Vaega o falaoa mo le maʻi suka: o le a le tele e mafai ma pe faʻafefea ona fuafua tatau i latou?

Pin
Send
Share
Send

E tusa ai ma faʻamaumauga i aso nei, sili atu nai lo le tolu miliona tagata i le Federasi Rusia maua ai i le maʻi suka i tulaga eseese. Mo tagata faapena, e faʻaopopo i le aveina o vailaʻau talafeagai, e taua tele le tusia o latou taumafa.

E masani lava, e le o se faiga faigofie; e aofia ai le tele o faʻatusatusaga. O lea la, o loʻo faʻaali mai iinei pe fia falaoa e faʻaaogaina i le aso mo le maʻisuka ituaiga 2 ma le ituaiga 1. O le paleni menu o le a tuufaatasia.

Le lava le manatu o falaoa iunite

I le amataga, "iunite falaoa" (o nisi taimi faapuupuuina i le "XE") ua taʻua o vaega masani carbohydrate, lea na atiae e fomai mai Siamani. O loʻo faʻaaoga iunite falaoa e fuafua le aofaʻi o mea ai carbohydrate o meaʻai.

Mo se faʻataʻitaʻiga, e tasi le iunite e tutusa i le sefulu (naʻo le le aina o meaʻai taumafa) ma le sefulutolu (pe a amanaia uma mea o iai ballast) kalama o mea ai carbohydrate, lea e tutusa ma le 20-25 kalama o falaoa masani.

Aisea e iloa ai le tele o masoa suka e mafai ona e taumafaina i le aso ma le maʻi suka? Ole galuega autu mo falaoa o le saunia o le glycemic control i le maʻi suka. O le mea o le saʻo fuafuaina fuafuaina numera o falaoa i le taumafataga o se maʻisuka faʻaleleia atili ai le carbohydrate metabolism i le tino.

Le aofaiga o le XE i meaai

Atonu e ese le voluma o XE. E faʻamoemoe uma lava i meaʻai e te 'ai.

Mo le faigofie, o le lisi o meaʻai eseese ma le XE o loʻo iai.

Oloa igoaOloa Volume (i le tasi XE)
Susu povi faʻatasi ma le gaʻo le susu200 mililita
Le masani ole kefir250 mililita
Fua taugofie75-100 g
Lea tao e leʻi suamalie250 mililita
Kulimi200 mililita
Krima kulimi kulimi50 kalama
Salu susu130 kalama
Fale samoa100 kalama
Sugar cheesecakes75 kalama
Sukalati pa35 kalama
Uliuli falaoa25 kalama
Rye falaoa25 kalama
Faago Mago20 kalama
پینekeke30 kalama
Eseese cereals50 kalama
Pasaka15 kalama
Fagu pi50 kalama
Fufui pateta pupuna75 kalama
Fufui pateta pupuna65 kalama
Mafala pateta75 kalama
Uu pateta falai35 kalama
Fagu pi50 kalama
Moli (ma paʻu)130 kalama
Apikopa120 kalama
Siama270 kalama
Faʻi70 kalama
Sieli90 kalama
Pir100 kalama
Failaau150 kalama
Kiwi110 kalama
Failaau160 kalama
Fasi150 kalama
Tangerines150 kalama
Peach120 kalama
Plum90 kalama
Tupe Teu140 kalama
Persimoni70 kalama
Blueberry140 kalama
Apple100 kalama
Fua o fualaau suamalie100 mililita
Fatu suka12 kalama
Fale sukalati20 kalama
Madu120 kalama
Falaoa ma pai3-8 XE
Pizza50 kalama
Fua fua120 kalama
Fua suamalie120 kalama
Falaoa Kvass120 kalama

I le aso, oloa taitasi ei ai se fuafuaina fuafuaina XE mataupu. O le lisi o loʻo i luga faʻaalia na o meaʻai masani.

Faʻafefea ona fuafua le aofaʻi o XE?

Malamalama lelei i se mea e tasi le falaoa iunite e faigofie tele.

Afai e te aveina se averesi falaoa o le rai falaoa, vaevaeina i fasi fasi 10 milimita taitasi, ona tasi lea falaoa iunite o le a tutusa tutusa ma le afa o le tasi fasi maua.

E pei ona taʻua, tasi XE mafai ona aofia ai le 10 (na o le leai o se meaʻai taumafa), poʻo le 13 (ma meaʻai taumafa) kalama o karbohidrat. O le faʻaaogaina o le XE, e faʻaaoga e le tino o le tagata 1.4 inisi o le inisalini. I le faʻaopopo atu i lenei, o le XE naʻo le faʻateleina ole glycemia e le 2.77 mmol / L.

O se mea taua tele o le tufatufaina atu o XE mo le aso, pe sili atu, mo le 'aiga o le taeao,' aiga o le aoauli ma le 'aiga o le afiafi. O le a le aofaʻi o karbohidrat i le aso mo le maʻisuka ituaiga 2 ua manatu taliaina ma pe faʻafefea ona lelei tapenaina se lisi o le a talanoaina.

O meaʻai ma meaʻai mo tagata suka suka

E i ai vaega eseʻese o oloa e le gata e le afaina ai le tino i le maʻi suka, ae e fesoasoani foi i le faʻatumauina o le inisalini i le tulaga talafeagai.

