Carbohydrate Faʻavasegaga - Monosaccharides, Disaccharides, ma Polysaccharides

Pin
Send
Share
Send

O se tasi o ituaiga o vailaʻau tu e manaʻomia mo le faʻatinoina atoatoa o le tino o le carbohydrates.

Ua vaevaeina i ni tamaʻi ituaiga e tusa ma la latou fausaga - monosaccharides, disaccharides ma polysaccharides. E taua le malamalama i le mafuaʻaga latou te manaʻomia ai ma o a latou vailaʻau ma mea moni o meatotino.

Carbohydrate faavasegaina

O mea ai carbohydrate o ni vailaʻau o loʻo iai ni carbon, hydrogen ma okesene. Le tele o taimi e masani ai tupuaga, e ui lava o nisi e fausia alamanuia. O la latou matafaioi i le ola o meaola ola e tele.

O latou galuega faatino autu e pei ona taua i lalo:

  1. Malosiaga. O nei vailaʻau o le autu lea o le malosi. Ole tele o totoga e mafai ona aoga atoatoa ona ole malosi e maua ile taimi e aʻafia ai le kulukose.
  2. Fuafuaga. O mea ai carbohydrate e aoga mo le faʻatuina o toetoe o sela uma o le tino. E taua le alava i le lagolago o mea, ae o lavelave lavelave e maua i ivi ma aufusi. O se tasi o vaega o sela seleni o le hyaluronic acid. O mea ai carbohydrate e manaʻomia foʻi i le gaosiga o enzymes.
  3. Puipuiga. A o faagaoioia le tino, o kelenese lea e faʻailoaina suavai fetolofi manaomia e puipuia totoga i totonu mai aafiaga pathogen o loʻo faia. Ole vaega taua o nei vai e mafai ona faʻatusa e le karbohidrat.
  4. Pule Faatonutonu. O lenei galuega e faʻaalia i le aʻafia i le tino o le kulukose (lagolago i le homeostasis, puleaina le osmotic pressure) ma le fiva (afaina ai le faʻaogaina o le gastrointestinal motility).
  5. Faapitoa faʻapitoa. E faʻaalia i latou i uiga ituaiga o masoa. O galuega faʻapitoa e aofia ai: auai i le faʻagasologa o le lafoina o neula faʻamalosia, o le faʻatulagaina o vaega toto ese, ma isi.

Faʻavae i luga o le mea moni o le galuega o carbohydrates e matua eseese, e mafai faʻapea o nei tuʻufaʻatasi e tatau ona eseʻese i latou fausaga ma foliga.

E moni lea, ma o la latou vasega tele faʻavasega aofia ituaiga e pei o:

  1. Monosaccharides. E manatu o latou e faigofie. O isi ituaiga carbohydrates e ulufale i le hydrolysis faʻasolosolo ma vaevae i ni vaega laiti. Monosaccharides e le maua lenei agavaʻa, oi latou o oloa mulimuli.
  2. Disaccharides. I nisi vasega, latou e faʻavasegaina o oligosaccharides. O loʻo aofia ai le lua monosaccharide molecules. O luga o latou luga o le disaccharide ua vaevaeina i le taimi o le hydrolysis.
  3. Oligosaccharides. O le tuʻufaʻatasiga o lenei lotoa o loʻo aofia ai i le 2 i le 10 monosaccharide molecules.
  4. Polysaccharides. O nei vailaʻau o se pito sili ona tele. E aofia ai le sili atu nai lo le 10 monosaccharide molecules.

E tofu lava le ituaiga o masoa o loʻo iai ona uiga masani. E tatau ona e mafaufau iai ina ia malamalama ai pe faʻafefea ona aʻafia nei tulaga o le tino i lona tino ma ona aoga.

Monosaccharides

O nei vailaʻau o se ituaiga faigofie ia o masoa. O loʻo i ai se moli e tasi, o le mea lea, i le taimi o le hydrolysis, latou te le o vaevaeina i ni tamaʻi poloka. A tuufaatasi monosaccharides, disaccharides, oligosaccharides ma polysaccharides ua faia.

