O le a le mea e faʻateleina ai le suka i le toto

Pin
Send
Share
Send

E toatele tagata e manatu sese o le faʻateleina o le suka i le toto o se faʻailoga lea mo tagata maʻi suka. Ae o le mea moni, e le o le matua. E oʻo lava i tagata soifua maloloina, o lenei faʻaaliga e mafai ona faʻasolosolo taimi ma e i ai ni mafuaʻaga mo lenei mea - faʻalavelaveina o le hormonal, faʻamaʻi o le endocrine system, ma isi. ma pe aisea e tatau ai ona e siaki lona tulaga.

Ole suka ile toto ma ana gaioiga

O le suka o le kulukose e tui sao i le tino o le tagata i meaai. O ana punavai masani o le suka ma masani ona faʻaalu ma gaʻo. I lalo ole aafiaga ole inisalini, ole kulukose ua vaevaeina i totonu ole acid, e maua ai ile tino le malosi na ia manaʻomia mo le masani ai ona galue.

O le pancreas e aʻafia i le gaosiga o le inisalini. O lona aofaʻi e faʻalagolago i le lelei ma le aofaʻi o meaʻai i le aso atoa. A faʻaletonu le pancreas, o le gaosiga o le inisalini e faʻagesegese, ma i nisi tulaga, o le tele lava o faʻaitiitia. O le mea lea, ua solia foi le faiga o le vaevaeina o le kulukose ma ua amata loa ona faaputuputu i totonu o aano ma vai o le tino, faʻatupuina ai le atinaʻeina o se maʻi faʻamaʻi e pei o le maʻi suka.

Peitaʻi e tatau ona matauina, o lenei faʻamaʻi e mafai ona avea o ituaiga 2 ma e tofu lava i latou ma ona uiga. I le maʻi suka ituaiga 1, o le inisalini synthesis lea e faʻaititia. E maitauina lava i tagata e mafua ai ona maua mai le mageso i le suka.

I le maʻisuka ituaiga 2, e leai se faʻaletonu o le pankreas poʻo le gaosiga o le inisalini, peitaʻi, i lenei tulaga, e le mafai ona faʻatinoina atoa le kulukose, ma mafua ai ona faʻateleina le toto.

Ole maʻisuka ituaiga 2 ua maua ile natura ma ile tele o taimi ua amata ona tupu mai i le leaga o meaʻai. E mataʻutia ona i le taimi na tupu ai i luga le kolose ile toto, e faʻateleina ai le faʻaletonu ole thrombophlebitis, stroke poʻo le myocardial infarction.

Auga ma faailoga o le le mautonu

O faʻailoga taua lava o le toto suka e maualuga.

  • matutu gutu
  • vaivai, tauto;
  • faʻateleina / faʻaititia le tuʻinanau;
  • numera ma le mamafa o mea lalo ifo;
  • pouliuli o nisi vaega o le paʻu;
  • faaletonu vaʻai;
  • utiuti manava
  • faʻaititia le libido;
  • tafetotoina gusi.

Paʻu faʻaalia o le maʻi suka e mafai ona avea eseese lava.

I le taimi lava e tasi, manuʻaga ma maʻimau i le paʻu faamalolo mo se taimi umi lava, papala mafai ona aliali mai i o latou nofoaga. E matutu le paʻu ma amata ona mata, galu ma susunuina foliga mai taimi uma. Ile iai o se tasi o nei faʻailoga, e manaʻomia le faia vave o se suʻesuʻega ole biochemical blood.

Ole mea lea e mafai ona le gata ile falemai, ae faapea foi ile fale ile fesoasoani ole glucometer. Afai e faʻaali ese ese mai le masani (mo fafine ma alii o 3.3-5.5 mmol / l, mo tamaiti - 2.7-5.5 mmol / l), ona tatau loa lea ona vave saili se fesoasoani faafomaʻi mai se fomaʻi.

Mea e Faia I Ai Maualuga le suka i le Toto

O le mafuaaga autu na mafua ai le maualuga ole kulukose ole toto na iloiloina luga - o le le lava lea ole gaosia o le inisalini e le pancreas poʻo lona faaletonu galuega. Ae e i ai foi isi vaega e mafai ona mafua ai ia suiga. Ma e aofia ai:

Suka toto ina ua uma ona 'ai
  • faateleina le aofaʻi o "leaga" meaʻai ma ipu i le meaʻai - gaʻo, fala, ulaula, falai, ma isi;
  • soona taumafaina le 'ava malosi;
  • faiga taumafaina tele;
  • popolega, loto maualalo;
  • afaina hormonal i le tino e fesoʻotaʻi ma le amataga o maʻitaga ma menopause.

