Dyspnea mo le maʻi suka: togafitiga o le faʻafitauli o le manava

Pin
Send
Share
Send

Uma le manava o se uiga e fesootaʻi ma le tele o faʻamaʻi. O ona mafuaaga autu o faʻamaʻi o le fatu, mama, bronchi ma anemia. Ae o le leai foi o le ea ma se lagona o le mimilo e mafai ona aliali mai ile ma isuka ma le tino malosi.

E masani lava, o le amataga o se foliga tutusa i tagata mali suka e leʻo le faamai ia lava, ae o faʻafitauli o lo o tupu faʻasolosolo. O lea, masani ona i ai i le maualuga hyperglycemia, se tagata o mafatia mai le ova, fatu fatu ma nefropathy, ma nei pathology uma e toetoe lava o faatasi ma le manava.

Faailoga o le puupuu o le manava - le lava o le ea ma le foliga mai o le lagona o le vaivai. I le taimi lava e tasi, e manava le manava, lagona le pisa, ma suia lona loloto. Ae aisea e tulaʻi mai ai lea tulaga ma faʻafefea ona puipuia?

Faailoga Faʻailoga Meainisinia

Fomai masani ona faafesootaia le foliga mai o le manava o le manava ma le auala ea taofi ma le fatu fatu. I le mea lea, o le tagata gasegase e masani ona maua mai ma le saʻo ma ua ia faatonuina togafitiga le aoga. Ae i le mea moni, le pathogenesis o lenei tulaga mafai ona sili atu faigata.

Le sili talitonuina o le talitonuga faavae i luga o le manatu o le malamalamaaga ma le mulimuli ane auiliiliga e le faiʻai o le impulses e ulu atu i le tino pe a le manava o le manava o le faʻamalosi ma faʻamalosia saʻo. I lenei tulaga, o le maualuga o le ita o le neura o mea e faʻafoe ai le maso faʻasoesa ma auina atu se faʻailoga i le faiʻai e le tutusa ma le umi o maso.

Lenei e tau atu i le mea moni o le manava, faʻatusatusa i le faʻamalosia maso o le manava, e laititi. I le taimi lava e tasi, o manaʻoga e sau mai i neura faʻaiuga o māmā poʻo aano o le manava faʻatasi ma le auai o le faʻafefeteina vagus ua ulufale atu i le totonugalemu o le tino o le tino, fai ai se malamalamaaga pe malamalama i lalo ifo o le manava le mautonu, i isi upu, manava manava.

O se manatu lautele lea i le faʻafitauli o le dyspnea i le maʻi suka ma isi faʻaletonu o le tino. Ile masani ai, ole faiga lea o le manava o le manava o se uiga lea o faʻamalositino, aua i lenei tulaga, o le faʻateleina o le maualuga o le carbon dioxide i totonu o le toto toto e taua foi.

Ae o le mea moni o mataupu ma faiga o foliga o faigata faigata ona manava i lalo o tulaga eseese e tutusa.

I le taimi lava e tasi, o le malosi o le gaogao ma faʻalavelave i le manava galuega, o le sili atu ogaoga dyspnea o le a.

Ituaiga, tigaina ma mafuaʻaga o le manava i le manava i le maʻisuka

I le aotelega, o faʻailoga o le dyspnea e tutusa tusa lava poʻo le a le mafuaʻaga o latou foliga mai. Ae o feeseeseaiga e mafai ona i ai i tulaga o manava, o lea e i ai tolu ituaiga o dyspnea: musumusuga (foliga mai pe a manava), manava (tupu i luga o manava) ma fefiloi (faigata manava i totonu ma fafo).

O le matuia o le dyspnea i le maʻi suka e mafai foi ona eseese. I le leai o se tulaga, o le manava e le faigata, o le tuusaunoaga na o le faʻateleina o gaioiga faʻamalositino. I se maʻa agamalu, dyspnea alualu i luma pe a savali pe aʻea i luga.

Faatasi ai ma le mamafa tele, afaina i le loloto ma le masani o le manava tupu e tusa lava pe tuai le savali. I le tulaga o le ogaoga foliga, a o savali, o le tagata gasegase taofi uma 100 mita e puʻe lona manava. I se tulaga sili ona ogaoga, manava faafitauli foliga mai pe a uma sina gaioiga faaletino, ma o nisi taimi tusa lava pe a malolo se tagata.

O mafuaʻaga o le maʻi suka e le lava le manava e masani ona fesoʻotaʻi ma le faaleagaina o le vascular system, ona o loʻo tauʻavea soʻo e okeni vaega uma. I se faʻaopopoga, i tua atu o se taimi umi o le faʻamaʻi, o le tele o tagata gasegase e maua ai le nefropathy, e faʻateleina ai le anemia ma le hypoxia. I se faʻaopopoga, manava faʻafitauli e mafai ona tupu i le ketoacidosis, pe a faʻamauina le toto, i le ketones ua fausia ona o le faʻateleina o le maualuga o le kulukose i le toto.

