Aisea e aliaʻe ai vae ile vae ma le maʻi suka?

Pin
Send
Share
Send

A feagai ma le faʻailoaina o le maʻi suka, e tatau ona malamalama se tagata i le mea taua o le atinaʻeina o soʻo se faʻafitauli e tupu i le na o le fesoʻotaʻiga o le tagata maʻi. O se tasi itu o itu o vae i vae ma le maʻi suka. O le a le mafuaaga mo lenei? Mafai paʻu faʻailoga mafai ona puipuia pe a taofia?

Le fegalegaleaiga o le maʻisuka ma una i luga o le paʻu o vae

E tusa lava poʻo le a le ituaiga o maʻi suka, e faʻalavelaveina e se tagata le faiga o le suka i luga o le tino ona faʻaliliu i le malosi. O le faʻafitauli ua aliaʻe mai i le teena o lenei oloa e sela lava latou:

  • Ona o le faʻaititia o le maaleale i inisalini;
  • E faʻaliliuina uma gaʻo o loʻo maua i le suka.

I soo se tulaga, o le sili atu e tatau ona lafoaia. A faʻagesegese le faʻamalosiʻau, ua avea le suka ma suka i le gaʻo. O le suka tele e mafai ona aveʻese mai le tino e ala i fatugaʻo pe e ala i le afu afu. E tusa ai, o lea ituaiga o solia e le mafai ona pasi e aunoa ma se faailoga ile paʻu.

Nisi tagata e le amanaʻia mea e faʻatino ai le tumama i aso uma ma e seasea ona fufulu o latou vae. O le sapalai ua tufatufaina e aoga mo le siʻosiʻomaga aoga mo le ulufale atu ma atinaʻe faʻamaʻi, siama. Le oloa o latou taua gaioiga e nofo i le afu oona ma soʻo se manuʻa i luga o le epidermis. Mumu o vae ma le maʻi suka ua faia.

Ituaiga o paʻu ua suia i vae ma le maʻi suka

O suiga o le paʻu suka e tupu ona o le umi o le i ai o le tele o le suka i le toto. Ua faʻalavelaveina le faiga ole metabolic o masoa. O se le paleni i le tino e amata ona aʻafia ai le tulaga o le paʻu.

O le malosi o le tulaga o le atinaʻeina o le maʻi suka, o le tele foi o itu, mumu e aliali mai luga o le epidermis fafo.

I totonu o paʻu pito i vae e mafua mai i le hyperglycemia, o ituaiga nei e iloga:

Dermopathy

Laʻau laititi ole lanu enaena ile tasi po o vae uma ole ole maʻi suka. Latou te le iai ni faʻailoga tiga, aua le faʻafaigata i le olaga o se tagata. Latou te tumau i luga o le paʻu mo se taimi umi, ae mafai ona mou atu e tusa lava pe leai se faʻapitoa togafitiga.

O foliga la o ia mea e fai e mafua ai le popole ona o le maofa.

O nisi tagata atamamai e taʻu dermopathy i manua masini e ono le matauina e se tagata. Ae a faʻatautaia ni mea faʻataʻitaʻi (afaina ai le paʻu), e le aliali faʻapena foliga i luga ole siama.

Necrobiosis

Ua mumu lanu i vae e lanu efuefu. E le pei o dermopathy, o le tele o paʻu suiga e tele. Faatasi ai ma le alualu i luma o le maʻi suka, o le lanu o necrobiosis suia mai mumu-lanumoana i samasama. Ua amata ona amata faʻailoga nofoaga i taʻaloga. E ono maua e le tagata maʻi le tiga i nofoaga o aliali mai suiga. Soʻo se gaoioi i luga o vae e o faatasi ma le tiga lagona poʻo le le mautonu. O le faiga e le masuia. Togafitiga na o le faʻamoemoe e faʻamaloloina tiga ma puipuia le pupuga i itu pupula o le dermis.

Neurodermatitis

Suiga i le paʻu, faʻatasi ai ma le tele o le vevela. Ole faʻalavelave ole gaʻo ole carbohydrate e afaina ai le neura o lona tino, e faʻaleagaina ai ona sela ma mafua ai le le gaioi ile gaioiga ole neurons. E masani a, i ia soligatulafono, e ala ile pogisa ona foliga ile paʻu o vae poʻo isi nofoaga.

Alergi i le maʻi suka

E sasaa i luga o le paʻu ma lanu mumu ma e mafai ona aliali mai i luga i soʻo se vaega o le tino.

Faʻapea o palapala ile vae ma vae o se faʻailoga foi o le maʻi suka. E le mafai ona fufuluina ia togalaʻau, aua o nei suiga liʻo mata. Pigmentation tupu na o se vaega mafiafia o dermis.

Suka vae

Manaʻomia faʻapitoa lava ile faʻailoga e taʻu ai le maʻi suka ole vae ole maʻi suka. O le faʻamaʻi e matuia. O tagata suka suka ua tuuina atu aʻoaʻoga lea latou te talanoa ai e uiga i puipuiga e le aofia ai ma le lē mafai ona toe faaleleia auala.

Tafefe

Leisi ituaiga o mumu mumu e ono aliali luga o le tino o le maʻi suka. Se isi faʻailoga o se fufulu ma le suavai, tutusa foliga i le susunuina. A maeʻa ona faia tulaga masani, o le kulukose e ono mou ese atu e aunoa ma nisi togafitiga. Afai e matala le puta ma palapala palapala i totonu o latou, faigata e mafai.

I le aofaʻi, 30 ituaiga o suiga o le paʻu lea e aliali mai ona o se soli o le carbohydrate metabolism ua faʻailoaina.

