Sucrose: meatotino faʻaletino ma eseʻese mai i kulukose

Pin
Send
Share
Send

O meatotino o sukrosa e tatau ona mafaufauina i tulaga o le fisiki ma le chemistry. Ole vailaau ole a masani ole disaccharide, sili ai mea uma o loʻo iai I le suka ma beets.

A ulufale i totonu o le gastrointestinal tract, o le fausaga o le sukrose e vaevaeina i lalo i le faigofie feololo - suka ma suka. O le faʻatupega sili o le malosi, a aunoa ma lea e le mafai ona faʻagaioia masani le tino.

O le a meatotino uiga o se vailaʻau, ma o le a lona aafiaga i luga o le tino, ua faʻaalia i nei mea.

Faʻavaeina ma meatotino o le vailaʻau

Sucrose (isi igoa - tootoo suka po o sukrose) o se disaccharide mai le vaega o oligosaccharides aofia ai 2-10 monosaccharide totoe. E aofia ai vaega e lua - alpha kulukose ma le beta fructose. O lona vailaʻau masani o le C12N22Oi11.

O le mea i lona mama foliga o loo faʻaalia e tioata manino monoclinic. A faʻamalosia le tele o mea faʻamalieina, o le karamel e faia, i.e. Amorphous foliga lanu. Ole suka suka e sili ona sosolo ile vai (N2O) ma le ethanol (C2L5OH), e le mafai ona solomuli i metanol (CH3OH) ma toetoe a le mafai ona faʻamalieina ile diethyl ether ((C2L5)2O). Le vailaau mafai ona liusuavai i se vevela o 186 ℃.

Sucrose e le o se aldehyde, ae o le sili ona taua disaccharide. Afai e te faʻapipiʻi le sucrose ma se vaifofoia ole amonia Ag2O, o le faʻatulagaina o se siliva siliva o le a le tupu mea. Mea vevela ma Cu (OH)2 o le a le maua le faʻavaeina o apamemea oxide. A faʻapea o se vaifofo sucrose faʻafefeteina faʻatasi ma le hydrogen chloride (HCl) poʻo le sulfuric acid (H2So4), ma faʻatulagaina faʻatasi ma alkali ma vevela ma Cu (OH)2ona maua lea o le mitiafu mumu i le pito.

I lalo ole faatosinaga ole vai, kulukose ma fructose ua fausia. I totonu o le sucrose isomers o loʻo i ai le tutusa moli formula, lactose ma maltose e faaesea.

O a oloa o lo o iai i totonu?

I le natura, o lenei disaccharide e taatele. Sucrose e maua i fualaau aina, fualaau aina, ma fua.

I aofaiga tetele, e maua ile suka ma suka suka. O le suka e masani ai i tropika ma Amerika i Saute. I totonu o lona aʻau e 18-21% suka.

E tatau ona maitauina e mai le tootoo e maua mai i le 65% o suka o le lalolagi. O atunuu taua mo le gaosiga o le oloa o Initia, Pasila, Saina, Thailand, Mexico.

Beetroot o loʻo aofia ai le 20% sucrose ma o se laʻau e lua tau tausaga. Ua amata ona ola aʻa faʻatoʻaga i le Malo o Rusia, amata i le XIX senituri. I le taimi nei, o loʻo faʻateleina e Lusia le tele o suka suka e fafaga ai ia lava ma auina atu i fafo le suka i fafo.

E le matauina e se tagata mea uma i lana masani o meaʻai masani ei ai le sucrose. E maua i ia ituaiga meaʻai:

  • aso;
  • koli;
  • teuteuina
  • kuki kulimi;
  • marmalade;
  • kismisina;
  • ita;
  • apple marshmallow;
  • pine;
  • lagomeli;
  • sua o le maple;
  • vao suamalie;
  • mati mago;
  • salu o le birch;
  • melon;
  • persitema;

E le gata i lea, o le tele o le sukrose e maua i kapisi.

O le aoga o sukrosa mo tagata

O le taimi lava e maua ai le suka i totonu o le faʻaogaina o meaʻai, e taʻapeʻapeina i totonu faigofie carbohydrates. Ona aveina lea i totonu o le toto i vaega sela uma o le tino.

E sili ona taua ile talepeina ole sukrose ole kulukose, aua ole autu lea ole malosi mo mea ola uma. Faʻafetai i lea mea, 80% o le malosi o le tau ua taui.

Ma o le aoga o sukrosa mo le tino o tagata e pei ona taua i lalo:

  1. Faʻamautu le faʻatinoina atoa ole malosi.
  2. Faalelei gaioiga o faiai.
  3. Toe faʻaleleia le puipuiga o le ate.
  4. Lagolago le galuega o neurons ma uaua.

