Sugar 28 iunite: o le a le mea e mafai ona tupu i le maualuga o le toto?

Pin
Send
Share
Send

Diabetes mellitus o se faʻamaʻi umi e iloga i le afaina o suka toto i totonu o le tino. Le lava le maʻi suka e faʻatupu ai le siʻitia o le kulukose, o le faʻaiuga lea e oʻo atu ai i le maualuga le faʻatagaina. Afai o le suka e 28 iunite, o le a le mea e tupu?

E ui lava i le mea moni o se "suamalie" faʻamaʻi o se faʻamaʻi le mafai ona togafitia togafitiga, ma se auala talafeagai ma lava, le faʻamaʻi e mafai ona tau faʻamautuina ma le manuia, lea e faʻatagaina tagata e ola i se olaga masani ma atoatoa.

Afai e leai se faʻatonutonuina ole maʻisuka muamua poʻo le lua ituaiga, poʻo togafitiga, o lona uiga o le faʻatusatusaina o le kulukose i le tino o le a sili atu ona sili atu. Lea e fitoitonu lava afaina ai le faʻagaioiga o totoga totoga ma faiga.

E manaʻomia le mafaufauina poʻo a ni tulaga faigata e oʻo mai i le maʻi suka, ma iloa pe faʻafefea ona feagai ma latou?

Ketoacidosis o se ogaoga o aʻafiaga o le faʻamaʻi

Ketoacidosis o se ogaoga o mea leaga o se maʻi suka, ma i le tele lava o mataupu, e tupu i tagata mamaʻi e le mafai ona togafitia.

A o iai le siʻitia o le faʻamaʻi i le vailaʻau oona, ua faʻaalia e le tagata maʻi se lagona o le vaivai ma le le mautonu, e iʻu lava ina vave ona maua se malosi, ma pe a uma le koma.

O le ata tonu lea na vaʻaia ma le ketoacidosis e faʻatusatusa i tuaʻuga o le "suamalie" faʻamaʻi. Ma o lenei ata faʻataʻitaʻia e manaʻomia vave togafitiga faʻafomaʻi, talu ai le ono aʻafia o se iʻuga oti faʻateleina tele.

Taiala mo le maʻi suka ketoacidosis:

  • Ua oso le suka i le toto luga o 14 iunite.
  • O mea e maua o le ketone tino i totonu o le urine sili atu nai lo 5 iunite.
  • O se fasi pepa e togi i lalo i totonu o le fefaʻataʻitaʻi ua iloa ai le iai o ketones i totonu.

I le avea ai o se tulafono, o lenei tulaga faʻatupuina faʻatupuina i tagata mamaʻi i tua atu o le le lava o le inisalini i le tino o le tagata. Ole faaletonu ole hormone e mafai ona taʻua ole sili, e maua ile ituaiga muamua o faʻamaʻi, ma aiga - o le lona lua o faʻamaʻi.

O le etiology o le atinaʻeina o faʻafitauli e faʻavae i luga o mea nei.

  1. Le lava o le suka pulea e ala i se fuainumera masini (o le maʻi fuaina ana faʻailoga le sili atu ma le faʻatasi i le vaiaso).
  2. O le tagata maʻi e faaitiitia le tui o le inisalini, pe misia tui o le hormone.
  3. O faʻamaʻi pipisi, na mafua ai le faateleina o le manaʻomia o le hormone, ae o le tagata maʻi e leʻi taulia le fua.
  4. Le folasia mai o se vailaʻau ua uma ona faʻamutaina, pe na teuina lelei.
  5. E saʻo le faʻatautaia o le hormone.

Ketoacidosis alualu i luma vave, i le lua aso. I nisi tulaga, o se faigata faʻapenei e mafai ona tupu i lalo ifo o le 24 itula. I le taimi muamua, o le tagata gasegase lagona le vaivai ma le vaivai, e manao o ia e inu i taimi uma, matuia matutu o le paʻu ua faaalia.

Ona i ai lea o se gaioiga galueaina o le ketone i totonu o le tino, o le faʻaiuga lea o loʻo faʻaua, faʻaʻi ua faʻaopopo i faʻailoga i luga, ua faʻaalia se manogi faʻapitoa o la latou gutu, le manava avea ma se leo le masani ai - le tagata manava manava loloto ma le pisa.

Afai o le tagata maʻi e maua ia faʻailoga, na te manaʻomia le falemaʻi faʻalavelave i se falemaʻi. Ole a le mafai ona foia le faʻafitauli ile fale, e sili ai le lamatiaga ole oti.

