Mea e fai i le maualalo suka: mafua ai le maualalo ole kulukose ile toto

Pin
Send
Share
Send

Ole maualalo ole suka i le gagana a fomaʻi e taua ole hypoglycemia ma o ona mafuaʻaga e eseese lava. O le masani upu a tagata mamaʻi o loʻo faʻaaogaina foi le faʻapuupuuga o le "hypo" e faʻasino i lenei tulaga.

E taua tele lenei mataupu ma e aoga i tagata uma e maua i le maʻisuka mellitus, ma e oʻo lava i tagata soifua maloloina e mafai ona i ai se faʻafitauli tau le malamalama mo sina taimi puʻupuʻu, o lona uiga o faʻailoga o le maualalo le suka i le toto e tatau ona masani i ai tagata uma.

Le leaga o le maualalo o le suka mo tagata matutua

O le pau o le kulukose ile toto, o le leai, o se matua faigata o le maʻi suka. O le fesili na tulaʻi mai: e maualalo le suka i le toto ma e sili atu lona leaga - o se tulaga maualuga le suka i le suka poʻo se tulaga faʻaititia o le hypoglycemia?

Faʻailoga ma le maualalo o le suka e mafai ona faʻaalia i tulaga eseʻese mai - mai le mamafa i le ogaoga, i le tagata matua ma se tamaititi. Ole vaega pito i luga ole hypoglycemic coma, e tau i lalo le suka.

Talu ai nei, ua faʻamalosia tapulaʻa mo le taui atu mo le maʻi suka, o lenei la, e foliga mai e ono tupu mai o le hypoglycemia. Afai e te maitauina nei tulaga ile taimi ma e te taofia i latou, ona leai lea o se mea matautia ia latou.

Ole maualalo ole suka ile toto, ole hypoglycemia, toe fai ile tele o taimi ile vaiaso, e leai se afaina ile atinaʻe male ola lelei o tamaiti. I le 2000s, e toʻatele tamaiti na maua i le maʻisuka na suʻesuʻeina ma na iloa ai, o taimi faʻafuaseʻi o tulaga o le faʻaititia o le kulukose na le afaina ai le aʻoga ma le atamai o tamaiti faapena e le ese mai le poto o latou tupulaga e le maua i le maʻi suka.

Ole maualuga ole suka suka ile toto e aliali mai ose ituaiga o taui mo le manaʻomia e faʻatumauina pea le suka kulukose latalata ile masani ina ia puipuia ai le tutupu mai sili ona leaga faigata o le faamai ma o le mafuaaga e le gata i le suka.

E tofu lava le tagata ma lona faʻatapulaʻaga e iloa ai le maualalo o le kulukose, ma a pa'ū, o le fua faʻamoemoe e faʻalagolago i:

  • tausaga
  • o le umi o le faʻamaʻi ma le tikeri o lona faʻasaʻoina;
  • suka suka paʻu.

I le tamaititi

I tagata i vaitausaga eseese tausaga, se lagona o le maualalo kulukose e matauina i tulaga eseese. Mo se faʻataʻitaʻiga, e le lagona e tamaiti le maualalo o le suka e pei o tagata matutua. E tele mamanu e mafai ona maitauina:

  1. Ile tamaititi, ole kulukose ole 2.6 ile 3.8 mmol / lita e ono faʻatetele le leaga i le tulaga lautele, ae e leai ni faʻailoga o le hypoglycemia.
  2. O faʻailoga muamua o le faʻaitiitia o le suka i le tamaititi, o le a amata ona aliali mai i le maualuga o 2.6-2.2 mmol / lita.
  3. I pepe fou faatoa fananau mai, o nei fuainumera e sili atu le maualalo - i lalo ole 1.7 mmol / lita.
  4. I le fanau vave pepe itiiti ifo nai lo 1.1 mmol / lita.

I se tamaititi, o nisi taimi o faʻailoga muamua o le hypoglycemia e masani lava ona le matauina.

I le tagata matua, mea uma tupu ese. I le kulukose naʻo i 3.8 mmol / lita, e mafai e le tagata maʻi ona lagona muamua faʻailoga o le suka e maualalo.

E sili ona lagona lea pe'āfai e teteʻe le suka i tagata matutua ma tagata matutua, aemaise pe'ā maua i latou i le stroke poʻo le fatu. Lenei e mafua mai i le mea moni o le faiʻai o le tagata i lenei vaitau e matua tiga lava mo le le lava o le okesene ma le kulukose ma o le faʻaletonu o faʻalavelave faʻateleina e tupu tele. O le mea lea, o tagata maʻi e leai ni manaʻoga mo le carbohydrate metabolism ina ia lelei.

Vaega o tagata gasegase mo latou o le hypoglycemia e le taliaina:

  • tagata matutua
  • gasegase i faʻamaʻi o le fatu ma alatoto;
  • gasegase i le maʻisuka retinopathy ma le faʻateleina o le tulaga lamatia o le retinal hemorrhage;
  • tagata e leʻo matauina se laititi o le suka i le toto, talu ai latou te ono tulaʻi mai faʻaoso koma.

O tagata la ia e tatau ona tausisia le maualuga ole kulukose i luga ole maualuga maualuga nai lo tulaga fautuaina (pe tusa 6 - 10 mmol / lita), faʻapea foi le faia o fua tele atu ina ia maitauina i se taimi vave o le suka.