O mafuaʻaga o le siʻitia o le suka i le toto e mafai ona ese uiga. A matau soli tulafono, ona mafai lea ona faʻaoso:

  • pathologies, o le atinaʻeina e faʻalavelavea ai le galuega a totoga na aʻafia i le gaosiga o hormones;
  • afaina le ate;
  • solia o carbohydrate ma gaʻo metabolism i le tino;
  • mamafa.

Ole lapoʻa o le tasi o mafuaʻaga masani ile maʻi suka

Peitai, i le tele lava o tulaga, o le mafuaʻaga o le maualuga o le suka i le toto ma le atinaʻeina o le maʻisuka o se mafuaʻaga tupuʻe. Afai o loʻo iai tagata i le aiga na aʻafia i lenei maʻi, o faʻafitauli e tele lona tupu aʻe.

I fafine

O mafuaʻaga o le maualuga o le suka i le toto i fafine e ono lalafi i le soona taumafaina sukalati, marmalade ma isi suamalie, faʻapea foi i:

  • faʻaletonu le mafaufau;
  • faʻamatalaga o le thyroid gland;
  • faaumiumi le faʻaaogaina o vailaʻau puipui;
  • ICP;
  • faʻamatalaga o le faʻaogaina o meaʻai.
Taua! Ole suka ile maualuga ole toto e mafai foi ona faʻailoaina mai le atinaʻeina o le maʻi suka. O lea, ina ia faʻamautu ai le mafuaʻaga tonu o nei soligatulafono, e manaʻomia le faia o se suesuega maeʻaeʻa.

I le maitaga

I fafine maʻitaga, o le faʻaopoopoina o le suka i le toto e faʻamatalaina i le gaosia malosi o hormones e le placenta, e talafeagai mo le tuputupu ae masani ma le atinaʻeina o le fetus. O hormones nei e fesoasoani i le faʻateteleina o le kulukose ile toto, e faʻateleina le avega ile pancreas. Ma o nisi taimi e le faʻatinoina e lenei tino ana galuega, e oʻo atu ai i ituaiga soli tulafono.


Soʻo se fafine maʻitaga e tatau ona mataituina pea le suka i lona toto

Ole siʻitia o le suka i le toto i fafine aʻo maʻito o se tulaga matautia. O gaioiga uma e tutupu i le tino o le tina e matua afaina ai le galuega o le fetus. E faʻapopoleina foʻi lona pancreas i mafatiaga ogaoga - e faʻaopopoina le tele o le gaosiga o le inisalini. O se iʻuga o lea mea, e tupu ai le le paleni o le hormonal, lea e mafua ai le suiga o le tele o kulukose i le adipose tissue.

O le iʻuga o nei mea uma o le vave tele o le mamafa o le tamaititi. Ma o le lapoʻa o loʻo i ai, o le maualuga foi o le manaʻoga o le tino mo le okesene. Ma e masani ile tausaga ole 8-9 masina ole maʻitaga amata ona tupu le hypoxia, e ono tupu ai ni faʻafitauli matuia o le soifua maloloina ile pepe.

Taua! Afai e maua se fafine i le isi suʻega e sili atu nai lo le masani ai mo le suka i le toto, ona manaʻomia vave lea o ia e faia togafitiga atoatoa. Afai e le faia lenei mea, muamua, o le afaina o le maʻi suka i se fafine ma lana tama i le lumanaʻi o le a faʻateleina, ma lona lua, o le mamafa o le fetus e mafua ai le tele o faʻafitauli i le taimi e fanau ai.

I alii

Ole faʻatupulaia ole suka ile toto ile itupa e mafua mai ile faʻaletonu ole paʻu. Ae o na soliga tulafono e mafai foi ona faaosofia ai isi mea. Mo se faʻataʻitaʻiga:

  • televavega o le tupuʻeina o hormone i le tino (matauina i tamaloloa maualuluga);
  • inu ni vailaʻau;
  • Cushing's syndrome;
  • leaga masani - ulaula, faʻaaogaina soo o ava malosi;
  • tele gaioiga faamalositino;
  • faʻasologa o le ate;
  • mai
  • faʻataʻitaʻiga o le faʻaogaina o meaʻai.

