Iloa e puipuia - mafuaʻaga o le maʻi suka i tamaiti

Pin
Send
Share
Send

E iloa o le faamaʻi e taʻu ole ma isuka ua iloa i le eseese o tausaga, e oʻo lava i le matua. E tele taimi e vaʻaia ai e oʻo i pepe fou.

I le avea ai o se tulafono, o le muamua ituaiga o faʻamaʻi e tupu mai i le natura, ae o le faʻapitoa o ona faʻaaliga e fai sina maualalo. Le tele o taimi latou te tigaina i tamaiti sili atu nai lo valu tausaga le matutua.

O le metabolabolism i le tino o le pepe, e aofia ai carbohydrate, sili atu vave nai lo se tagata matua. Peitaʻi o le tulaga o loʻo i ai i lenei faʻatulafonoina le maualuga o le kulukose i le toto. O le laititi o le tamaititi, o le faigata foi o le faʻamaʻi.

Faʻatatau i fuainumera, o aso nei pe tusa o le 2.5% o tagata matutua ma 0.2% o tamaiti laiti uma e maua i le maʻi suka. O le sosoʻo o le faʻamaʻi o le faʻamaʻi ia i latou ei ai se tutusa tutusa ma le faʻasologa o le faʻamaʻi i tagata matutua. O nisi o ona foliga i lenei vaitau e fesoʻotaʻi ma le tulaga o le paʻu (pancreas).

I le avea ai o se tulafono, masani gaosiga o inisalini faʻavaeina pe a ma le lima tausaga, o lea o le vaitaimi mai lenei tausaga i le sefululua tausaga e taua mo le atinaʻeina o le faʻamaʻi taua. O a la ni mafuaʻaga o le maʻi suka o tamaiti? E maua le tali i lenei fesili i lenei tusitusiga lauiloa.

O a mafuaʻaga o le maʻi suka i tamaiti?

E pei ona e iloa, o mafuaʻaga mo le faʻaalia mai o se tulaga mataʻutia ma ogaoga maʻi i pepe e mafai ona avea ma se mea moni tele. O mea autu e:

  1. genetik sauniuniga. O le faamaʻi, o se tulafono masani, e muamua tupu i le aiga lata ane. O matua e maua i le maʻisuka, e mautinoa lava o le a iai ni tamaiti e maʻi e maua i se mai faigata. E mafai ona faʻaalia o ia i le uma pe a fanau mai ma i le tolu sefulu tausaga. E leai se aso saʻo. E fautuaina la le mataʻituina lelei o le suka i le toto i fafine o loʻo aveina se tamaititi i lalo o le matua faʻatonutonuina. Lenei e mafua mai i le mea moni o le plasenta mitiia le mea atoatoa ma fesoasoani i lona faʻaputuputu i lona faaputuputuina i le fausiaina totoga ma aano o fausaga o le fetus;
  2. feaveai siama pipisi. I le taimi nei, ua faʻamaonia mai e le au atamamai i aso nei o faʻamaʻi e pei o le rubella, o le tanesusu, mumps ma le hepatitis viral e i ai se aafiaga leaga tele i le aoga o le pancreas. I lenei tulaga, o le faiga o le atinaʻeina o le faʻamaʻi o loʻo faʻaalia i se auala e mafai ai e le selular fausaga o le tino puipuia ona faʻatamaia le hormone (insulin). O se faʻamaʻi pipisi muamua e mafai ona faʻaalia ai le oʻo mai o lenei maʻi o faʻamaʻi, pe a fai o se avega tau fatuga;
  3. faateleina le fiaai. O le ova tele e mafai ona avea ma mafuaʻaga autu mo le mauaina sili atu o le mamafa. I le avea ai o se tulafono, o lenei e faatatau i carbohydrates, e faigofie ona faʻaogaina ma maua gaʻo gaʻo: suka, sukalati ma pastri faia mai ai, lola, suamalie, kek, pastries. I le faʻataʻoto pea o le faʻaaogaina pea o nei taumafa oloa, faʻateleina le avega i luga o le pancreas. Na faasolosolo lava ina le toe i ai inisalini sela, lea e mafua ai le mea moni ua latou le toe gaosia;
  4. malulu faifai pea. Afai e masani ona maʻi se tamaititi, ona amata loa lea ona puipuia ai lona faʻamaʻi o se siama, e amata ona faʻatupuina faʻateleina ai i latou e tali lelei mai. I le tulaga o le toe fai soo o lenei tulaga, o puipuiga puipuia o le tino e matua faʻavaivaia lava. O le mea ua tupu, antibodies, e oʻo lava i le leai o le siama, e faʻaauau pea ona gaosia, amata le faʻaleagaina o latou lava sela. O lona uiga la, e i ai le faʻaletonu ogaoga i le gaioiga ole pancreas. Mulimuli ane, faʻasolosolo ona mou ese le faʻavaeina o inisalini;
  5. faʻaitiitia gaioiga gaioiga. O le Hypodynamia e faʻaosofia ai le vave maua o le mamafa. E taua le maitauina o gaioiga masani gaioiga faʻaleleia atili ai le gaioiga o fausaga sela e nafa ma le gaosia o le pancreatic hormone. O lea, o le suka i le toto e mafai ona taliaina tapulaʻa.

