Ole a le leaga o le maualuga ole suka i le toto ma le maʻi suka mo le soifua maloloina?

Pin
Send
Share
Send

Hyperglycemia o se tulaga lea e ova ai le maualuga ole kulukose i le plasma toto. Ina ia aua neʻi i ai ni faʻafitauli o le soifua maloloina, aisea e maualuga ai le suka ile toto, e tatau ona e iloa.

O se tagata o ona po nei ua masani i le 'ai tele o suka i meaʻai i aso uma, sili atu nai lo le manaʻoga moni o le tino.

Ole faʻaauau pea ole sili atu ole tulaga faʻatagaina e lamatia ona o le faʻaletonu ole masani ona faʻatinoina okeni, e ono avea ai ma faʻafitauli matuia ile lumanaʻi, mo se faʻataʻitaʻiga, ole maʻi I poo le II tikeri.

O le kulukose metabolism i le tino

Ina ia malamalama i mafuaʻaga o le faʻamaʻi, e taua le otootoina o gaioiga e tutupu i totonu o le tino. Glucose e faia mai i le suka e faʻaaogaina e tagata. O mea ai carbohydrates e vaevaeina i ni tamaʻi mole mole enzymes digestive. Ma le mea mulimuli, kulukose ua fausia i totonu o le manava, lea e tufatufa atu i le tino atoa e ala i le toto toto.

E faigata tele ona faʻataua lona tau - o le "suka i le toto" e maua ai le malosi mo le faʻaleleia masani o sela, aano ma totoga. A maeʻa taumafataga taʻitasi, e i ai le siʻitia o le suka i le toto. A o lenei tulaga e masani lava ona puʻupuʻu ma vave toe foi mai i le masani.

Peitaʻi, o le isi tulaga e mafai. A maitauina soo le oso atu i luga o le suka i le maualuga o le suka, ma tumau ai pea mo se taimi umi, o le a amata ai foi ona tupu suiga i le tino.

Mo le motusia o le kulukose, o le hormone hormone, o loʻo gaosia i totonu o le pancreas, e manaʻomia. O le maualuga ole maualuga ole suka ile toto, o le tele lava o le inisalini e manaʻomia, o le tele foʻi o le avega i luga o le pancreas. O le mea ua tupu, ua faʻaleagaina ma e le mafai ona gaosia le inisalini i lava ma aofaʻi ma lelei. Ona o lenei, ua tupu ai le maʻisuka ituaiga I.

O le faiga o atiaʻeina o le taatele o ituaiga o suka (ituaiga II) e ese lava.

I lenei tulaga, o le pancreas faʻalilolilo inisalini i lava tapulaʻa, ae mo faʻafitauli eseese, o le lagona lelei o beta sela i ai e sili maualalo ifo.

Mafuaʻaga mo le Suga Luga

Suesuega faʻamautu ai le tele o mafuaʻaga o le atinaʻeina o le hyperglycemia.

O mea e sili ona iloa ai mafuaʻaga o le hyperglycemia (maualuga le suka i le toto) e na o le lua - faʻaletonu oona, le talafeagai olaga.

O se tasi o itu e sili ona masani ai mo le atinaʻeina o le faamaʻi, o le taumafaina o le tele o soda suamalie, meaʻai vave, ma mea e taʻu o le “faigofie” carbohydrates.

I se faʻaopopoga, o mea na tutupu i le atinaʻeina o le faʻamaʻi o:

  • o le popole e mafai ona tupu ai le suka e maualuga. O le mea moni o le faʻatinoina o le mamafa o hormones o le faʻafeagai o le inisalini, o lea ua poloka lana galuega;
  • le lava vitamini;
  • leai se gaioiga faʻamalositino;
  • mamafa tele;
  • ose suiga tele lea ole mamafa ole tino;
  • tui o le inisalini i se fua saʻo fuafuaina fua;
  • matua le matua;
  • tupuaga o le gafa;
  • aveina ni vaega o fualaau faasaina ile hormonal.