E iloga i le mautu o faʻaputuputu ma se tofo suamalie. Latou te mafaia ona faʻapeina vai. E mafai foʻi ona faʻateʻa i totonu ole 'ava (o le faʻaiuga e vaivai atu nai lo vai). Monosaccharides e faigata ona tali atu i le fefiloi ma ethers.

I le tele o taimi, o loʻo taʻua faʻanatura monosaccharides. O nisi o latou e faʻaalu e ni tagata ma meaʻai. E aofia ai kulukose, fructose ma galactose.

E maua i meaai pei o:

  • meli;
  • Sukalati
  • fua
  • ni ituaiga uaina;
  • sapalai, etc.

Ole galuega autu ole carbohydrates a le ituaiga o malosi. E le mafai ona faʻapea o le tino e le mafai ona faia e aunoa ma i latou, ae e iai a latou meatotino e taua mo le faʻatinoina atoatoa o le tino, mo se faʻataʻitaʻiga, auai i gaioiga metabolic.

O le tino e faʻatinoina le monosaccharides vave i le mea e tupu i faʻaoga. E le faigofie le faʻafoega o le carbohydrates faʻapitoa e ese mai ai mea faʻapitoa. Muamua, o lavelave vaega e tatau ona vavaeʻesea i monosaccharides, naʻo le taimi lava e faʻaaogaina ai.

Glukose

O se tasi lea o ituaiga masani o monosaccharides. O le paʻepaʻe vailaʻau paʻepaʻe lea e fausia faʻanatura - i le taimi o fotosinifesi pe i le taimi o hydrolysis. O le faʻavae ole vailaʻau o le C6H12O6. O le mea e sili ona soluva i le vai, e iai lona tofo lelei.

Glucose e maua ai maso ma faiai sela seleni ma le malosi. A 'aveina, o le mea e faʻaalu, ulufale i le toto ma sosolo i le tino atoa. O iina, e faʻaosofia lona malosi ile faʻamamaina. Ole mea autu sa sili ona malosi mo le faiʻai.

I le le lava o le kulukose, hypoglycemia atiae i totonu o le tino, lea e sili ona afaina ai le gaioiga o faiai fausaga. Peitai, o lona iʻuga tele i le toto, e mataʻutia foi, aua e iʻu ai i le faatupuina o le maʻi suka. Faʻapea foi, pe a faʻaalu tele i le kulukose, o le mamafa tino e amata ona faʻateleina.

Fructose

E i ai ma le numera o monosaccharides ma e talitutusa lava ma le kulukose. E faʻamatalaina e se gesegeseʻesega tau o asimiliasi. E mafua lenei mea ona o le faʻamamaluina e manaʻomia le muamua fructose e liua i kulukose.

O lona uiga, o lenei vailaʻau o loʻo saogalemu mo le maʻi suka, aua o lona taumafaina e le o agaʻi atu i se suiga tele i le aofai o le suka i le toto. Ae ui i lea, i se faʻailoaina o faʻamaʻi, e manaʻomia lava le faʻaeteete.

E i ai i le Fructose le agavaʻa e faʻaliliu vave i le gaʻo gaʻo, lea e mafua ai le tuputupu aʻe o le maʻi suka. E faʻapea foi ona o lenei vailaʻau, o le inisalini e faʻaititia, lea e mafua ai le maʻisuka ituaiga 2.

O lenei mea e mafai ona maua mai i vine ma fua, faʻapea foi ma le meli. E masani ona iai faatasi ma kulukose. E maua foi i le paepae le lotoa. O le tofo e suamalie, ma o lea faʻaaliga e sili atu lona malosi nai lo le faʻapea ole kulukose.

Isi vaega

E i ai isi monosaccharide ua i ai. E mafai ona latou faʻalenatura ma semi-faʻafefete.

Galactose e masani i le natura. E maua foi i meaai, a e le tupu i lona tulaga mama. Galactose o le faʻaiuga o le suavai o le lactose. O lona punavai autu ua taʻua o le susu.

Isi natura monosaccharides o le ribose, deoxyribose ma mannose.

E i ai foʻi ituaiga ituaiga o faʻapaleni, mo faʻaaogaina ituaiga tekinolosi.

