O le mea autu ma le tulaga lua auga o le maʻi suka

Pin
Send
Share
Send

O le maʻi suka e sosolo vave faʻasalalau i le lalolagi atoa, ma e le popole foi o ia i le mea moni e le i iloga e saienitisi mafuaʻaga uma e mafua ai lea faʻamaʻi.

I lenei tulaga, se tagata na ona mafai ona gauai atu i lona tino.

Ma ia avea le faʻailoga o se isi maʻi e faʻaletonu mo le faʻaalia o le maʻisuka - i le tulaga o le masalosalo, e tatau ona e faʻafesoʻotaʻi se fomaʻi mo se faʻamalamalamaga (aemaise lava talu ai o loʻo i ai foi le faʻamaʻi asymptomatic).

Mafuaʻaga o le Maʻi suka

E ui lava i le tele o mafuaʻaga o le faʻamaʻi, o lona mafuaʻaga autu e lua:

  • suka (faapitoa) ma meaai (i aotelega);
  • sauniuni i le mafaufau e faʻaleaga ai le tino (state of stress).

E ui lava i le sailiga mo metotia fou e togafitia ai suka suka, o le lalolagi puʻeina o sukrose faaauau pea i le tutusa. Suga o loʻo tuʻuina mai ai le sili ese ma faʻafiafiaina foliga - e oʻo i le kulimi kulimi kulimi lea e le mafai ona faia e aunoa ma le faaopoopo i ai o le suka, ae le o le mafaufauina o keke o le faʻaipoipoga ma foliga mai o tamaiti e leai ni meaʻai.

Fesoasoani Ole tele o fualaʻau faʻalenatura ma fua e le o iai le sucrose - e fai mai le sua o laʻau e leʻo taumafaina e tagata ile tulaga gaʻoa. O le mea lea, e mafai ona faʻamatalaina i artifically maua vailaʻau vailaʻau maua.

O le taufaamataʻu i le soifua maloloina o meaai masani ai. Tagata e leʻi 'ai tele ma tele taimi. O le naunau o meaʻai e 'ai ai na avea ma meaola e salu i ai pea - ma o le avega i luga o le pancreas, lea e iai lona lava pule o le ola, e avea pea ma taufaamatau.

Ava oona vailaʻau o se mafuaʻaga mafua o nekrosis o glandular tisiketi, ma o se auala e mafua ai ischemia okeni.

E faatatau foi lea i:

  • ulaula tapaa;
  • vailaau faʻaaogaina;
  • soʻona faʻaalu mo vailaʻau: pulu moe, faʻafuaseʻi fualaau, vailaʻau tiga.

Ole lona lua ole mafuaaga autu ole maʻi suka ole popole. Ma o se tasi o le malosi o le atuatuvale o se faʻamanatu faifai pea i le taufaʻamataʻu o le maʻi suka o loʻo faʻafefe mai tagata i soʻo se mea. A popole ona o lenei manatu, ua fatuina e le mafaufau se malamalamaaga muamua mo le faamai.

Ole isi mea taua ile ma isuka ile lalolagi atoa, ole manuia o vailaau. Afai o le 100-150 tausaga talu ai, o tagata e maʻisuka e seasea lava ona maua ni a la fanau, o lea ua faʻatupuina le tulaga o le maʻi ona o le mafuaʻaga i le faitau selau o taimi, 100% o tagata maʻi suka e fananau mai ma le ono maualuga uma lava ia maʻi suka.

Faʻafetai i le le lava faʻamalositino ma ana uo le maalofia: o le lapoʻa, maʻi, osteoporosis, microthrombi ma faʻaletonu metabolic i uma tino tino, lea o loʻo taugata le siosiomaga atoa (isi mafuaʻaga mo le maʻi suka) foliga mai o se pepe e le sala, ua avea le lalolagi ma sili atu le mafanafana sulufaiga mo maʻi suka.

Faʻamaʻi o faʻamaʻi

E tusa ai ma le etiolog (mafuaʻaga) faʻavasegaina tulaga eseʻese o le maʻi suka:

  • Ituaiga I (taʻua foi o le insulin-faalagolago, poʻo le "talavou");
  • Ituaiga II (e le tutoʻatasi inisalini);
  • maʻitaga (ona o le maʻitaga);
  • tulaʻi mo mafuaʻaga o seisi fuafuaga (ona o faʻamaʻi pipisi, le faʻaaogaina o vailaʻau poʻo se isi tulaga).

E i ai le vaevaega o le faamaʻi i mataupu ma eseese tikeri o le faigata:

  • faigofie;
  • feololo;
  • mamafa.

I le tulaga o le tulaga o mea ai carbohydrate metabolism, o le suka suka e mafai:

  • taui;
  • subpensensated;
  • leai se taui.