Ae i nisi o tulaga, o le maualuga suka o le suka e mafai ona mafaufauina o le masani. Faʻataʻitaʻiga, i le taimi e maeʻa ai se taumafataga, pe a ulufale le kulukose i le toto. E masani lava, hyperglycemia tupu pe a uma taʻaloga. Ole tiga ogaoga, mumu, ma isi tulaga tiga (epilepsy, angina pectoris, myocardial infarction) e mafai foi ona laititi tele atu le maualuga ole suka. Ae masani lava o lenei aafiaga e puʻupuʻu.

Ae o tamaiti, ua matauina le maualuga ole suka i le toto, muamua lava, i tulaga e masani ona soona inu ai le tamaititi, aemaise o suamalie. Hiperglikemia e masani lava o le iʻuga o le faʻamaʻi, o le faʻaumiumi i vailaʻau, ma le maualalo o le puipuia. I tamaiti laiti, suka e masani ona oso aʻe i le amataga o meaʻai faʻaopoopo, ina ua faʻaofi ipu gaosi ma meaʻai susu i le meaʻai.

E taua le taʻu atu o le hyperglycemia e faʻamatalaina lona agavaʻa. Ole mea lea, afai e i ai tagata e maua ile ma isuka ile aiga, ole a mafai foi ona tupu lenei faamaʻi i tamaiti.

I le taimi lava lea e tasi, o masaga e masani ona "faʻatasi" mafatia mai faʻaaliga o le hyperglycemia.

O le a le leaga o le hyperglycemia?

I le iloaina o mafuaʻaga o le hyperglycemia, e faigofie lava ona mate le mea e afaina ai le suka ile toto ma o le a le mea e lamatia ai le soifua maloloina o tagata. Muamua lava, afai e tupu soo le hyperglycemia, e iai le maualuga o le tulaga o le a amata ona tupu.

Muamua lava, e ono afaina ai le galuega o totoga. Ma o lenei, i le isi itu, o le tulaga lamatia lea o le maʻi suka.

Ole maualuga ole suka i le toto ole 17 poʻo le 18 mmol / L pe sili atu le lamatia. O le maualuga ole suka e maua ai, o le tele foi o faigata e tupu mai. O lenei faʻailoga ua maeʻa avea ma taua taua. I le siʻitia o le kulukose ua oʻo i lenei tulaga, o tulaga matuia e pei ole matapogia, ketoacidosis, ma le afaina o le fatu e mafai.

Faatasi ai ma le faʻaopoopoina o le maualuga o le suka, e iai le faʻamaʻi o le koma - o se tulaga e matua lamatia ai le ola.

Le masani taatele ketoacitodic, lea o le tulaga o ketone tino i le toto oso maualuga. Ona o le faʻaititia i le maualuga o le hormone hormone, e le taʻapeina le kulukose, faʻapitoa, o le lava o le malosi o le le ulufale atu i sela. O le faʻatupuina o mea ua le lava, o loʻo gaosia porotini ma gaʻo, ma o latou vaevaega e afaina ai le faiʻai.

Hypersmolar coma mafai ona naʻo le tulaga o le suka e oʻo atu i se tapulaʻa tapulaʻa o 50 mmol / l, lea e seasea lava. Ole tulaga lea e mafua ai le vave leiloa ole suavai e le tino. O le mea la ua tupu, ua mafiafia le toto, ua faʻaletonu le gaioiga o totoga ma neura.

Lactic acid demiotic coma tupu i sili atu maualuga kulukose maualuga, ma o lea e sili atu e taatele nai lo hypersmolar. E tupu ona o se suiga tele i le anotusi o le lactic acid i le toto ma aano. Talu ai o le lactic acid e oona, faatasi ai ma le faʻateleina o le faʻatuputupulaʻia, e ono afaina le malamalama, paresis poʻo le faʻaletonu vascular.

