Toto suka 35: o le a lona uiga?

Pin
Send
Share
Send

Toto le suka 35, o le a le uiga, o tagata mama e naunau i? Ole totoʻo ole kulukose ile tino ole ma isuka, e iloa ai le maualuga ole suka i lona suka, ona ole ala o loʻo taofia ai le toe faia o nei mea.

I le faʻataʻitaʻiga o ia faʻailoga, e mafai ona tupu maualuga le kulukose ma maualuga atu nai lo 40 iunite, o lona uiga o le maualuga tele o le ono mafai ona tupu ai faʻasolosolo faigata faigata. E le gata i lea, o le lamatiaga o le alualu i luma o le tele o aafiaga faʻateleina.

Diabetes mellitus o se faʻamaʻi mataʻutia, o le "feteenaiga" lea e ono tupu ai le tele o faʻafitauli - afaina o lagona vaʻaia e oʻo i le tauaso, faʻaletonu o fatugaʻo, gangrena o pito maualalo, ma isi.

E manaʻomia le mafaufau i le uiga o le suka pe a oso aʻe i luga i le 46 iunite, ma o a faʻafitauli e mafai ona tupu?

O faʻafitauli matuitui o le maualuga suka

O le fuaitau hyperglycemic state o lona uiga o le faʻaopoopoina o le suka i totonu o le tino o le tagata i luga aʻe o tapulaʻa faʻatagaina. O le faʻasaina mai o le suka mai le 3.3 i le 5.5 iunite o loʻo avea ma masani masani.

Afai o le suka i totonu o le tino o le tagata i luga o le gaogao manava e maualuga atu nai lo 6.0 iunite, ae itiiti ifo nai lo 7.0 mmol / l, ona latou talanoa lea o se prediabetic tulaga. O lona uiga, o lenei faʻatonuga e leʻo le maʻi suka, ae afai e le faia ni faiga talafeagai, o le ono mafai ona atiaʻe e matua maualuga lava.

Ma le suka i luga o le 7.0 iunite i luga o le gaogao manava, fai mai o le suka. Ma ia faʻamaonia le suʻesuʻega, o loʻo faia ni suʻesuʻega - o se suʻega o le kulukose o loʻo i ai, glycated hemoglobin (suʻesuʻega e faʻaalia ai le suka i le 90 aso).

A oso le suka i luga aʻe o le 30-35 iunite, o lenei hyperglycemic state e lamatia ai faʻafitauli matuiā e mafai ona tupu mai i totonu o ni nai aso poʻo ni nai itula.

O aʻafiaga masani a le maʻi suka

  • Ketoacidosis e faʻailoaina e le faʻaputuputu i le tino o metabolic oloa - ketone tino. I le avea ai o se tulafono, maitauina i tagata gasegase maʻisuka ituaiga 1, e mafai ona taitai atu ai i faʻalavelave e le mafai ona suia i totonu o le gaioiga o totoga totoga.
  • Ole hyperosmolar coma e atiaʻe pe a oso le suka i totonu o le tino i ni maualuga maualuga, faatasi ai ma le siʻitia o le maualuga o le sodium. E tupu faasolo i le talaaga o le dehydration. E masani ona maua i le maʻi suka ituaiga 2 o loʻo silia ma le 55 tausaga.
  • Lactacidic coma tupu ona o le faʻaputuputu o le lactic acid i le tino, ua iloga i le afaina o le malamalama, manava, o se faʻaititia taua o le toto toto ua iloa.

I le tele o ata a le fomaʻi, o nei faʻafitauli e tutupu vave, i totonu o le lua itula. Peitaʻi, o le hyperosmolar coma, e ono faʻailoaina lona atiaʻe i ni nai aso poʻo vaiaso aʻo leʻi amataina se taimi faigata.

So o se tasi o nei tulaga o se taimi e saili ai fesoasoani agavaa fomaʻi; faanatinati taofia falemai o le gasegase.

