Diabetes ma lalo vae: o le mafuaʻaga o po cramps

Pin
Send
Share
Send

Diabetes mellitus o se faamaʻi e afaina ai toetoe o totoga uma. E tele lava i se faʻamaʻi, e afaina ai neura, lea e o mai ma le tiga i vae, tamai povi ma vae.

Cramps i le maʻisuka tupu mai i le tulaga o se maʻelega musuia osofaʻi, mafua ai ogaoga ma faafuasei tiga. O le umi o sea cramps e ese - mai ni nai sekone i 2-3 minute. Ma le isi, pe a mavae se tiga o le maso, o le afaina vaega o le tino tumau pea maaleale mo sina taimi.

E tele lava ina faʻaitiitia maso i vae, o nisi taimi e iai le spasm i le manava, puimanava ma tua. I lenei tulaga, naʻo le tasi maso poʻo le atoa vaega o maso e mafai ona faʻamalosia.

Le tulai mai o le tiga fuafuaina e le mea moni e faapea o le maso e faamatuu tele toxins i se taimi puupuu. Ole otaota o gaioiga taua gaogao faʻafitauli a le neura, o le faʻaiuga lea ua tulaʻi mai lagona le lelei.

I se tulaga lautele, o tagata uma lava lagona muso musua i le aluga o taimi. Peitai, i le maʻi suka, o latou foliga vaaia faʻaalia ai le tutupu mai o soʻo se faʻasologa o tulaga i le tino.

Mafuaʻaga ma faʻailoga o le faoa i le maʻi suka

O maso mafola ma le maualuga pea le maualuga ole kulukose i le toto e taʻu ai le iai o faʻafitauli. Ole mea lea, e taua le mulimulitaʻi ile meaʻai ma inu vailaʻau ile taimi, aloese mai faʻafitauli male faamalositino. E manaʻomia foʻi le vave onosaʻia o faʻamaʻi uma e fesoʻotaʻi ma le maʻi suka, tuu le sikaleti, ava malosi, ma ia vaʻavaʻaia tulaga o galuega ma malologa.

Ae aisea e amata ai ona faʻaititia e le maʻi suka? Cramps tupu i le taimi o le dehydration, aua glukosa tosina faʻateleina o vai.

Faoa mai foi foliga mai ma le leai o magnesium, sodium ma potassium. Tusa lava pe maua i le maʻisuka, ua afaina ai le faʻamalosi o le neura, i le faʻalavelave o lenei mea, ua afaina ai le fegalegaleaiga o malologa faʻamalie ma faʻamalieina. I lenei mataupu, o le reflex vaega o le malolo ma le faʻamalepeina taamilosaga e mafatia foi, lea e faʻaosofia ai foi faʻalavelave.

E le gata i lea, o le aofaʻi o le ATP o le le fiafia i le maʻi suka.E faʻasaga i le talaaga o le hyperglycemia i taimi, ua faʻaititia le anotusi o le adenosine triphosphoric acid, e mafua ai le faʻaletonu o le metabolism i maso ma latou leiloa ai lo latou malosi e malolo ai.

O faʻataʻitaʻiga faʻafitauli, ae maise o le le lava o le sapalai o le toto i maso i totonu o vaʻa ma le maʻisuka, faʻaoso le faʻaputuputu o le lactic acid i maso. O le mea la ua tupu, o maso e soona fai ma faʻamalosia.

Afai e aumaia le vae i lalo pe a maeʻa le tino faʻamalositino gaioiga, ona leai lea o se malologa lelei e toe faʻaleleia lea tulaga. I lenei tulaga, cramps avea atili faʻateleina ma avea atili tiga.

O po faʻasoesa, e taofia ai le gasegase mai le malolo atoa. Ma o lo latou tuʻufaʻatasiga ma isi tulaga le lelei o faʻatupu o le maʻi suka ua avea ma mafuaʻaga o le faʻaopoopoina o le tino. O le mea lea, i nisi tagata maʻi suka, e oʻo lava i se paʻi malamalama o le vae i le laupepa e mafai ona mafua ai se lagona mu ma le tiga tele, le maua o ia o moe.

