Iloa ina ia aua neʻi e maua ni faʻafitauli tau le soifua maloloina: le fua o suka i le aso mo se tamaloa ma iʻuga o le sili atu

Pin
Send
Share
Send

Fai mai nisi o fomaʻi taumafa o mea uma suamalie o se "paʻepaʻe oti", ma e le tatau ona taumafaina e soo se tasi, i soʻo se mea.

Ae o isi, fai mai, a leai se sapalai o le “anapogi” carbohydrates, e le mafai e le tino o le tagata ona faʻamautinoaina le masani lelei o le cerebral cortex ma le faʻatinoina atoatoa o gaioiga o le mafaufau.

Ole malosi ole gaioiga e faʻaititia, ole malosi ole fatu ole fiafia, ma aliaʻe ai le fiamoe. O le mea moni, o itu uma e lua e saʻo ma sese i le taimi e tasi - e le mafai ona faʻapea, o le mea faʻavae, e le manaʻomia e le tino o le tagata le suka (ma e sili atu i se tamaloa o lona olaga manaʻomia sili malosi nai lo le tulaga o le itupa vaivai).

Peitaʻi, e leai se aoga o le 'ai o suamalie, ae maise pe a tele meaʻai e maualuga ai le kalori e faʻaaluina i se aofaiga tele, sosoʻo ma le le lava o le faʻamalositino. O le mea sili ona o le mafuaʻaga o pauna faaopoopo e faʻaalia, o mafuaʻaga ia o faʻafitauli mai le cardiovascular system.
I se faʻaopopoga, e fesoasoani i le siʻitia o le kolose i le toto ma le faʻavavevaveina i le saoasaoa o le atherosclerotic plaque fausia.

O nei faiga o loʻo ufiufi ai le faʻavasegaina o le faʻamaʻi o le fatu o le fatu.

O lea la, o le a le suka suka i aso uma mo se tamaloa? Aisea e faʻaigoa ai "gaʻo" masoʻa?

O le mea e oʻo i le taimi e alu ai i totonu o le toto, e aofia ai le kulukose ile faʻasolosolo o mea e tutupu ile biochemical ma e vaeluaina ma le faʻamatuʻuina atu ole malosi. O isi carbohydrates, e "telegese" (pati ma alava aofia ai i latou), muamua vaevaeina i struktural monomers (tutusa kulukose), ma na o le taimi lava ua aofia ai i le metabolism. O le mafuaaga lena ua latou toe faʻamaloloina mai le faigofie ona faʻaogaina karbohidrat.

Fautuaina Anapogi Carbohydrate Fua

O le fesili o le a le tele suka e te manaʻomia e taumafaina i aso uma mo se tagata (tagata) ina ia mautinoa ai le masani masani o le olaga faʻagasologa e talafeagai pei o taimi uma.

Ae maise lava ile olaga faʻaonapo nei ile faʻaitiitia o le faʻamalositino ma isi soli tulafono ole soifua maloloina.

O le fesili o le a le tele o se tagata e tatau ona taumafaina suka i le aso ina ia mafai ona faʻamalieina uma le malosi manaʻoga, ae le mafua ai ona faʻaleagaina lona tino, o le a talanoaina auiliili i lalo.

O le a le suka i tulaga o meaola faʻatino, ma aisea e taua ai le malamalama i le mafaufau i lenei mataupu?

Ina ia lava e tali atoa ai lenei fesili, e tatau ona faailoa poo fea mea o le “suka” mo o tatou tino - i lenei tulaga, o le mea moni.

O le mea lea, ole kulukose o loʻo faʻagaioia i totonu o sela a le tagata, ona o lea e i ai le faʻamalologa o le malosi e manaʻomia e mautinoa uma endothermic metabolic faagasologa (o lona uiga, i latou o loʻo manaʻomia ai le malosi - o le tele lava o tali e tupu i tagata metabolism).