O le le amanaiaina o le tulaga mo le tele o itula e ono paʻu ai le tagata maʻi.

Ketoacidosis i se suka suka

O le maʻi suka ketoacidosis o se matua ogaoga faigata o se faʻamaʻi pipisi lea e mafai ona taitai atu ai i le tele o faʻaletonu o totoga i totonu, koma, faʻapea foi ma le oti.

O lenei tulaga faʻafitauli e atiaʻe pe a tele le suka e faaputuputu i totonu o le tino o le maʻi, ae e le mafai e le tino ona faʻaaogaina, talu ai e laʻititi le inisalini pe e leai.

Peitaʻi, e manaʻomia e le tino ona maua le malosi ina ia mafai ai ona galue, o se taunuuga o le tino "ave" mea o loʻo malosi mai gaʻo gaʻo, i le taimi o le vaevaeina e faʻateʻa ai tino ketone, o mea oona ia.

O lenei faʻafitauli e tupu i le faʻavae o le manaʻomia tele o le tino mo le tele o inisalini. Ma o le afuaga atonu o tulaga nei:

  1. Faʻaʻi siama poʻo ni faʻamaʻi pipisi (matuitui manava faʻafuaseʻi, influenza ma isi).
  2. Soliga o le endocrine natura.
  3. Faamamafa (aemaise i tamaiti).
  4. Ta o, fatu oso.
  5. Maeʻa taotoga.
  6. Maitaga vaitaimi (maʻi o fafine maʻitaga).

I le talaʻaga o le maualuga suka i le sili atu ma le 35 iunite, o le tagata gasegase e manaʻo e fia inu vai, i le faʻatulagaina, o loʻo i ai se faʻaopopoga i le mamafa faʻapitoa o manava i le aso. O le faʻamamago o le faʻapipiʻi o le sela ma le paʻu, e masani ona iloa le mala.

Afai e le amanaʻiaina le tulaga, ona faʻaopopo lea o le ata faʻapitoa e ala i le mageso, puaʻi, manogi faʻapitoa mai le gutu, ma manava avea loloto.

Ole togafitiga ole ketoacidosis e aofia ai vaega taua e lima. O loʻo faʻatinoina le faʻaaogaina o inisalini, o vai i totonu o le tino e toe faʻatumuina, leai se malosi o le potassium, sodium ma isi vailaʻau oona, o le acidosis ua aveʻesea, o loʻo togafitia faʻataʻitaʻiga.

O le mea e ao ona faʻataunuʻuina mo le manuia o le toe faʻaolaina e manatu o le faʻaitiitia o le suka i le 11 iunite ma lalo ifo o nei fuainumera.

Hyperosmolar koma: faailoga ma taunuuga

Hyperosmolar koma e tele lava ina tupu i tagata mamai, oeo le vaega o tagata e ova atu ma le 50 tausaga le matutua. O le ola nei ona o lenei faʻafitauli e oʻo atu i le 40-60% i ata uma o togafitiga.

O lenei faʻafitauli e ati aʻe i tua atu o le mea e tupu ai o le maʻi suka, ma e tupu faʻatasi ma le maualuga o le suka i le tino, sili atu i le 50 iunite, faʻatasi ai ma le plasma hyperosmolarity, i le leai o se ketoacidotic.

O le faiga o le faʻafitauli e leʻo malamalama atoatoa i ai. Ua faʻailoa mai e fomaʻi, o le mea leaga lea e tupu mai i tua o le hyperglycemic, i le taimi e i ai le poloka i le sapalai o le suka i fatugaʻo.

Hyperosmolar coma mafai ona tupu i totonu o le lua aso poʻo ni vaiaso. Muamua, o le tagata gasegase faaalia foliga o se naunautaiga malosi ia inu, vave ma tele urination, vaivai.