O nei vailaʻau e maua foi i meaai ma ulufale i le tino o le tagata:

  • ramnose;
  • erythrulose;
  • ribulose;
  • O-xylose;
  • L-faʻala;
  • D-sorbose, ma isi.

E tuʻufaʻatasia uma nei ituaiga i ona foliga ma galuega tauave.

Disaccharides ma latou faʻaaogaina

O le isi ituaiga o carbohydrate vaega o le disaccharides. E manatuina o vailaʻau lavelave. O le iʻuga o le faʻamalosia o le suavai, lua monosaccharide mole gaosia mai ia i latou.

O lenei ituaiga o masoa e iai uiga nei:

  • maaa
  • soli lelei i le vai;
  • le lelei le fofo ole toto i ava malosi;
  • suamalie suamalie;
  • lanu - mai le paepae e enaena.

O vailaʻau autu o le disaccharides o le hydrolysis mea na tupu (glycosidic bonds ua malepe ma monosaccharides ua faia) ma faʻamalosia (polysaccharides ua faia).

E i ai 2 ituaiga o ituaiga mea:

  1. Toe Fuataiga. O la latou foliga o le i ai o le saʻoloto o semi-acetal hydroxyl vaega. Ua mafua ai ona, o mea faapena ua faʻaititia meatotino. O nei vaega o mea ai carbohydrates e aofia ai cellobiose, maltose ma lactose.
  2. Le le toe faaleleia. O nei vailaau e le mafai ona faʻaititia, talu ai latou te le maua se semi-acetal hydroxyl vaega. O mea e sili ona lauiloa o lenei ituaiga o sukrosa ma trehalose.

O nei vailaau o loʻo salalau i le natura. E maua i latou i le fomaʻi fua ma o se vaega o isi tuʻufaʻatasiga. O le disaccharides o se punavai o le malosi, talu ai o le kulukose na fausia mai ia latou mea i le taimi o le suavai.

Lactose e taua tele mo tamaiti, ona o le vaega autu o fanau pepe. Ole isi vaega o galuega ole carbohydrates i lenei ituaiga ole auivi, aua o vaega ole cellulose, e manaʻomia mo le fauina o sela toto.

Foliga ma foliga o polisakarida

O le isi ituaiga o mea ai carbohydrates o polysaccharides. Ole faiga sili ona faigata lea ole soʻoga. E aofia ai le tele o le monosaccharides (o la latou vaega autu o le kulukose). I totonu o le faʻaogaina o faʻaogaina, e le faʻapipiʻiina le polysaccharides - o lo latou vaevaeina na faia muamua.

O foliga o nei mea e pei ona taua i lalo:

  • le mafai ona susu (poʻo le le lelei le fofo) ile vai;
  • lanu samasama (pe leai se lanu);
  • e leai so latou manogi;
  • toetoe o i latou uma e leai se tofo (o nisi e iai se tofo manaia).

Ole vailaʻau o nei vailaʻau e aofia ai le hydrolysis, lea e faia i lalo o le faʻaiuga o vaega. O le faʻaiuga o le tali atu o le pala o le faʻavae i mea faʻavae - monosaccharides.

O leisi meatotino o le faʻavaeina o mea na tutupu mai ai. E mafai ona gaoioi e le polisakaria ma gaʻo.

O oloa na fausia i nei faiga e matua ese lava. O mea nei, acetate, sulfates, esters, phosphates, etc.

Faʻataʻitaʻiga o polisakarida:

  • maso;
  • cellulose;
  • glycogen;
  • chitin.

Aoga vitio i luga o galuega ma faʻavasegaga o carbohydrates:

O nei mea e taua mo le faʻaaogaina atoatoa o le tino atoa ma sela taʻitasi taʻitasi. Latou te sapalaiina le tino ma le malosi, auai i le faʻavaeina o sela, puipuia totoga i totonu mai le faʻaleagaina ma mea leaga. O loʻo latou faia foʻi le vaega o mea faʻasao e manaʻomia e manu ma laʻau pe a oʻo se taimi faigata.

Pin
Send
Share
Send