I tamaiti

I tamaiti, o mafuaʻaga o le televave o le toto i luga o le suka e mafai ona tupu mo mafuaʻaga nei:

  • tulaga faʻapitoa ina ua maua se tasi mai le aiga o le maʻi suka;
  • faʻamaʻi pipisi, pei o le rubella poʻo le flu;
  • le atoatoa le tino ole vitamini D;
  • vai inu, o loʻo iai le tele o nitrates;
  • amataga le fafagaina.

O meaʻai paleni e taua tele i le atinaʻe ma le soifua maloloina o le tamaititi. O le le lava o vitamini ma le ova o mea leaga i le tino e ono faʻatupuina le atinaʻeina o le maʻisuka ituaiga 2

Tele taimi i tamaiti aʻoga, o suiga i le tuʻufaʻatasiga o le toto e maitauina ma le fiafia, mo se faʻataʻitaʻiga, ae leʻi pasi se suʻega pe tusia se suʻega mulimuli. O le mea moni o le a avea le tagata ma lagona faʻaletonu lagona, lona tino avea hypersensitive, mafua ai le faateleina o le tuufaatasia o hormones.

O le iʻuga o lea mea, ua oso ai le fiaʻai, ua amata ona 'ai e le tamaitiiti le tele o mea suamalie, o le iʻuga o lea faʻafitauli e aliali mai. Ae, e pei ona faʻaalia, e vave ona mou ese atu pe a uma ona sosolo ese le tino mai le atuatuvale ma toe foʻi i galuega masani. Afai e le tupu lea, o le tamaititi e tatau ona faʻaalia vave ile tagata faʻapitoa.

Toto i luga ole suka ile taeao

Talanoa e uiga i le mafuaʻaga na oso ai le suka i le toto i le taeao, e naʻo nai mafuaaga. O le mea sili ona taua o latou o le taeao vave taeao. I le mea lea, o le tino e gaosia malosi hormone i le taeao itula, o lona uiga, i le taimi lava e ala ai, e tuʻu i le carbohydrates, saofaga i lo latou vave motusia ma le ulu atu i le toto.

Peitaʻi o nei faiga uma, e naʻo sina taimi ma e masani ona mataʻituina le soifua maloloina o se tasi, e ono maitauina e se tagata, e maualuga lona suka i le toto i le taeao, ma e masani i le aoauli ma le afiafi.


Fua o le suka i le toto mo se tagata matua

Ma afai tatou te talanoa e uiga i le mafuaʻaga lea faʻaalia ala i le taeao, e tatau foi ona taʻu atu o le Somoji syndrome atonu foi o le mafuaʻaga lea. E masani lava mo le maʻisuka ituaiga 1, pe a fai ni tui inisalini i tagata gasegase. I le mea lea, o le mea e taʻua o le tali atu o le tino i le soona inisalini, e aliali ia lava pe a tulaʻi mai i le tele o le gaosiga o le contra-hormonal hormone, e faʻaosofia ai le siʻitia o le suka i le toto.

Pau lava le mea, afai e tumau le maualuga ole kulukose ole toto ile afiafi, ma e maitauina lona alualu i luga ile taeao, e manaʻomia vave ona asiasi ile fomaʻi ma talanoa iai ma seisi togafitiga.

Faateleina le suka suka i le po

I le po, o lenei faʻaaliga e seasea faʻateleina. Ole tele o taimi, e oso ai le suka ile toto latalata ile taeao, e mafua mai ile gaosia ole hormone. Afai o lona fua faatatau e oso aʻe saʻo i le po, ona avea lea o le mafuaʻaga mo lenei mea o le posthypoglycemic hyperglycemia.

E iloga ile faʻaopoopoina ole kulukose ile toto ile vaipanoa ole 2: 00-5: 00 itula. I lenei mea, ole tino e tali atu foʻi i le faʻauiga o le tele o inisalini aʻo leʻi momoe poʻo le soona taumafaina o suamalie poʻo ni meaʻai faleʻoloa i le aso atoa.

E tatau ona malamalama o le siʻitia o le suka i le toto e masani ona matauina i tagata uma. Ae a faʻatulaga nei soliga tulafono, ona avea lea ma se tulaga matuia o le alu i le fomaʻi.

Pin
Send
Share
Send