I se faʻaopoopoga, o faʻailoga o le dehidrasi ua matauina:

  • Tuu i lalo le turgor o le paʻu.
  • Ole tonuga o mata e faʻaititia.
  • Ua faʻasolo le toto maualuga.
  • O le vevela o le tino e faʻaitiitia.

I se tulaga ogaoga o tulaga faʻapitoa, o le tagata maʻi e tupu ai le koma. O faʻafitauli e masani ona tupu o le loloto o le thrombosis, faʻapea foi ma le faaleagaina o fatugaʻo i le maʻi suka ma le pancreatitis, o le maʻi faoa.

O foliga o le togafitia o lenei tulaga o loʻo matua faasaina lava ona faʻaitiitia tele le suka. O le filifiliga lelei, o le faʻaitiitia o le kulukose e 5 iunite i le itula. I le isi itu, e le tatau ona faʻaititia vave le osmolarity o le toto nai lo le 10 iunite i le 60 minute.

Afai e te le usitaʻia fomaʻi faʻafomaʻi, ona faʻateleina lea o le afaina o le fulafula o le mama ma le faiai.

Lactacidotic koma

Lactacidic coma o se mea e seasea ona tupu mai o le hyperglycemic state i le maʻi suka, ae e fesoʻotaʻi ma le maualuga tele o le oti, ma o le lamatiaga o le oti o 80%.

I le avea ai o se tulafono, o lenei tulaga faʻatupu matauina matauina i tagata matutua maʻi suka o loʻo i ai se talaʻaga o o faʻamalu tino o le cardiovascular faiga, ogaoga afaina i le fatu ma fatugaʻo.

O le pathogenesis o koma e faʻavae i luga o maualuga maualuga kulukose i le tino o le tagata i le faʻavae o le leai o le hormone i le toto. O le faʻataʻitaʻiina o faʻamaʻi o lenei faʻamaʻi e tupu vave i se taimi vave, eseʻesea i le alualu i luma.

O faʻailoga nei o loʻo maitauina i tagata gasegase:

  1. Tiga ile manava.
  2. Osofaiga o le faafoliga e oʻo i le puaʻi.
  3. Vaʻaiga lautele.
  4. Musoa tiga ao gaoioi.
  5. Loloto, vaivai ma vaivai.
  6. Mimoe poʻo le moe.
  7. Faʻafiafiaga, faʻamalamalamaga (seasea).

Afai e le faia i le taimi e taofi ai se tulaga ogaoga mai le gasegase, ona pa'ū lea o ia i le koma. I tulaga faʻapitoa, e iloa ai faʻailoga o le dehidrasi, o le manava o le tagata maʻi ma pisapisao, toto maualuga, ma fatu tata o faʻateleina.

Lactacidic coma mafai ona atiae i lalo o le faʻafitauli o le tele o mea:

  • I le tulaga o le hyperosmolar coma, e le o faʻailoaina i le ketosis.
  • A oʻo i le maʻi suka ketoacidosis tupu, lactic acidosis matauina i e tusa ma 8-11% o tulaga;
  • Ona o le le lava o le toto i tisu.
  • I le taimi o maʻitaga e teteʻe atu i le maʻisuka aʻo maʻito, poʻo le maʻi suka o fafine maʻitaga.
  • Le tupu fua o le faʻaletonu metotia i le tino.

Togafitiga o se patologio tulaga e aofia ai le faasaʻoina o le acid ma alkaline paleni i le tino, toe faʻafouina vai ma electrolyte metabolism, ma faʻailoga togafitiga. Faapea foi ma le masani ai o sela le malosi e ala i le kulukose fofo ma le aofaʻi e manaʻomia o le inisalini.

O lea, e mafai ona tatou faaiʻuina e faapea o le maualuga o le suka suka, o se maualuga tele o le mafai ona tupu mai le tele o faʻafitauli e ono taugata ai le soifua o le gasegase.

O le vitio i lenei tusitusiga o loʻo faʻailoa mai ai se meaʻai mo le suka i le toto maualuga.

Pin
Send
Share
Send