Faʻavasegaina e ala i le i ai o faʻafitauli e aofia ai maʻi suka taunuuga i le tulaga o:

  • Laiti- pe makroangiopathies (vascular lesions);
  • neuropathy (afaina o le neura tisiki ma ona fausaga);
  • retinopathies (faaleagaina o totoga o le vaʻai);
  • nephropathy (toega faʻasologa);
  • vae o le maʻi suka (o se eseʻesega faʻailoga iloa e faʻamatala mai ai faʻafitauli o le toto toto ma isi fausaga e aofia ai pito maualalo).

Ole faʻamatalaga ole falemaʻi, na tuʻufaʻatasia i luga ole faiga o loʻo i luga, e tuʻuina mai ai se ata puʻupuʻu ma le lautele e uiga ile maʻi ile tulaga muamua. O se tagata e leai se aʻoga faʻapitoa e lava lona iloa i le i ai o ituaiga 2 ma 3 tikeri o le ogaoga o le faʻamaʻi.

O faailoga muamua o le faʻamaʻi

E pei ona aliali mai i le masani faʻaliliuga o le igoa o le faamai mai Latina (meli suka), o le maʻi suka e lua uiga autu:

  • suamalie suamalie o le suka;
  • vave ma maua tele urination.

Fomai na o le Middle Ages na masalomia na o se sili atu o le natura suka vine - suka i le toto, ae mafai ona faamaonia le faʻamaoniga i se isi auala - e ala i le tofoina o le tagata gasegase o le kencing. Aua o le faʻaiuga o le faʻaletonu o le gaʻo faʻasologa o gaʻo, suka i le suka i totonu o le mumu suka (e masani ona le tatau ona i ai iina). I se taimi mulimuli ane, na matuā faʻamaonia ai talitonuga o tamā o vailaʻau - o le faʻamaʻi e aofia ai foʻi le hyperglycemia (tele o suka i le toto).

E mafai lava ona taʻitaʻia nei tulafono i nei ona po, ma manatua pea, o le i ai o faʻailoga e lua e faʻamaonia ai le fiafia i le suka: o suamalie e suamalie ma tele. Mo le maʻisuka e leʻo se suka, ae o se faʻamaʻi ese ese lea, o le atinaʻeina e oʻo atu ai i ni mafuaʻaga eseese.

Faatasi ai ma le le faʻataʻitaʻia (toetoe lava le faʻatatauina) poʻo le vaivai o le suka suka, o faʻailoga muamua atonu o lona faʻailoga lona lua (le masani ai mo lenei tulaga faʻapitoa) i le faʻatusa:

  • faaletonu vaʻai;
  • ulu tiga;
  • le faʻatusatusaina maso vaivai;
  • matutu gutu;
  • gatalia e aʻafia ai le paʻu ma le pulapula (pei ona masani ai i le vavalalata);
  • faigata ona faʻamaloloina paʻu paʻu;
  • lagona manogi o le acone e sau mai le mimiti.

Latou auai e le faʻatagaina e suʻesuʻe ituaiga I poʻo ituaiga II faʻamaʻi - naʻo se fomaʻi faʻapitoa ma se suʻesuʻega toto toto faʻatasi ai ma isi suʻega e mafai ona faʻaitinoina latou.

Faapitoa vaega

Latou sili atu uiga o le ituaiga I, faalatalata atu faafuasei ma mamana, o le mea lea, le tagata gasegase mafai ona lipotia e le gata o le tausaga o latou foliga mai, ae o le masina (e oo atu i le vaiaso e fesootai ma se mea na tupu).

E aofia ai le iai o:

  • polyuria (tele naua ma tele taimi na tui i totonu);
  • polydipsia (lē mafai ona faamalieina le fiainu);
  • polyphagia ("luko o fiaʻai" e le aumaia le faamalieina);
  • maitauina (ma tuputupu aʻe) mamafa leiloa.

E tatau ona maitauina e le o matou talanoa e uiga i le le tumau le nofoia o soʻo se faigata taimi o le olaga, ina ua uma mea masani, ae e uiga i le mautu tumau o le tino mo vaiaso ma masina.

I le faʻaopopo i le kulukose, ma lona tele naua e leʻo se vailaʻau, ae o se vailaʻau e talepeina ai le metabolism o loʻo i ai nei ma faʻalavelaveina ai le paleni masani i le tino, mea e afaina ai i luga o fausaga faʻaputuputu i totonu:

  • neura o le tino;
  • fatu
  • fatugaʻo
  • ate
  • ipu.

O le sili ona lauiloa o latou o le acetone, ua lauiloa i le faiʻai mo le tulaga o le oona e tupu pe a uma ona inu se 'ava. O le faʻaputuputu o le acetone ma isi o loʻo i lalo o le okesene metabolic oloa taʻitaʻia ai le faʻaletonu o tino uma o le tino, muamua o le neura ma vascular, tuʻuina atu felauaiga ma fesoʻotaʻiga i le tino.