O kilojoules gaosia e le na ona faʻateʻa, latou te faʻaputuputu i mea makroergic - adenosine triphosphate (ATP) mole. Peitaʻi, o lenei mea e le mafai ona i ai i totonu o le tino o le tagata mo se taimi umi, o le mea lea, o le tuʻufaʻatasiga o gaʻo e tupu ma o latou toe tutupu.

Le aofaiga sili ona lelei o suka mo alii

I lena tulaga, afai tatou te mafaufau i le fale na faia lelei meaʻai, tatou mafai ona saogalemu fai mai o le faʻaaogaina faʻaopopo o "saoasaoa carbohydrates" e le manaʻomia i le mataupu faavae, ma le suamalie mafua ai le le faʻaleleia o le soifua maloloina.

Ioe, e saʻo mea uma - eseʻesega ma talitonuga o fomaʻi faʻapea le talitonu o loʻo manaʻomia e se tagata le tele o sipuni suka i le aso.

E faigofie ona faamatala - o le mea atoa o le aofaʻi o le kulukose e manaʻomia e se tagata mo le tuufaatasia o le ATP ma le malosi o loʻo sapalaiina ma isi oloa uma meaʻai.

Talanoa e pei ona i ai, e le tatau i tagata ona 'ai suamalie i mea uma ina ia aloese mai le tulaga lamatia o faʻamaʻi faʻamaʻi (fatu ma le fatu).

Vaega o le faitau aofai o tagata mo le suka e faʻamalieina faʻavae ile mataupu

Vaega o le faitau aofaʻi o tagata o le faʻaaogaina o le suka e faʻalavelave i le mataupu aofia ai:

  1. o le 1 tagata maʻi suka. O nei tagata gasegase e tatau ona maua pea inisalini ma mataitu le maualuga ole kulukose o lo latou toto. O le faʻaaogaina o lole e faʻaalia pe a faʻapea e paʻu maualalo le maualuga o inisalini. A leai, o loo iai se tulaga lamatia i le mauaina o se hyperosmolar koma - o se tulaga e manaʻomia ai le faanatinati i totonu o le falemaʻi. Naʻo le pau lea o se mea e ese mai ai i lenei tulaga o oloa na faʻaaogaina e faaaoga ai le fructose, ma tusa lava pe o loʻo matua faʻatapulaʻaina lava;
  2. gasegase gasegase. E pei ona taʻua i luga, o le tele o suka e faʻaaoga e se tagata i le ao, o le vave foʻi ona maua lona mamafa. Lea i latou uma e fia maua ese pauna o le a manaʻomia ona faʻagaloina suamalie e faʻavavau;
  3. gasegase o le toto maualuga ma tagata o loʻo maua i faʻamaʻi o le fatu. Tuuina atu i le mea moni e faapea, o isi kilokalama faaopoopo avea ma mafuaʻaga e faʻateleina ai le ono tutupu mai o faʻamaʻi cardiovascular, o le taumafaina o suamalie mo lenei vaega o tagata mamaʻi o loʻo faʻailogaina.

Fausiaina se lisi o le a faʻamalieina atoatoa manaʻoga uma mo suka e aunoa ma le afaina ai le soifua maloloina

Nutritionists fautuaina se masani lima-taimi meaai, e aofia ai le 'aiga o le taeao, taumafataga o le aoauli,' aiga o le aoauli, aoauli o le aoauli ma le 'aiga o le afiafi.

E faʻatagaina le faʻaaogaina o tolotolo mai fualaʻau mago poʻo le jeli, faʻapea foʻi ma oloa gaosi ile susu.

E tasi le ipu o mea faʻapenei poʻo le kefir e faʻatulagaina atoa le manaʻoga o le tino o le tagata mo le le lava o le kulukose (ma e te le manaʻomia le faʻaopopo o le suka i ai). Malamalama lelei, i le fuainumera o fualaʻau e tele disaccharides, ia, pe a vela, vaevae i le kulukose ma fructose. O lenei e faigofie ona mateina pe aisea o le a suamalie ai le fua o le a suamalie tusa lava pe a aunoa ma le suka i ai.