Ile maʻi ituaiga 2, o le tele o tagata gasegase e ova le mamafa. Ma e pei ona outou silafia, o le maʻio faigata e faʻafaigata ai le galuega a māmā, fatu ma totoga o le tino, o lea la, o le lava o le okesene o le okesene ma le toto e le ulufale i aano ma totoga.

Faʻapea foʻi, ole afaina ole faʻamaʻi maualuga ile afaina ole galuega ole fatu. O le mea la ua tupu, ia i le maʻi suka ma le fatu fatu, le manava manava tupu i le taimi o faʻamalositino gaioiga poʻo savali.

A o alualu i luma le faʻamaʻi, faʻafitauli o le manava amata ona faalavelave le tagata gasegase tusa lava pe o ia i le malologa, mo se faʻataʻitaʻiga, i taimi o moe.

O le a le mea e fai i le manava o le manava?

O le faʻafuaseʻi faʻateleina o le maualuga o le kulukose ma le acetone i le toto e mafai ona mafua ai se osofaʻiga o le matuitui dyspnea. I le taimi lea, e tatau ona e vili vave se falemaʻi. Peitaʻi i le taimi o lona faʻamoemoe, e le mafai ona e inu ni vailaʻau, ona e naʻo le pau le leaga o le tulaga.

O lea la, aʻo leʻi taunuʻu mai le falemaʻi, e manaʻomia le ea i fafo ole potu e iai le maʻi. A fai o lavalava e faʻafaigata ai le manava, ona tatau lea ona faʻamalieina pe aveʻesea.

E manaʻomia foʻi le fuaina o le suka i le toto ma le glucometer. Afai e maualuga tele le glycemia, ona mafai lea o le inisalini. Peitai, i lenei tulaga, togafitiga faafomai e talafeagai.

Afai, e faʻaopoopo i le maʻi suka, o le tagata gasegase e maua i le fatu fatu, ona ia manaʻomia lea e fuaina le mamafa. I le mea lea, o le tagata maʻi e tatau ona nofo i luga o le nofoa po o le moega, ae le tatau ona e tuʻuina o ia i luga o le moega, aua o le a na ona faʻaletonu ai lona tulaga. Ma le isi, o vae e tatau ona tuʻu i lalo, o le a faʻamautinoa ai le tafe mai o le sili atu suavai mai le fatu.

A maualuga tele le toto, ona mafai lea ona e aveina fualaau antihypertensive. E mafai ona ave fualaau oona pei Corinfar po Kapoten.

Afai ua le lava le manava i le maʻi suka, ua le mafai ona aveeseina e aunoa ma le totogiina o le faʻamaʻi taua. Ole mea lea, e manaʻomia e faʻamautu ai le maualuga ole suka i le toto ma tausisi i se meaʻai, o lona uiga o le teʻena o meaʻai carbohydrate vave.

E le gata i lea, e taua le ave i lalo ole suka i lalo ole vailaʻau ile taimi ma ile saʻo o tuʻuga pe tui le inisalini. Ae manaʻomia le lafoai o mausa leaga, aemaise ile ulaula.

Ma le isi, o ni fautuaga lautele e tatau ona mulimulitaʻi i ai:

  1. O aso uma, savali i le ea fou mo le 30 minute.
  2. Afai e faʻatagaina e le tulaga o le soifua maloloina, faia ni manava manava.
  3. 'Ai soo ma i ni vaega laiti.
  4. A iai le foma ma le maʻisuka, e manaʻomia ona faʻaititia mea e fesoʻotaʻi ai ma mea e faʻaosofia ai le osofaia o le maʻi.
  5. Fuaina le kulukose ma le toto maualuga i taimi uma.
  6. Faʻatapulaʻa masima masima ma faʻaalu tau feololo vai. Ole tulafono lea e aoga faʻapitoa lava i tagata o loʻo maua i le maʻi suka, maʻi fatu.
  7. Pulea lou mamafa. O le siʻitia o le mamafa i le 1.5-2 kilokalama i le lua aso, faʻailoa mai ai le taofiofi o le vai i le tino, o le mea e sili ona taua o le faamaʻi.

Faatasi ai ma isi mea, ma le manava o le manava, e le gata vailaau, ae o loʻo fesoasoani fofo tagata. O lea la, ia faʻamalositino manava, meli, 'oti susu, faʻamalosi aila, aneto, lilac vao, lobisi, ma e ova faʻavave panicles ua faaaogaina.

Uma le manava e masani ona tupu i le sela. E uiga i faʻailoga o le bronchial asma i le maʻi suka o le a taʻu atu ai le vitio i lenei tusitusiga.

Pin
Send
Share
Send