O le mea lelei filifiliga o se faʻaauau pea mataituina faiga e mafai ai ona e mataituina kulukose maualuga i le moni taimi ma fai ni faʻatulagaina.

Umi ole maʻi suka ma ona taui

Ua leva ona iloa, o le umi o le tagata e maua ai le maʻi suka, o le maualalo foi lea o lona tomai e lagona ai vave auga o le hypoglycemia.

Ose faʻaopopoga, pe a le toe faʻatagaina le maʻi suka mo se taimi umi (o loʻo maualuga le kulukose ile maualuga ile 10-15 mmol / lita), ma afai o le suka i le maualuga o le suka e paʻu i lalo le tele o mea taua (mo se faʻataʻitaʻiga, ile 6 mmol / lita), e ono mafua ai le hypoglycemia.

O le mea lea, afai o se tagata e manaʻo e toe aumaia le maualuga kulukose i le tulaga masani, ona tatau lea ona faia lemu ia mafai ai le tino e fetuunai i tulaga fou.

Le fua o le paʻu i le toto suka

O le pupula o le faʻaaliga o faʻailoga o le hypoglycemic ua fuafua foi e ala i le vave le kulukose i le toto e mafai ona tuʻuina i lalo. Mo se faʻataʻitaʻiga, afai o le suka na teuina i se tulaga o le 9 - 10 mmol / lita ma sa faia se tui inisalini, ae sa sese le filifilia o le tui, ona avea lea i le fasefulu minute le tulaga o le a faʻaititia i 4.5 mmol / lita.

I lenei tulaga, o le hypoglycemia o le a mafua mai i le vave faʻaitiitia. E i ai tulaga peʻa faʻaalia uma faʻailoga o le "hypo", ae o le suka i le o loʻo i ai i le laina mai le 4.0 i le 4.5 mmol / lita.

Mafuaaga o le Paʻu Sugar

Ole maualalo ole kulukose ua fuafua e le gata ile maʻi suka ole maʻi suka, ae faapea foi ile atinaʻeina o isi maʻi poʻo tulaga masani. Mo tagata e maua i le maʻi suka, o mea nei ile mafuaaga o le hypoglycemia o uiga ia:

  1. Ua ova le inuina o inisalini poʻo isi vailaʻau.
  2. E le lava meaai pe koleni se tasi 'aiga.
  3. Mafuaʻaga o le faʻaleagaina o fatugaʻo.
  4. Le fuafuaina o gaioiga faʻamalositino poʻo fuafuaina, ae leʻo agavaʻa mo.
  5. Suiga mai le tasi vailaʻau i le isi.
  6. O le faʻaopopoina o togafitiga e faʻaitiitia ai le suka.
  7. Le faʻaaogaina o isi auala e togafitia ai le maʻi suka e aunoa ma faʻasaʻoina (faʻaititia) o le tui o le vailaʻau autu.
  8. Ole ava malosi, ma le auala e aafia ai le suka ile toto, e masani lava ona iloa gofie.

Faʻafefea ona e malamalama ua paʻu le suka i lou toto

O le hypoglycemia e agamalu pe matuia. I le maʻi o le tulaga, o le tagata gasegase atiae malulu afu i le itu o laulu tuputupu ae (sili atu i tua o le ua), o loʻo i ai se lagona o le fiaaai, popolega, pito o tamatamailima malulu, sina tetete lemu i le tino, ua gatete le tagata ma lagona maʻi, o lona ulu tiga ma niniva.

I le lumanaʻi, o le tulaga e ono faʻateleina. Ua le mautonu le faʻatonuina i le vanimonimo, o le laʻau a le malo, le faʻatupulaia le faʻatosina lagona, e oʻo lava i tagata atamamai e mafai ona amata ona 'eʻe ma le palauvale, o le tagi le faʻamaoni e mafai ona amata, le malamalama ua le mautonu, o le tautala ua faʻasolo.

I le taimi lea, o le tagata gasegase e pei o se tagata onā, o loʻo iai se tulaga lamatia tele, ona e talitonu isi, e na ona inu lava, ma aua le sailia e fesoasoani ia te ia. E le gata i lea, o le tamaloa lava ia e le toe mafai ona fesoasoani ia te ia lava.

Afai e le faia i le taimi, faʻasolosolo ona atili leaga le tulaga o le maʻi, o le a i ai ni mea faigata, o le a leiloa lona malamalama ma iʻu ina amata ona maʻi suka. I se koma, fai mai o le faiai faiʻai, e mafua ai le oti.

E masani lava, hypoglycemia mafai ona tupu i le sili ona le talafeagai taimi, mo se faʻataʻitaʻiga, i le po, pe a le sauniuni o se tagata mo lenei. A faʻaititia le suka i le po, ona aliali mai lea o foliga vaaia:

  • - pau mai le moega pe taumafai e tu i luga;
  • - moemiti;
  • - savali i le miti;
  • - O le popole, o se oloa e le masani ai pisa;
  • - afu.

Ole tele o taimi, ile taeao pe a maeʻa lea, o maʻi e maua i le ulu tiga.

Pin
Send
Share
Send