Ma le faʻaeteete tele: e uiga i tuʻufaʻaiga o taumafaina kismis mo le maʻi suka

Pin
Send
Share
Send

O tagata gasegase e maua ile ma isuka ua faamalosia e mulimulitaʻi I se meaʻai faʻapitoa ma latou teʻena ai le tele o oloa o loʻo i ai se tele o meaʻai faigofie.

Ole tele o taimi, e fesiligia e fomaʻi fomaʻi pe mafai ona 'ai ni vine mo le maʻisuka ituaiga 2, lea e le gata e iai le suka e afaina ai i le maʻi suka, ae o loʻo iai foi isi mea o loʻo iai se aoga aoga i le tulaga o le tino o le tagata.

Eseese tagata faʻapitoa ai latou eseese manatu i lenei mataupu. O nisi fomaʻi talitonu o lenei fualaʻau mago i le mali suka na o le a afaina ai, o isi fai mai o nai laʻau mago o le a maua ai le gasegase mo na aoga.

Ina ia iloa poʻo fea fomaʻi e saʻo, e tatau ona e sailia po oa meatotino o loʻo iai kismis ma pe faʻapefea ona latou aʻafia le faʻagaioiga o totoga totoga ma faʻaletagata.

O le a le mea o i ai le tuufaatasiga?

E iloa uma e tagata ole kismis e le naʻo vine ua faʻamago i se auala faʻapitoa. O fualaʻau mago nei e 70% e aofia ai ma le gaʻo gofie - suka ma fructose.

O fua mago e aofia ai mea e pei o:

  • tokofolomoli;
  • karotena;
  • vai foliki;
  • biotin;
  • askorbic oona;
  • alava;
  • amino acids;
  • potassium, uʻamea, selenium, ma isi.

O mea e lisiina e taua mo le tino o le tagata. O le le lava o nei mea taua mafai ona afaina ai le tulaga o le paʻu, alatoto toto, le faʻagaioiga o le puipuia o le tino, faʻaogaina o faʻamalositino, urinary system, ma isi.

E tauʻaveina e valu taimi le suka mai le vine ua mago nai lo fualaʻau fou, e tatau i le maʻi suka ona avea lenei mea pe a filifilia i le va o fualaʻau mago ma fua fou.

Fanua aoga

A masani ona faʻaaogaina, e aumaia ai ni penefiti aoga tele mo se tagata soifua maloloina:

  • faatelevave faiga faʻaogaina;
  • faʻavasegaina le faʻaogaina o totoga;
  • tauivi ma le manava;
  • faamalosia ai le tino popole;
  • aveese faʻaletonu o le fatu fatu;
  • faamautu omiga;
  • fesoasoani e feagai ai ma tale afaina;
  • faaleleia le pupula mata;
  • afaina ai le faʻagaioiga o le urinary system;
  • aveʻesea tele vailaʻau ma faʻaputuputu toxins mai le tino;
  • faatelevaveina le toe faaleleia mai manava manava;
  • faaleleia le tulaga o le paʻu;
  • fesoasoani e aveese lagona faʻafitauli;
  • faateleina le malosi male;
  • faʻatupuina le puipuiga malu.

E afaina mo tagata maʻi suka

E ui lava i le tele o faʻaaoga aoga, o vine mago na i ai foʻi o latou faʻaletonu.

O fualaʻau mago nei e tamaoaiga i mea e taua ole “faigofie” ia ole carbohydrates, e vave ona mitiia e le tino ma tele ai le toto maualuga i le suka, mafua ai le faʻaletonu ile soifua maloloina ole maʻi suka.

O le glycemic index o uliuli ma paʻepaʻe raisini o 65. Ua faʻaalia faʻataʻitaʻiga e naʻo le lua sipuni o laʻau mamago e mafai ona faʻateleina le suka i le tele o taimi maualuga atu nai lo masani.

O le mafuaʻaga lea ua tele ai ina fautuaina e fomaʻi le faʻaaogaina mo tagata o loʻo mafatia i le hypoglycemia - o se faʻamaʻi e faʻaititia ai le maualuga ole kulukose ile toto.

I le faʻaopopoga o se glycemic index i mea ai e maualuga tele. 100 kalama o fualaʻau mago o loʻo i ai le 270 kilokalori, o lona uiga o lenei oloa, ma le faʻaaogaina soo, e mafai ona faʻatupuina le vave maua o le mamafa. O le maʻi suka, a male itu, ua fautuaina e mataitu o latou mamafa ma, afai e mafai, aveʻese mai pauna faaopoopo.

Uma ituaiga o kismis ei ai maualuga glycemic index, uma suamalie ma mago suamalie mafai mafai ona faateleina le suka i le toto (o le suamalie o laʻau mamago o faʻamatalaina e ala i le i ai o le tele o citric acid, a o le tele o carbohydrates i latou tumau tumau tutusa e pei o suamalie).

Fualaʻau mo le maʻisuka ituaiga 2: e mafai pe leai?

Tele fomai, iloa lelei ma le lelei meatotino o mamago fualaʻau, tausisi i le manatu o pea e le aoga pea lafoaia atoa i le maʻi suka.