Aua nei galo ia uma suamalie ma pai - o lau oe lava soifua maloloina e sili atu ona taugata.

O loʻo iai se tala faʻalauaʻitele o le meli moni e sili atu le soifua maloloina nai lo le teuina o suka ma e le mafai foi ona maua ni gaʻo pe a faʻaaogaina lenei oloa. Faʻamaoni.

Ae uma ane, e aofia ai le 99% "vave" carbohydrates (kulukose ma fructose), ina ia mea uma taunuuga e fesoʻotaʻi ma lona taumafaina e leai se ese mai i latou o loʻo maitauina ma le "naunau" mo suamalie. Ae peitai - i le mea moni, e leai se aoga mai le meli. E ese mai i manatu o tagata sili ona "faʻaaloalo" tagata faamalolo.

Mataupu pe a suamalie faʻatagaina

Ole vaega taua ole kulukose (pei o isi meaʻai gaosi "vave") o le vave faʻaletonu pe a inuina, ma o le malosi o loʻo mauaina e mafua mai i le siama o le metabolic reaksi e tatau ona faʻaaluina vave ina ia aua nei alu i totonu o le gaʻo. A leai, o le mamafa mautinoa o le a faʻamaonia.

Ona o le mea moni o se tamaloa, taumafaina suamalie, ma o le a le faʻamaimauina lona malosi i le taimi lava, saunia o ia lava ma se faʻasao o adipose 'ie.

Ina ia puipuia lenei mea mai mea tutupu, o meaʻai taumafa ua faatagaina le faaaogaina o le tasi pe lua sipuni tele o suka (o lona uiga, o se mama oloa, ae le o suamalie, kuki po o isi isi mea manogi, lea e aofia ai foi le tele o gaʻo lololo) vave i luma taua taua mafaufau po o le tino . I lenei tulaga, o le malosi faʻaopopo e maua mai o se taunuuga o le vaevaeina o le kulukose o le a na o le faʻaopopoina o le malosi i le tagata ma o le a faʻatagaina le mauaina o sili atu taua taunuʻuga.

O ni nai mea taua

O tane e popole mo lo latou soifua maloloina e tatau ona faia ni faaiuga:

  • pe a fuafuaina le aofaʻi o suka i le suka, e tatau ona amanaia naʻo le kulukose o loʻo ulufale atu i le tino o le tagata, talu ai o isi karbohidrat uma e le avea se malosi tele i metabolic faagasologa. O se mea talafeagai le manatu o le tuʻufaʻatasia o le lisi latou te le o mafaufauina;
  • o le aofaʻi o "gaʻo gaʻo vave" aveina faʻaopopo i le taumafa autu e tatau ona faʻaititia, ma lelei faateʻaina atoa ma i mataupu silisili. E moni lenei mea mo tagata uma - o aliʻi ma tamaʻitaʻi. E faʻatagaina ona taumafaina se tamaʻi manoa pe a fai e i ai se aʻafia tele o le mafaufau i se taimi lata mai, o le vaega la e taʻua o le "brain brain";
  • le fuafuaina o le aofaʻi manaomia o suka e tatau ona faia mama mama, aua o tagata taʻitoʻatasi lava e iai ona lava faʻafitauli o le tino, lona lava malosi o le metabolic faʻatonuga, eseesega i le malosi taumafaina.
O lona uiga, e le manaʻomia e se tamaloa le suka, peitaʻi e manaʻomia, 1-2 sipuni ti i le aso e faʻatagaina, ona uma loa lea nai le avega.

Fesootai vitio

O le a le mea e tupu pe a tele le suka? Le tali i totonu o le vitio:

Pin
Send
Share
Send