Renal suka

Pin
Send
Share
Send

Diabetes mellitus o se faʻamaʻi matuia, lea e tele ona ituaiga. O se tasi o na mea o le kanesa o le suka pe, pei foi ona taʻua foi, masima poʻo le sodium. O lona atinaʻe faʻatupuina atu ai le le mafai ona toe suia i totonu o le tino, sosoʻo ma ni tulaga matuia. Ma o le a le ituaiga faʻamaʻi ma o a faʻafitauli o lona atinaʻe e faʻateleina, o le ae mauaina nei.

Faamatalaga lautele

O le mafuaʻaga taua mo le atiaʻeina o le fatugaʻo suka o le faʻaletonu o fatuga i le ogatotonu o le faʻaititia o le maaleale o le ginjal tubules i aldosterone. O adrenal glands e aʻafia i le gaosia o lenei hormone ma, faʻafetai ia te ia, o masima e tele (sodium) faʻateʻa ese mai le tino. O le iʻuga o le faʻaititia o le mafaufau i tubulus siama i le aldosteron, ua toe faʻaaogaina o sodium i totonu o aano o le tino, ma mafua ai le atinaʻeina o lenei maʻi. Ma ina ia malamalama poo le a le maʻi suka ma o a iʻuga mea e mafai ona oʻo i ai, e manaʻomia ona fai ni nai upu e uiga i le taua o le masani o faʻagaioiga o fatugaʻo.

O fatugaʻo e faʻavasega tino o loʻo nafa ma le fufuluina o mimiti ma toe tufatufaina mea lelei micro ma meaola. Ole gaosiga ole manava e tupu tonu lava seʻia uma ona ave ese uma mea aoga ma e naʻo le tasi le oloa ole mea e le manaʻomia le tino.

Ma i totonu o nei vailaʻau o le sodium, a aunoa ma lea e le mafai e le tino ona galue masani. A faʻasolosolo o ia i fafo ma le feʻau, o lona le aoga o faʻatupuina i totonu, lea e afaina ai le faʻaaogaina o totoga ma totoga o loʻo i totonu. Ma e pei ona ua uma ona manino mai, o le malosi galue e faʻamama le sodium e mafua ona o le paʻu lea o le faʻaititia o le maaleale o le fatu gaʻo i le aldosteron, ma o le maʻi suka e faʻaosofia ai ia faʻaletonu e afaina ai le gaosia o le adrenal glands.

Faatasi ai ma le aoga o fatugaʻo, e manino mea uma, ae aisea e le manaʻomia ai le tino sodium? O lenei vailaʻau e faʻamalosia le osmotic toto i totonu o totoga ma fegalegaleai ma potassium, tausia se paleni vai-masima.

I se faʻaopopoga, sodium e malosi tele lona aʻafia i isi metotia metabolic tupu i totonu o le tino, mafua ai se neura oso. O lenei mea e manaʻomia foʻi mo le fesoʻotaʻiga o le cardiovascular system ma maso tisu.

O le mea lea, ina ua matauina le le lava o le sodium i totonu o le tino, e le gata o le vai-masima metabolism ua afaina, ae o le galuega a le fatu musele. O se faʻaiuga o lenei mea, ua amata ona tutupu ni faʻamaʻi eseese, e aofia ai ma ni mea e masani ona mafua ai se iʻuga (i se faʻataʻitaʻiga, myocardial infarction).


O fatugaʻo e faʻatinoina galuega taua, ma faʻatasi ai ma le atinaʻeina o faʻamaʻi o gaioiga i totonu ia i latou, o le tino atoa o mafatia ai!

Atinae mafuaaga

O le faʻatupulaia ole maʻisuka ole fatugaʻo ua oʻo ile faʻaputupulaʻia ole sodium i totonu o le tino ma le faʻaopopoina o le siʻitia i aso uma o le feʻau maualuga. O nei faiga e mafai ona tupu i lalo o le faʻafitauli o mea eseese.

O le maʻisuka tau gofie e mafai ona avea ma se faʻamaʻi poʻo se maʻi ua maua. I le tulaga muamua, o loʻo maitauina i tamaiti ua i ai i le vaiaso muamua o le olaga, ma o mea taua na mafua ai ona atiaʻe le faʻaleagaina o le gafa ma se faʻasologa tuai.

Nephrogenic maʻi suka insipidus

Ae mo le mauaina o le maʻi suka, o lona tuputupu aʻe e masani lava ona faʻaosofia e ala i gaioiga faʻafitauli lea e tupu i fatugaʻo ma adrenal glands i lalo o le faʻamalosi o le alualu i luma ala o faʻamaʻi e pei o nephritis interstitial ma pyelonephritis.

I le maʻi suka, e tupu mai lava ile faʻaitiitia o le faʻaitiitia ole pancreatic (ua i ai le le lava o le inisalini, o le mea e nafa ma le suka gaosi), e mafai foi ona tupu le masima masima. Ma i lenei tulaga, e mafua mai i le mea moni e faapea ma lenei faʻamaʻi, o le totoʻo o le kulukose i totonu o le toto e faʻateleina, lea e afaina ai vaʻa ma le toto. Ua amata ona faʻaletonu i fatugaʻo gaʻo, ae i le taimi lava e tasi e tele vailaʻau o loʻo faʻaputuputu i totonu ia i latou, o le mea ua tupu, o le mea ua afaina ai lo latou faʻagaioiga ma le faʻaititia o le mafaufau o tubules i aldosteron faaitiitia.