I le aofaʻi o aitema, diabetes mellitus e manaʻomia kismini e faʻamama ese o le maʻi, faʻaleleia fatugaʻo, feagai ma manuʻa paʻu, faʻalelei masani le vaʻai, aveese toxins ma isi mea leaga mea faʻaputuputu i totonu o le tino.

E le gata i lea, e i ai i le hypotensive effect, e taua foʻi mo tagata e maua i le maʻi suka, e masani lava ona maua i le toto maualuga.

Faʻatonuga o faʻaaoga

Ina ia faʻatupuina e le afaina ai le tino o le maʻi suka, e tatau ona e faʻaogaina e tusa ai ma tulafono nei:

  • A o le i faʻaulufaleina le kismisina i lana meaʻai, e tatau i le tagata maʻi ona faʻafesoʻotaʻi lana fomaʻi, i le leai o se tulaga matuia, e ono mafai e le fomaʻi ona faʻatagaina se taumafaina o se meaʻai suamalie suamalie lea;
  • ma le maʻi suka, e mafai ona e ai kismi sili atu i le tasi pe faʻalua i le vaiaso;
  • tasi le tautua mo se maʻi suka e le tatau ona sili atu i le tasi sipuni ti poʻo sina tamaʻi lima;
  • e sili le 'ai o fualaʻau mago seʻia ta le 12 ile aoauli, ole taimi ole aso nei ua televave ona gaosia le kulukose ile tino;
  • A uma ona 'aina kismis, e tatau i se tagata ona inu se ipu vai mama, o le vai o le a fesoasoani e faʻaititia mea afaina mai carbohydrates o mago ai fua mago;
  • aʻo leʻi 'ai seʻi, fua mago e tatau ona fufuluina, sasaa i le vai mafanafana ma tuʻuina i lalo le vevela mo le lua i le tolu minute, o lenei faʻamafanafana vevela o le a faʻasaoina uma mea taua o loʻo i totonu o le laʻau mamago ma i le taimi lava e tasi faʻaititia le aofaʻi e faigofie ona faʻaogaina karbohidrat;
  • a kuka laupepa, e tatau ona sui le vai i le lua pe tolu taimi (granulated sugar e le faʻaopopo), faʻafetai i lenei metotia o sauniuniga, o se vai inu maloloina o le a aofia ai le laititi o kulukose, e mafua ai le afaina i tagata o loʻo afaina le carbohydrate metabolism;
  • e tele fua e mafai ona faʻaopopo i fualaʻau fualaʻau 'aina, meaʻai e leʻi suamalie, meaʻai aano o manu, supo (laʻititi lava ni kismisina o le a avatu ai i le ipu le tofo manogi, ae le o le a tele ai se afaina o le tino)
  • taumafaina fualaʻau 'ave mago tusa lava pe tasi i le vaiaso, tagata maʻi suka e tatau ona pulea le suka i le toto i le taimi lava e uma ai
  • faʻafeiloaʻiga, pe a fai o le faʻaoliga faʻaalia o se mea, o le a manaʻomia se tagata e lafoai ua mago.
Ina ia aloese mai auga ogaoga ma faʻafitauli, o tagata e maʻi suka o le a tatau ona ave ese atoa raisini ma isi fua mago mai a latou meaai.

Filifiliga ma le teuina

Fualaau o le a aoga pe a fai e maualuga. Filifili ma teuina lenei matutu fualaʻau e pei ona taua i lalo:

  • pe a faʻatauina pauna mamafa, e tatau ona e vaʻaia ina ia mama uma mama, mago, faʻamalosia ma le pipii, leai ni manogi leaga, ma e le tatau ona i ai se suia i luga;
  • e sili le filifilia o na mago fualaʻau e le susulu (pupula o laʻau, e ui ina i ai o latou foliga sili atu ona manaia, ae e mafai ona gaosia ma le tele o vailaʻau);
  • O fualaʻau faʻamago i ato e tatau ona faʻamaufaʻailogaina, soʻo se solia o le faʻamaoni o afifi e mafai ona mafua ai le faʻaleagaina o le lelei o le oloa;
  • e tatau ona teuina i totonu o le pusaaisa, mo lenei e tatau ona fufuluina, faʻamago ma sasaa i totonu o se tioata pusa ma se tapuni faʻamau lelei;
  • E mafai foi ona teu ni mamago fua i le mafiafia tapoleni ato i se pogisa ma malu nofoaga;
  • E mafai ona e teuina ni vine i totonu o le pusaaisa mo le ono masina, ae e sili le faʻaaogaina o lenei oloa mo ni vaiaso pe a maeʻa ona faʻatau.

Fesootai vitio

E uiga i penefiti ma faʻafitauli o kismis i le ituaiga 2 suka:

Ma, sa matou mafaufau i le fesili pe mafai kismis mafai ma ituaiga 2 suka. I laititi tui, e le afaina, ae, i le isi itu, faʻaleleia tulaga o le gasegase. O se tagata e afaina le carbohydrate metabolism e tatau ona malamalama i lenei ma aua le faʻaaogaina le suamalie mamago berry. Naʻo le faʻaogaina lelei o meaʻai, le feololo o le tautua ma le filifiliga saʻo o oloa ia o le a fesoasoani i le maʻi suka e le afaina ai lona tino ma faʻaleleia lona soifua maloloina.

Pin
Send
Share
Send