Tupu

A iai ni matua poʻo se tauaiga o loʻo iai i lenei faʻamaʻi, o le aʻafia o le maʻi faʻateleina, e oʻo atu i le 75%.

E le gata i lea, faʻatasi ma le ituaiga muamua o le maʻi suka, e i ai le ono i ai o le i ai o le faʻamaʻi, tusa lava pe o le tina ma le tama e soifua maloloina atoatoa. E fesoʻotaʻi tonu atu i le mea moni o lenei ituaiga o faʻamaʻi pipisi mai le tasi augatupulaga. I le taimi lava e tasi, o le ono mafai ona e maua se inisiua ole inisalini o le faamaʻi lea i pepe e 7%, ae mo matua e na ole 3%.

E taua le maitauina o se tasi mea moni faʻapea o le itu a male o le faʻafitauli o le maʻi e sili atu le maualuga nai lo le itu fafine. E toaitiiti tagata e iloa o le fesoʻotaʻiga i le va o matua ma a latou fanau, e le malosi le tutusa pei o le va o masaga. Ole afaina ole ma isuka i luma ole ituaiga muamua i le tama poo le tina e tusa ma le 4%. Ae afai o loʻo laʻua maua uma lenei faʻaiuga o le endocrine, o lona uiga o le maʻi oso i le 19%.

I le avea ai o se tulafono, faatasi ai ma le matua, o le avanoa e maua ai ile maʻisuka ituaiga 1 faaitiitia tele.

A faʻailoaina le ono iai o le faʻamaʻi o le faʻamaʻi taua, e taua le amanaia e le gata i le iai o lenei faʻamaʻi i tagata e aiga. E fautuaina ina ia faia se auiliiliga o faʻamaumauga o aiga uma maʻi. O le tele o le numera, o le tele atu o le mauaina o lenei faʻalavelave mataʻutia.

Faamaʻi pipisi

E pei ona taʻua muamua, o faʻamaʻi pipisi e mafai foi ona aumaia mafatiaga i le tamaititi.

O le mea lena e taua ai le puipuia o ia i le tele e mafai ai mai lenei puapuaga.

O lenei etiolog factor e leʻi maeʻa suʻesuʻeina, ae o le fua o faʻamaʻi o tulaga fou o le maʻi suka ina ua maeʻa faʻamaʻi o faamaʻi o faʻamaʻi ua matauina e le maofaʻi o endocrinologists.

O le lavelave o se mea sa sili ona saʻo e iloa ai mafuaʻaga faigata tele le tali i le fesili faanatinati: o le a le siama o le maʻi suka? E toatele tagata gasegase e naunau i le ituaiga o meaola pupuʻu e mafai ona faʻatosina mai ai se faʻaleagaina tele o le sela fausaga o le pancreas.

I le avea ai o se tulafono, o siama e ono mafua ai mo le atiaʻeina o le mali suka i tamaiti e aofia ai mea nei:

  • siama o le rubella;
  • encephalomyocarditis;
  • reovirus o le lona tolu ituaiga;
  • epidermal mumps;
  • siama hepatitis C

Ova tele

A faʻaaoga e se tama le lapisi, ona le ulufale atu lea o mea taua i lona tino. O carbohydrates e faigofie ona faʻaogaina e le aumaia ni faʻamanuiaga taua.

Ile tulaga ole ma isuka e le faalagolago ile inisalini ole mellitus, e mafai ona tatou faaiuina na aliali mai ole mafuaʻaga ole ova tele ole mamafa ile pepe.