Fatugaʻo ma suka

Afai o le suka i le toto e sili atu nai lo 28 iunite - o se tulaga sili ona leaga lea mo le tagata maʻi, ma o le maualuga o le kulukose o loʻo taofia ai le aoga o totoga uma i totonu ma totoga.

E tele taimi e maua ai i le fatu suka se faʻamaʻi o le suka, ma e ono taʻua e matua matautia ma ogaoga. Fuainumera fai mai o faʻamatalaga o fatugaʻo e faʻatatau i le pito i tua o le faʻamaʻi taua e tele lava o le mafuaʻaga o le tagata gasegase vave maliu.

O fatugaʻo taʻitasi o le "pule" a le tele o le anoanoai o numera o glomeruli faʻapitoa. O ni papala na e faʻamamaina le toto mai le otaota oloa ma mea oona.

O le tele o le toto ma meaʻai, pasi atu i totonu o faʻamama, toe foʻi mai i le mea e fai ai. Ma o otaota gaosia i le taimi o le filtration faagasologa ulufale atu i le bladder, ina ua uma ona faʻapolo atu ai i fafo i le mimita.

E pei ona uma ona iloa, ma le maʻi suka e le faʻatautaia, ua tupu tele le suka i le toto, faʻasolosolo, suauʻu faʻasolosolo ui atu i fatugaʻo, lea e tele le suka.

Sugar "toso" le tele o suavai faʻatasi ai ma, o se taunuuga o le mamafa i totonu o glomerulus taitasi faʻateleina. I le isi itu, o glomerulus taʻitasi e siomia e se palu, lea, i lalo o le faʻamalologa o faʻamalosi, ua avea ma mafiafia le mafiafia. Ua le toe vaʻaia vaʻalele fulufulu, o le glomeruli i le o loʻo avea ma mea laiti, ma o lea e tau atu ai i faʻaleagaina filtration.

O le iʻuga, o fatugaʻo e matua le lelei galuega, o faʻailoga o le leiloa ua iloa:

  • Suaʻi ulu, vaivai, vaivai, le lava le mafaufau.
  • Osofaiga o le faafoliga ma le puaʻi, manava manava.
  • Faʻalavelaveina o le faʻaogaina o meaʻai.
  • Paʻu paʻu tumau, tofo uʻamea i totonu o le ana.
  • E manogi leaga mai le gutu, le umi o le manava e aliali mai.

E mautinoa lava, o le faʻaleagaina o le aoga o fatugaʻo e le o se faʻavave vave gaioiga, ma o lenei tulaga faʻaletonu o loʻo manaʻomia lava se taimi e aoga ai.

A faʻapea e maualuga le suka i le toto, oso i le maualuga o le kulukose o loʻo maitauina, pe a uma le 10 pe sili atu foi tausaga, o le maʻi suka o le a feagai ma lenei faʻafitauli.

Ole maʻi ole retinopathy ose tulaga faigata o le maʻi suka

Ole Retinopathy ose soliga ole toto toto o le retina. E tele taimi e tupu ai, o loʻo iloa ai o se aʻafiaga le lelei o le maualuga o le suka i le toto mo se taimi umi.

O faʻamaumauga a fomaʻi ua faʻaalia ai o lenei tulaga o loʻo maua i le 85% o mataupu e maua ile maʻisuka ituaiga 1, pe a oʻo le 15 tausaga i lea tulaga. Afai o le faʻamaʻi e maʻi i tagata e ova atu ma le 40 tausaga le matutua, o lona uiga ua leva ona latou maua le faʻamaʻi lea.

Ae paga lea, le tonu mafuaʻaga e mafua ai lenei faiga i le tino e le mafai ona valaʻauina, e ui i suesuega uma. I le lalolagi faaonapo nei, ua fautuaina e saienitisi manatu, ae mo se maʻisuka suka, e matua le taua lava lenei mea.

Ae ui i lea, o tulaga ono mafua ai lenei faʻafitauli ua mautu faʻamautuina:

  1. Faʻaopoopoina le faʻateleina o le suka i le toto.
  2. Toto maualuga (o se siʻitia maualuga i le toto toto).
  3. Tapaa, faʻaleagaina le aoga o fatugaʻo.
  4. O le vaitaimi o maitaga, o se tofi tuufaasolo o se tulaga le lelei.
  5. Tausaga vaega o le tagata maʻi (o le ono iai o faʻafitauli e faʻateleina i le matua o le gasegase).