Faʻaletonu i neura faʻamalosia e mafai foi ona o faatasi ma isi faigata faʻailoga:

  1. numera
  2. mimilo i maso;
  3. solia o le mafaufau;
  4. lagona o le "goosebumps";
  5. tiga mata;
  6. le mautonu

O le alualu i luma o le neuropathy e tau atu i le tiga faifai pea, ma ona o le le manuia i le naia o maso, o le tagata gasegase e faigata ona savali.

Afai o le neuropathy e faʻalavelaveina ai le tino o le neula, ona tupu ai lea o le faʻaletonu o le fatu e mafua mai i le le faʻaletonu o le tino o le fatu.

Togafitiga ma puipuiga

Tumau manua i le maʻisuka mellitus mafai faʻamamaina e ala i togafitiga togafitiga faʻamoemoe e taui atu mo le faʻamaʻi faʻamaʻi.

I le tulaga o le po cramps, e tatau ona nofo i luga o le moega, tuʻu i lalo ou vae ma tu ma le faʻaeteete tu i luga o le fola ma ni vae le lelei. I lenei mea, o le tino e tatau ona tausia le maualuga, o aumaia faʻatasi tino.

Afai na e aumaia lou vae i lalo a o savali, ona e tatau lea ona taofi, ona e manava loloto, oomi le mimilo ma toso i latou ia te oe ma lou lima. O le a fesoasoani aoga lemu fulufulu luga luga mo le maʻisuka.

I le maʻi suka, o loʻo faia ni faʻataʻitaʻiga, e aofia ai le faʻatonutonuina o le meaʻai, faʻailo i mea, vitamini ma anticonvulsants. Ma i le taumafataga oe manaʻomia e aofia ai meaʻai e tele i vitamini C, magnesium ma kalisiu.

Afai o le masani o maso masima e o faatasi ma le le fiafia auga, ona faʻailoga lea e togafitia ma aneti-pupula ma analgesic vailaau. A manaʻomia, e mafai ona faʻatonu e le fomaʻi maso relaxants poʻo antidepressants o loʻo iai se aoga aoga i le vaega o neura o le peripheral.

E le gata i lea, o le physiotherapy o le a fesoasoani e faʻaleleia atili le tulaga o neura ma faʻasologa o alatoto:

  • impulse togafitiga;
  • fualaau faasaina electrophoresis;
  • eletise eletise;
  • magnetotherapy ma isi mea faapena.

E mafai foi ona faatonuina le reflexotherapy, i le taimi na tui ai le tagata ma nila. O le mea mulimuli e aʻafia ai ma vaega o le faʻamaʻi, e faʻagaioia ai le faʻamalologa o le tino. Ae e manaʻomia le matauina o physiotherapeutik togafitiga e tatau ona faia matua faʻaeteete lava, ona o nisi tagata maʻi suka atonu e le faʻaiteteina i masini ma vevela tulaga.

O se tasi o metotia aoga mo le faoa o faoa i le maʻisuka o le physiotherapy faamalositino. E manaʻomia le seti o faʻamalositino na atiaʻe mo tagata taʻitoʻatasi taitoatasi ma le fesoasoani a se fomaʻi faʻamalolo faiaʻoga ma auai fomaʻi.

Faʻapea foi, o loʻo faʻaalia i latou e maʻi suka laei I se faʻaopopoga, seevae le mautonu gaosi e tatau ona lafoaʻi, e mafai ona faʻamalosi le vae ma saofagofie i foliga vaaia o sana. Mea e lelei ai, faʻatau ni seevae faʻapitoa mo tagata gasegase suka.

O mafuaʻaga ma auala o le togafitia o le maʻi suka e faʻamatala mai i le vitio i lenei tusitusiga.

Pin
Send
Share
Send