Ma le mea mulimuli, o le faʻateleina o le suka e leaga aua e "fesoasoani" i le atinaʻeina o kanesa sela. E pei o le soifua maloloina, e aafia ai foi vaega o le tino malosi. Ole maualuga ole suka e faʻatupuina ai le gaosiga o le IGF ma le inisalini, e faʻaauau ai le suka i suka.

Ole mea lea, o suiga o faʻamaʻi papalagi ma mea e maualuga ai le suka e tupu vave ma vave ai ona aʻafia ai le soifua maloloina.

Mamafa Masani

Ole suka ole toto ose tasi o faʻailoga o le soifua maloloina o tagata. Ina ia mafai ona e mautinoa pe iai ni faʻailoga faʻaletonu, e manaʻomia le faia o se suʻesuʻega atoa, aofia ai ma le faia o suʻega. Ole mea la lea ole suega ole toto e ave le suka mai le tamailima ma le alatoto. I le aso o le gaioiga, e faasa ona 'ai vai ma inu vai. Afai e mafai, e aoga le aloese mai faamalosi tino faamalosi, mafatiaga, aua e mafai ona aʻafia ai le faʻaiuga mulimuli.

O le tulaga masani ole suka e tutusa mo fafine ma aliʻi, ae e fesuiaʻi laititi lava, e fuafua ile mea na aumai ai le toto:

  1. Mai le tamatamai lima - mai le 3.3 i le 5.5 mmol / lita.
  2. Mai se vein - 4-6 mmol / lita.

O isi faʻailoga e mafai foi ona mafaufauina masani, talu ai o le suka i totonu e suia i le aso atoa. O lea la, afai e ave le toto mo suʻesuʻega pe a uma ona 'ai, ona avea lea o le faʻailoga o le a masani lava 7.8 mmol / L.

O le faʻailoga o le 5.5 mmol / l e faʻaalia ai o le suka e masani ma e leai se mea e popole ai. A e faʻapea e maualuga atu le faʻailoilo - ua oʻo i le 6.5 mmol / l, ua tupu ai le faʻamalosia o le kulukose. I lenei tulaga ole tino, e leʻi tupu aʻe le maʻi suka, e ui lava ua iai se faʻamataʻu fua ile soifua maloloina. I lenei tulaga, ua manaʻomia le faia o auala e puipuia ai le atinaʻeina o le faʻamaʻi.

O le faʻailoga o le 6.5 pe sili atu ua faʻailoa mai e iai le maualuga o le maʻi suka ua uma ona atiaʻe.

Faʻapea foi, a laititi le siʻitia o le suka i le taimi o maʻitaga e manatu masani. I lenei vaitau, o le metabolism suia tele ina ia maua ai i le tamaititi le meaai talafeagai ma le atinaʻe. O le mea lea, 3.8-5.8 mmol / L o se faʻailoga masani. O le siʻitia o le kulukose e oʻo ile 6.0 mmol / l ua faʻailoa mai ai e tatau ona ave le lelei o le faʻalogo i le soifua maloloina.

O i latou e fuafuaina e siakiina ma le fanau e tatau ona siakiina o latou suka suka ma o se sili lelei puipuia le maʻi suka i tamaiti ma matua. Mo tamaiti, o paʻu masani e maualalo ifo nai lo tagata matutua. Mo se faʻataʻitaʻiga, i se tamaititi i lalo ole tasi tausaga le tausaga, o le suka e le tatau ona maualalo lalo ole 2.2 mmol / L ma luga 4.4 mmol / L. Ile lumanaʻi, ole a faʻaalia ai lea faʻaaliga: mai le 1 tausaga i le 5 tausaga, o le faʻailo o 3.3-5 mmol / l o se tulaga masani.

O le vitio i lenei tusitusiga o loʻo tuʻuina mai ai ni fautuaga i le auala e faʻaititia ai le suka i le toto.

Pin
Send
Share
Send