Ole mafuaaga lea e te manaʻomia ai ona mataʻitu lelei mea na te 'ai. E taua le faʻamalosia o ana meaʻai ile meaʻai saʻo, e leʻo iai mea suamalie, falaoamata, meaʻai gaʻo ma falai.

O le faʻaumiumi o le 'ai tele, e mafai ona oʻo atu i le siʻitia o mea o loʻo i totonu o le suka ma kolose i le plasma toto o le tamaititi.

Afai e filifilia carbohydrates mo taumafa, ona tatau lea ona lavelave. Sei vagana i lenei auala o le tino o le tamaititi o le a faʻamalieina ma se aoga aoga o le suia mea.

Laʻitiiti tulaga o faʻamalositino

A taʻitaʻia e le pepe se olaga le gaoia, o lona uiga, le gaoioi, le alu e savali, ma e le alu foi i taʻaloga, ona amata loa lea ona vave maua le mamafa. E matua afaina foʻi lona soifua maloloina. O lona iʻuga, na ono maua ai le maʻi suka ituaiga 1.

O le faʻamalositino o faamalositino ole a avea ma puipuiga lelei mo le maʻi suka

Puipuiga o lenei faʻamaʻi o le endocrine o gaioiga ma auai i soʻo se taʻaloga e mafai ai ona e faʻaaluina le malosi. Soʻo se gaioiga faʻamalositino e iai lona aʻafiaga lelei i le soifua maloloina, e taofia ai gaʻo mai meaʻai i le gaʻo.

E taua le maitauina e oʻo lava i sina savaliga puʻupuʻu i le ea fou mo le afa itula ua lava i le aso. O le a fesoasoani lea e faʻaleleia le lautele o le tulaga o le tino o le tamaititi maʻi.

Ole faʻamalositino e faʻateleina ai le gaioiga ole hormone ole pancreas, faʻapea foʻi ona faʻaititia ai lona manaʻoga ma faʻaleleia atili ai le mafaufau ile suka.

Tumau faifai pea

Ina ia faʻatumauina le soifua maloloina o le tamaititi, e taua le puipuia o ia mai le aliaʻe o lamatiaga malulu mai le amataga o le masina, e mafai ona afaina ai le tuputupu aʻe o le tino. A e maise o le pepe e manaʻomia ona puipuia i le taumalulu, pe a fai e i ai ni faʻamaʻi viral.

A iai le faʻalavelave o le endocrine, e tatau ona mulimulitaʻia nisi fautuaga o fomaʻi faʻapitoa.

  1. e te manaʻomia le pulea o le maualuga o le suka i le toto o le tamaititi. E tatau ona faia fua ile lima taimi ile aso. O le a faʻatagaina oe e vave mataʻituina ni suiga i le maualuga o le kulukose i le tino;
  2. pe a uma le tolu aso e tatau ona e faia se suʻega mo acetone i totonu o le feʻau vai. O le a fesoasoani lea ia te oe e aʻoaʻo e uiga i faʻafitauli o le metabolic i se tamaititi;
  3. i faʻamaʻi matuia viral ma le flu, o manaoga mo le pancreatic hormone faateleina. Ole mafuaʻaga lea e tatau ai ona fuafua se fua talafeagai.

A faʻaali mai muamua faʻailoga o se maʻi, e tatau ona e faʻafesoʻotaʻi vave se tagata poto faapitoa o le a fesoasoani ia te oe i le feagai ai ma le tulaga. Tamaiti e vaivai tele, o lea e taua le mataituina pea i le soifua maloloina.

Fesootai vitio

Aisea e maua ai tamaiti i le maʻi suka:

Pei ona malamalama mai i lenei tusitusiga, e tele numera o mafuaʻaga o le tutupu mai o le endocrine faamaʻi i tamaiti. O le mafuaʻaga lena, ma le le faʻaitiitia ona tupu, e tatau ona puipuia auala uma o le tamaititi vaivai. Pau lava le auala e puipuia ai o ia mai le maʻisuka, lea e manatu o se gasegase faigata tele ma ogaoga.

Ile tupu ole maʻi, e taua le usitaʻia uma fautuaga a le fomaʻi, e mafai ona faʻaititia ai le faʻaaliga ma sili atu le alualu i luma alualu i luma o le faʻamaʻi, ua iloga ona o se solia o le carbohydrate metabolism.

Pin
Send
Share
Send