Ole faʻailoga taua ole retinopathy ole solia lea ole vaʻai ile vaʻai tino. O le tagata gasegase e ono vaʻaia le leaga, pe na te le toe vaʻai uma ona mata. O le mea lea, tatou te mautinoa mautinoa o le vave togafitiga e amataina, o le maualuga foi lea o le ono mafai ma le manuia puipuia le tauaso atoa.

Ae mo le togafitia o lenei faʻafitauli, e leai se uiga i le faia o ni vailaʻau e faʻaleleia ai le tulaga o alatoto. O le faigofie, ma sili ona taua, faʻasolosolo auala galue o le faʻaititia o le suka i le toto, faʻatumauina faailoilo i le tulaga manaʻomia.

O le mea lea, e fautuaina ai le puleaina o lou suka i le tele o taimi i le aso e faʻaaoga ai le mita kulukose toto ma 'ai meaʻai maloloina, sili atu i meaʻai o loʻo tele ai le gaʻo ma porotini.

Diabetic neuropathy

Ole neuropathy ile maʻi suka e faamatalaina ile solia o neura o loo iai ile nofoaga pito. O neura ia o taʻavale mo le faiai ma le ivi maʻi, ma faʻatonutonuina ai maso ma totoga o totonu.

Ole mafuaʻaga ole faʻafitauli ole mafaufau e faʻateleina ole faʻateleina ole suka i totonu o le tino. Ile avea ai ose tulafono, o se mea leaga e tupu mai e le tupu vave, e masani lava ona tele tausaga ole maʻi suka ae leʻi iloaina.

E tatau ona maitauina pe a e faʻaititia le maualuga o le suka i le toto ma aʻoaʻo e tausia i totonu i totonu o tapulaʻa taliaina, ona mafai lea ona toe maua neura pito i luga o latou lava, ma faʻailoga faʻamaʻi o le faʻamaʻi.

Ole maʻi suka e aafia ai "mauoa" ile tele o auga:

  • Faaitiitia le mafaufau lelei.
  • Faʻalavelaveina o le faʻaogaina o meaʻai.
  • Malosi i le itupa malosi.
  • Le faʻataʻitaʻina faʻamama le pusi, urinary incontinence.
  • Faʻaletonu le vaʻai.
  • Sala ulu, niniva.
  • Faafitauli folaina meaai.
  • Ua tiga le musele.

E pei ona taʻua i luga, o se taimi umi e tupu ai le suka, ua maitauina mo le lua pe sili atu foi tausaga, e mafua ai le atinaʻeina o lenei tulaga.

O le mea lea, o le auala sili e fesoasoani ai i le tagata maʻi, e faʻaitiitia le suka, e tausinio ai i le manaʻomia tulaga.

Puipuiga ma le taofia o aʻafiaga

E pei ona manino mai ile faʻamatalaga saʻo, o faʻafitauli o le maʻisuka ituaiga 1 e matuitui ma umi. Afai o le maʻi suka o le muamua ituaiga e le faʻatinoina se hormone, pe faʻaaogaina le lava fuainumera, ona mafai lea ona oso maualuga le suka.

E moni lava i nai aso mulimuli ane, ua matauina le le lava, ona leiloa ai lea o le malamalama, ona amata loa lea o le koma. O lenei ketoacidosis o se tulaga matuia ma e faigata.

Glucose i le tino e mafai ona faʻateleina tele pe a fai o se tagata gasegase e maua i le malulu poʻo se faʻamaʻi pipisi. E mafua ona o malosiaga o le tino ua faʻatonu e tau le faʻamaʻi, ma o le malosi o le hormone e faʻaititia. O le mea lea, i le i ai o soʻoga o faʻasologa o lenei natura, ua fautuaina e faʻateleina le tui o le hormone.

O le faʻaititia o le siʻitia o le kulukose i le tino atonu e le faʻaosoina ai ni faʻailoga faigata. Ae ui i lea, o lenei mea e mafua ai le alualu i luma o le tele o faʻamaʻi faigata. Matauina le toto toto ua maitauina, o le gaioiga o totoga i totonu ua afaina.

Soʻo se maʻi suka e tatau ona iloa, e faaopoopo atu i le suka, e manaʻomia ona ia mataʻituina pea le toto o faʻailo, maualuga o le gaʻo i le tino ma isi vaega o faʻamaʻi o le fatu.

O le vitio i lenei tusitusiga o loʻo tuʻuina mai faʻamatalaga i le auala e vave faʻatumu ai le suka i le toto.

Pin
Send
Share
Send