O le faʻaititia o le faʻapipiʻi e tupu ai le ita, o se tulaga o le le faʻaititia, vaivai, le lava o le malosi ma le faʻanoanoa. Ole ova ole vailaʻau e mafua ai le gaʻo ole gaʻo (maʻi), maʻi faʻamaʻi, faʻaleagaina o nifo nifo, faʻataʻitaʻiga tautala, faʻamamaʻi, maʻi le tino, ma faʻateleina ai foi le ono mafai o le hyperglycemia ma le atiaʻe o le maʻi suka.

Sucrose taumafaina faateleina pe a o se tagata i le gaoioi faifai pea, soona galue tele o le mafaufau poto, po o le aafia i se onā mamafa tele.

O penefiti ole sukrose, fructose ma le kulukose, e tatau ona iloiloina totino.

Fructose o le vailaʻau o loʻo maua i le tele o fua fou. E i ai se suamalie aftertaste ma e le afaina ai glycemia. O le glycemic index na o le 20 iunite.

Ole fua ole fructose e oʻo atu ile cirrhosis, ova le mamafa, faʻamalositino ole fatu, gugu, maʻi o le ate, ma le ola matua. I le gasologa o suʻesuʻega faasaienisi, na faʻamaonia o le mea lea e televave atu nai lo kulukose mafua ai faʻailoga o le matua.

Glucose o le sili atu ona taatele ituaiga o carbohydrates i lo tatou paneta. E mafua ai le vave faʻateteleina o le glycemia ma faʻatumu le tino ile malosi tatau.

Ona o le mea moni o suka e gaosia mai le maso, o le soona taumafaina o oloa o loʻo aofia ai le mama sala (araisa ma sili falaoamata) mafua ai le faateleina o le suka i le toto.

O nei auala faʻagaioia tino e aofia ai le faʻaititia o le puipuiga, faʻaletonu o fatugaʻo, oona ma tele, ua atili faʻateleina lipid, lē lelei le faʻamaloloina o manuʻa, neʻi afaina, afaina ma fatu fatu.

O faʻamanuiaga ma faʻaleaga o mea suamalie suamalie

O nisi tagata e le mafai ona 'aina le suka masani mo isi. Ole faamalamalamaga pito sili mo lenei o le maʻi suka o soo se ituaiga.

E manaʻomia le faʻaaogaina o suamalie faʻalenatura ma faʻalenatura. O le eseesega i le va o synthetic ma faʻalenatura suamalie e ese kalori ma aafiaga ile tino.

O mea o loʻo gaosia (aspart ma sucropase) ei ai nisi o faʻaletonu: o latou vailaʻau vailaʻau mafua ai migraines ma faʻateleina ai le ono tupu mai o le mageso tino. Le na pau o faʻamalositino suamalie e na o le maualalo kalori mea.

Faatasi ai ma mea suamalie masani, sorbitol, xylitol ma fructose e sili ona lauiloa. Ole kalori e maualuga naua, ma ole mea lea, ile tele o taumafataga e mafua ai le ova.

Le sui sili ona aoga o stevia. O ana aoga aoga e fesoʻotaʻi ma le faʻaopoopoina o le tino puipui, faʻamalosia masani o le toto, toe faʻafouina o le paʻu ma faʻamamaina o le kandidiasis.

O le soona taumafaina o suamalie e mafai ona oʻo atu ai i le faʻatupulaʻia o mea leaga nei:

  • le mautonu, le mafaufau, papala, le lava le moe, atuatuvale, arrhythmia, niniva (aspartame taumafa);
  • afaina ai oona, aofia ai ma le dermatitis (faʻaaogaina o le suklamat);
  • atiaʻe o neiva ma aga leaga neoplasms (aveina saccharin);
  • kanesa o le gugu (faʻaaogaina o le xylitol ma le sorbitol);
  • solia o le acid-base paleni (faʻaaogaina o fructose).

Ona o le tulaga lamatia o le atinaʻeina o faʻamaʻi eseese, pemanisui faʻaaogaina e faʻatapulaʻaina le tele. A faʻapea e le mafai ona taumafaina le sucrose, e mafai ona faʻaalu lemu le meli i le meaʻai - o se saogalemu ma ola maloloina oloa. O le feololo o le taumafaina o le meli e le mafua ai le oso maualuga i le glycemia ma faateleina ai le puipuiga puipuia. Faʻapea foi ma le sua suamalie, e naʻo le 5% le sucrose, e faʻaaoga o se mea suamalie.

O faʻamatalaga i luga o le suavai o loʻo maua i totonu o vitio i lenei tusitusiga.

Pin
Send
Share
Send