O se tasi o aoga vaega o oloa mo le suka suka mea taumafa oloa. Lelei a mea uma - ma le maualalo le gaʻo mea, ona susu atoa e tatau ona vavaeeseina mai le meaai.

Mea susu

Ma o le vaega lona lua e aofia ai faʻaaogaina oloa. Talu ai o loʻo iai le tele o masoa, e aoga le faitauina o latou XE. E iai foʻi se iʻuga lelei o fualaʻau, fualaʻau ma fualaʻau.

Latou faʻaititia le aʻafia o maʻi suka. A o fualaʻau 'aina, e sili ona faʻaogaina i latou e feololo ma maua ai le glycemic index.

Mo mea suamalie, e mafai ona faʻataʻitaʻiina fua fou (ma sili atu o mea uma - cherries, gooseberries, black currants po strawberries).

A ma le maʻi suka, o le meaʻai e masani ona aofia ai fua fou, seʻi vagana ai nisi o latou: meleni, meleni, faʻi, mangga, vine ma nila (ona o le maualuga o le suka).

Tautala e uiga i meainu, e aoga le faʻamuamua o suavai suamalie, vai manino, susu ma sua o fualaʻau. E faʻatagaina foʻi fualaʻau fualaʻau, pe a e le faʻagalo e uiga i latou glycemic index. Tuu uma nei malamalamaaga faʻataʻitaʻi, e aoga le faʻatonu o se faleʻoloa, mea na taʻua i luga.

Ina ia faia se paleni paleni mo le maʻisuka, e tatau ona e mulimuli i nisi tulafono:

  • XE mea i se tasi 'aʻai le tatau ona sili atu i fitu fitu. Ole faʻailo lea ole fua ole inisalini o le a sili ona paleni lelei;
  • tasi XE faʻateleina le maualuga o le suka i le 2.5 mmol / l (averesi);
  • o le iunite o inisalini e faʻaititia le kulukose e le 2.2 mmol / L.

O lenei, mo le lisi mo le aso:

  • taeao Tatau na i ai le sili atu male 6 XE. O lenei mea e mafai ona faʻataʻitaʻia, o sanuisi e iai aano ma 'aʻai gaʻoa tele (1 XE), oatmeal masani (sefulu sipuni = 5 XE), faʻaopopo ai kofe poʻo le lauti (leai se suka);
  • aiga o le aoauli. E le tatau foi ona sopoia le faailoga i le 6 XE. O le kapisi kapeti kapeti sapalai ua talafeagai (o iinei XE le mafaufauina, kapisi e le faʻateleina le maualuga o le kulukose) ma le tasi sipuni masima kulimi; lua fasi fasi uliuli uliuli (o le 2 XE), o aano o manu ma iʻa (e le faitauina XE), pateta mashed (fa sipuni tele = 2 XE), fou ma sua suamalie;
  • mulimuli ane 'aiga o le afiafi. Le silia ma le 5 XE. E mafai ona kuka se omelet (e tolu fuamoa ma lua tamato, XE e le faitauina), 'ai 2 fasi fasi falaoa (o le 2 XE), 1 sipuni o yogurt (toe, 2 XE) ma kiwi fruit (1 XE)

A o e otootoina mea uma, ona 17 lea o falaoa iunite o le a tatalaina i le aso. E le tatau ona tatou faʻagaloina o le fua faatatau o aso uma o le XE e le tatau ona sili atu i le 18-24 iunite. O isi vaega o le XE (mai le lisi o loʻo i luga) e mafai ona vaevaeina i meaʻai eseese. Mo se faʻataʻitaʻiga, tasi faʻi pe a uma le 'aiga o le taeao, tasi le apu pe a uma le' aiga o le aoauli, ma le isi le isi ao leʻi moe.

E manatua le tu i le va o taumafa autu e le tatau ona fai sina malologa mo le sili atu ma le lima itula. Ma e sili atu faʻatulaga laiti meaʻai laititi i se mea i le 2-3 itula pe a uma ona ave tutusa meaai masani.

O a mea e le mafai ona aofia i le meaʻai?

Leai se mea e tatau ona tatou faagaloina o loʻo i ai oloa e faʻaaogaina i le maʻisuka ua matua faʻasaina (pe faʻatapulaʻaina mafai).

O mea faasaina e aofia ai:

  • uma pata ma fualaʻau 'aina tau;
  • kulimi susu, siva kulimi;
  • gaʻo gaʻo poʻo aano o manu, manu povi ma aano ulaula;
  • cheesesʻe e iai mea lololo e ova male 30%;
  • suauu samoa ma mea gaʻo e ova atu ma le 5%;
  • paʻu manu;
  • sosisi eseese;
  • apaapa;
  • nati poʻo fatu;
  • uma ituaiga suamalie, pe o le siamu, sukalati, keke, kuki eseese, aisikulimi ma isi. E aofia ai ma meaʻai suamalie;
  • ma 'ava.

Fesootai vitio

E fia XE i le aso mo le maʻisuka ituaiga 2 ma pe faʻafefea ona faitauina:

I le aotelega, e mafai ona tatou fai mai o se taumafataga ma le maʻi suka e le mafai ona taʻua o se faʻatapulaʻaina faʻapitoa, e pei ona ono foliga mai i le taimi muamua. O nei meaʻai e mafai ma e tatau ona faia e le gata faʻa aoga mo le tino, ae e faʻamalieina tele ma fesuisuiai!

Pin
Send
Share
Send