I se mataupu ogaoga (faatasi ai ma le faʻateteleina le faʻaitiitia pe faʻaititia ile kulukose ole toto), o le maʻi suka e mafai ona oʻo atu ai i le koma pe a oʻo le faʻaletonu o le mafaufau i le faiʻai e mafai ona oʻo ai i le oti o le gasegase.

Vitio mai ia Dr. Malysheva:

O afea e te le mafai ai ona tolopoina se asiasiga i le fomaʻi?

O le tali i lenei fesili o le a manino ina ua mavae nisi faʻamanino.

O le maʻi suka Ituaiga I o se mafuaʻaga o le le lava le gaosia o le inisalini, ma e faʻatapulaʻaina le maualuga ole kulukose i le toto. I le ituaiga II ituaiga, e lava le inisalini, ae ona o uiga o le tino, o lona mafai ona faatonutonuina suka i le toto le tapulaʻa - insulin e le mafai ona faʻaititia ona anotusi. O le iʻuga o le ova tele o kulukose, ua avea ma toxin, faʻaleaogaina ai le masani masani o vailaʻau uma gaioiga i le tino e popole ai e le gata carbohydrate metabolism.

O le tulaga o le tisu metabolism faaletonu ma le malosi ole tino e taui atu ai mo nei faaletonu e fuafuaina le ogaoga o le suka suka.

I le agamalu o le maualuga, ole maualuga ole kulukose e le sili atu ile faʻatulagaina ole 8 iunite (mmol / l).

O le feololo foliga e faʻatatau i le siʻitia o le kulukose e oʻo atu i le 14 iunite ma mea e tupu ole ketosis-ketoacidosis (ova o le acetone ma isi mea faʻapena i le toto), o loʻo tumu i faʻaletonu vaskular.

I mataupu ogaoga, o le maualuga kulukose e sili atu 14 iunite, o ona fesuiaʻiga i le ao e taua - o faʻafitauli matuia e tulaʻi mai i le sapalai toto i tisiki, ma faʻalavelaveina i le faiʻai fai meaʻai e mafai ona faaosofia ai se koma.

Mai iinei, mulimuli i lagona na maua e le tagata maʻi, o loʻo i ai i le uiga o faʻailoga laiti, poʻo faʻaaliga masani o le maʻi suka:

  • polyuria (maʻi suka) ma le suamalie o le feʻau;
  • polydipsia (le i ai o le fiainu, le faʻamuta e tusa lava pe ova ma mamafa inu);
  • polyphagy (malo malosi mafiafia);
  • univotivated tino faʻamalosi.

Le iai o lenei faʻamaʻi (se seti o faʻailoga) e avea ma mafuaʻaga lelei e asiasi ai i le endocrinologist poʻo le, i le toesea o lenei tagata faʻapitoa, o se fomaʻi e faia le suʻesuʻega talafeagai.

O le mafuaʻaga o le avea o se mea e faia o ni suʻesuʻega vavalalata e mafai foi ona mafua mai i le maʻi suka ona faʻaletonu o le neura, ua faʻailoaina e le neuropathologist, i le tulaga e le mafaamatalaina:

  • niniva
  • niniva
  • leo ma le tatagi i taliga;
  • puaʻi
  • lē tumau lagona poʻo faʻafitauli tau afi;
  • faafitauli i le malamalamaaga ma le mafaufau.

Laiti faʻailoga o le maʻi suka faʻaleagaina, faʻaalia i auga mata, e mafai foi ona ese mai le galuega o totoga o faʻaaliga i foliga o:

  • faaitiitia i lona faigata;
  • faʻamamago o le kornea (lagona pei o le faʻamago, "oneone", mataga poʻo le mata tiga);
  • le mautonu le auivi o mea faitino;
  • galugalu ma felelei i mata;
  • faavaitaimi i tutupu o tauaso ma le leiloa o le vaʻaia atoa o vaʻai;
  • le mafaamatalaina "pogisa" i mata.

Le i ai o maʻi suka vascular lesions mafai ona mafua ai se muamua asiasiga i fomaʻi o isi faʻamatalaga:

  • ma trophic paʻu paʻu (faʻavae o papala i lalo pito i lalo) - i le fomai tipitipi;
  • ma le le faʻamaloloina o paʻu paʻu - i se dermatologist;
  • ma le palapala, e le faʻamaloloina i le gutu o manuʻa poʻo le faʻaalia o papala - i le fomai nifo.

O le mafuaaga o le vave saili fomaʻi fesoasoani e tatau ona avea o se tulaga o le faafuasei leiloa o le malamalama, o le amataga o se tulaga taua o le "laulaufaiva ua aveʻesea", "lima, vae" numera, niniva, salu faatasi ma mualuaʻi ma vomiting, tusa lava pe o nei faailoga mafai faʻamatala e le ava malosi poʻo vailaʻau onona poʻo le tagofia ma le maʻea aveina laupepa ua fautuaina e se fomaʻi.

Pin
Send
Share
Send