lenei mea, e manaʻomia e le tagata gasegase ona mulimulitaʻi i fautuaga uma a le falemaʻi ma mulimulitaʻi i se meaʻai faʻapitoa.

Meaʻai mo le hyperglycemia

Ole mea taua ile puleaina ole kulukose ole mea lea e fai ile togafitiga. I lenei tulaga, e taua le tausisi i ni mataupu faʻavae.

O lea la, e tatau ona e 'ai i le 5-6 taimi i le aso, ave taumafa i ni vaega laiti i le taimi atofaina. I le taimi lava e tasi, e tatau ona e inu 1-2 lita vai i le aso.

O meaʻai tatau e aofia ai meaʻai ia e tele naʻai i le fiber ma mea taua uma, e tatau ona avea ma meaʻai lelei mo le maʻi suka. E manaʻomia foʻi le 'ai o fualaʻau ma fualaʻau e leʻi suamalie i aso uma. Ma le faʻaopopoga, ina ia le mafai ona siisii ​​i luga suka, e taua le lafoai o meaʻai masima ma le ava malosi.

Fautuaina meaʻai maualalo kalori e le faʻateleina le glycemic index e aofia ai:

  • aano iʻa ma aano o manu;
  • o lega;
  • rai falaoa;
  • oloa tau susu ma le maualalo o pasene o gaʻo mea;
  • fuamoa, ae le sili atu ile lua ile aso;
  • porotini (oatmeal, araisa, soba).

O fualaau suamalie ma fua, e tatau ona faʻamuamua i lemoni, apu, quince, pir, lingonberries, blueberries, mountain ash ma cranberries. E tusa ai ma fualaau faisua ma lanumeamata, e tatau ona e filifilia tamato, isalaelu, lettuce, bell pepper, bayam, radish, kukama, kapisi, aniani, seleri, garlic, pasili ma aneto. O oloa uma e tatau ona tapena i le faʻapuna, stewing poʻo le faʻamamaina togafitiga.

E manaʻomia le teena o le gaʻo o meaʻai i manu ma sui i le suauʻu fualaʻau. O suka masani e tatau ona sili i le meli ma mea suamalie, pei o fructose.

I le vaega o oloa faʻasaina, ma le faʻamataʻu o hyperglycemia, o:

  1. mayonnaise ma isi sosi tutusa;
  2. falaoa, pai ma le falaoamata oloa (keke, pai, keke, suamalie, sukalati, ma isi);
  3. suamalie suamalie (vine, melon, faʻi, strawberries) ma mago fualaʻau;
  4. oloa gaosi gaʻoa (kulimi, kulimi mai le fale ma susu);
  5. apaapa;
  6. ulaula ulaula;
  7. chips, masi ma meaʻai vave;
  8. gaʻo gaʻo ma gaʻo.

O loʻo faasaina pea meaʻai suamalie, ti ma le kofe ma suka. Lenei mea uma e sili lelei e sui ai suamalie suamalie natura ma herbal decoctions ma le faʻaopopoina o sina laʻititi o le meli.

O lea, e tusa lava pe sili atu le maualuga hyperglycemia, mataituina le tulaga e le faigofie, ae mafai. Peitai, i tulaga alualu i luma o meaʻai togafitiga, o le lafoaʻi leaga leaga ma le faʻatonuga lelei o le aso e le lava. O le mea lea, i tagata gasegase e tatau ona inu i le suka i lalo o suka suka. O le vitio i lenei tusitusiga o loʻo faʻaauau pea le ulutala o le suka i le toto maualuga.

Pin
Send
Share
Send