Naʻo se fomaʻi faʻapitoa e mafai ona iloa 'mea. I le tele lava o tulaga, o le saʻo ma le taimi le togafitiga o neoplasms e mafai ona taofia pe aveina atu i le tulaga o le faʻamagaloina.

Puipuiga ma togafitiga o suiga o le paʻu i vae ma le maʻi suka

O faʻafitauli o le maʻi suka e tupu pe a le malamalama se tagata i mataupu faʻavae o le suka pe a le manaʻo e suia lana masani o le olaga, e le mulimuli i se meaʻai. Afai e saili le tagata maʻi i se olaga umi e aunoa ma le maʻi suka, o le a ia mulimuli i fautuaga uma ma mataitu lana meaai.

O paʻu e paʻu ile paʻu, ona ole soona tele o suka ma inisalini, e mafai ona taua o ni popolega ole tino. Na te le toe mafaia ona togafitia le suka i totonu. O le puipuia o le tino e le mautu ma e le mafai ona avea ma pa e puipuia ai siama, siama.

O vae e masani ona tigaina. O le maʻisuka ituaiga maʻisuka faateleina le mamafa i alatoto ma alatoto, lea i lalo ifo pito sili ona vaiti o tulaga mai le natura.

Ma le maʻi suka, e faʻasolo ifo le alu atu i le toto i vae, o pa o le vascular system ua faʻaleagaina ma pupuni i ma suka kulimi.

Ina ia puipuia le pisia, mageso, ma isi suiga i le paʻu o vae ma isi vaega o le tino, tagata maʻi suka e tatau ona lafoai uma taumafaiga ina ia mafai ai ona faamautu kulukose.

O le faʻafetauiina o suamalie o loʻo faʻatinoina ma le fesoasoani a fualaʻau ma togafitiga O sitepu muamua ia e fautuaina ai e se fomaʻi suka pe a faʻamaonia se maʻi suka. O tofiga uma e tatau ona faia ma le tatau ai i lalo o le vaʻavaʻaiga a le endocrinologist ma fomaʻi. Suiga o le paʻu i vae e manaʻomia le auai o se fomaʻi.

Ua lapataia, ona faaauupegaina lea

Puipuiga e mafai ona taofia faʻafitauli e masani ona o mai ma se suamalie maʻi. E iai tulafono e tatau ona matauina, o tulafono ia e masani lava mo se tagata soifua maloloina.

  1. Taele i se vai taele i aso uma. O tagata suka suka e faʻasa e faʻaaogaina oloa fasimoli ma manogi ma isi faʻaopoopoga. O le paʻu e tatau ona mafaufau totoʻa ma teuteu lelei le tino. E ono aʻafia e lau fomaʻi mea pepe e le ofi i mea toto i mea e mama. E i ai mea faʻapitoa e faʻaaoga mo mea e aoga mo le maʻi suka. E le tatau ona faʻamamago le paʻu ile fasimoli, aua o le tele o suka e ono mafua ai le faʻamago.
  2. A aliali mai muamua faʻailoga o le glycemia, aua le tolopoina le asiasiga i le fomaʻi, o ia, pe a maeʻa se loloto suʻesuʻega o le faʻafitauli o le a tuʻuina atu togafitiga faʻatasi.
  3. Mulimuli i se taumafataga na faia faapitoa mo tagata mamai suka. Ua faʻaitiitia ai le aofaʻi o masoa.
  4. Filifili ni seevae faʻapitoa e le afaina ai le vae. I le maʻi suka, soʻo se le mautonu pe a savali e mafai ona liua i se faʻafitauli matuia. E manaʻomia le suʻesuʻeina o le aʻafia o le "maʻisuka vae" ma, afai e mafai, alu i aʻoaʻoga.
  5. Afai ua aliali mai ni mea mumu pe mumu i vae, ia faʻafesoʻotaʻi vave se falemaʻi mo le siakiina ma le togafitiga.

E le o foliga uma o paʻu i le maʻi suka e aliali mai ina ua maeʻa ona iloa le maʻi. O nisi fesuiaiga e mafai ona manatu o ni folasaga a o tutupu aʻe le glycemia, e ui lava ona iloa e se tagata o lenei o se teteʻe, afaina, aina. Togafitiga lava e amata ma le taimi ua misia pe a pigmentation po o le mageso atonu e soloia.

Togafitiga o le paʻu suia i vae

Ose fomaʻi faʻapitoa i le maʻi suka e le o le tausaga muamua e vaʻaia vaʻaia o le etiology o soʻo se nofoaga, mumu, mageso, poʻo le paʻu o le paʻu. O nisi suiga e le manaʻomia ai togafitiga, ona e le mafua ai le le fiafia ile maʻi.

Ae o vaega o vaʻaiga, aemaise i matala vaipuna (papala), e tatau ona togafitia lelei.

I le faʻaopopo i le meaʻai ma le masani ai o suka, antibiotics, antihistamines, suauu, ofu e mafai ai ona faʻaaogaina.

I nisi tulaga, o faʻafitauli e manaʻomia le taotoga gaioiga, e aofia ai le faʻamutaina o le vae poʻo le tele o le vae.

I le faaiuga

Afai o le faʻamaʻi o le maʻisuka ua avea ma paʻaga o le ola, e te le manaʻomia le le amanaʻia foliga o se mea mumu laititi pe niniʻi le paʻu. A neoplasma lamatia mafai ona avea ma se matuia faafitauli. Fomai e masani ona mataala i vae o le maʻi suka ma fautuaina ia latou tagata mama.

Pin
Send
Share
Send