Faailoga o le faamaʻi

I le maʻi fatugaʻo, o le maualuga o le sodium i totonu o le urine feololo, e manino le vaaia o iʻuga o le OAM. E le gata i lea, afai tatou te faia se tala faʻatusa i le va o le suʻesuʻeina o le feau o se tagata soifua maloloina ma le mimiti o se tagata o loʻo mafatia i lenei faʻamaʻi, o le maualuga o le sodium i totonu o mea ola suʻesuʻe mo mea faʻamaʻi e sili atu nai lo le masani e 20 taimi!


Ole televave o le manava o le muamua sili lea o faʻailoga o fatugaʻo.

O le faʻaiuga o le faʻagasologa o le fatugaʻo, lea e tupu ona o le atinaʻeina o lenei maʻi, ua amata ona faʻalavelavea le gasegase i mea nei:

  • o foliga mai o fiaʻai osofaʻiga i tua atu o le le lava o le fiaʻai;
  • o se lagona o le faʻamoe, e masani ona faʻaosofia ai le tatalaina o le mū;
  • le solia o totino le manava, lea e mafua ai le manava;
  • mafuaaga o le fiva;
  • masani faanatinati ma faateleina gaioiga i aso uma gaioiga;
  • hyperkalemia, e iloga i le faʻateleina o le toto o le potassium i le toto (o lenei faʻailoga i le fatugaʻo suka e maua e suʻeina se suʻega toto biokimia);
  • myopathy, lea e matauina ai dystrophic faiga i maso fibre, ma mafua ai latou dystrophy.

Faatasi ai ma lenei faʻamaʻi, e tele taimi e popole ai tagata gasegase e uiga i fatugaʻo, lea e faʻaalia i auga ia:

  • faateleina le faʻamalosi i lalo ole pa (maualuga i le 120 mmHg ma luga atu);
  • ulu tiga i le ua;
  • faʻaititia le mata vaʻai;
  • masani ona niniva;
  • vaivai o le tino;
  • niniva ma puaʻi
  • utiuti manava
  • loto i le fatu.
Uma nei faʻailoga e faʻafefe ma e manaʻomia vave togafitiga faʻafomaʻi! A le vave maua le faʻamaʻi, ma e leʻi amataina foʻi se togafitiga, e iʻu ai i ni aʻafiaga e le mafai ona toe faʻaleleia.

Faʻaiuga

Ina ia iloa le iai o lenei faʻatonuga i tagata, oe manaʻomia le pasi se suʻega urin, o le iʻuga o le a faʻaalia ai o se faʻateleina o le sodium. Peitaʻi e naʻo le avanoa e maua ai suʻesuʻega e faia lelei ai se faʻaiuga e le lava i taimi uma. I lenei tulaga, e manaʻomia ona le aofia ai le atinaʻeina o le hypercalcemia ma hypokalemia. Mo le faia o lea, faʻataʻitaʻi faʻapitoa o loʻo faia lea e faʻaalu ai e le tagata naʻo meaʻai matutu mo le 8-12 itula (ua faʻasaina ona inu), ina ua maeʻa faia se isi suʻega urin, lea e faʻatagaina e maua ai sili atu faʻatuatuaina faʻaiuga.


Ina ia faia se auiliiliga, a taeao vaega o urin ua aoina

I se faʻaopopoga, i mataupu o loʻo masalomia le maʻi suka, e masani ona faʻatonuina ai tagata gasegase e taumafai e faʻatonutonuina le faʻaogaina, e faʻaumatia ai le neoplasms i le hypothalamic-pituitary region.

Togafitiga togafitiga

Afai ua maua se tagata ile maʻi fatu pe a mafua ai ona o le fatuina o le fatu, ona faʻaaoga lea o togafitiga ile faʻailoga. O meaʻai ile tulaga lea e tatau. E faʻatagaina oe e faʻamalosi le paleni vai-masima i le tino ma faʻaleleia atili ai le tulaga lautele o le maʻi.

O aso uma o le gasegase e tatau ona aofia ai le tele o le suavai, ae i le taimi lava e tasi, ina ia mafai ai ona taofia ni faʻafitauli, pe a sauni le lisi, e tatau ona faʻateʻaina meaʻai gaʻoa, masima, ulaula, manogi ma falai. I se faʻaopopoga i le mea moni o ia ipu o loʻo i ai se afaina tele i fatugaʻo, e mafua ai foʻi le faʻateleina o le mamafa o le tino, lea e mafai ona faʻateleina ai le alualu i luma o le faʻafitauli. I le mea na tupu e faʻaalia ai e le gasegase faʻailoga muamua o le dehydration, o se auala parenteral o le faʻatautaia o se sodium fofo i le tino ua faʻatonuina.


Ole togafiti ole maʻi suka e tatau ona faʻatonuina e le fomaʻi, ia amanaia ia uiga faʻapitoa ole tagata maʻi

O le faamaʻi o le kanesa o le insipidus e matua faigata tele ona togafitia. Ae e tatau ona maitauina a o tuputupu aʻe se tagata na te mauaina se uiga le lelei tele ma e le faalavelaveina i se olaga masani. I lenei tulaga, o le togafitiga e aofia ai foi ma se meaʻai e mafai ai ona e sefe le glycogen faʻasao i le tino ma puipuia le tupu ai o faigata.

A amata ona tupu se tagata maʻi suka ona o le oona i totonu o fatugaʻo pe CNS ala, ona o le mea lea, o loʻo faʻaaoga vailaʻau o lona faʻatinoga e faʻamoemoe e aveese toxins mai le tino ma toe faʻaleleia le totonugalemu o le tino. Ina ua mavae lena mea, togafitiga e faʻaaoga e malolo ai i auga autu o le faʻamaʻi.

Mafai ona faigata

I le maʻi suka, faʻasolosolo o gaioiga faʻaleleia i totonu o fatugaʻo e tau atu i faʻafitauli o loʻo alu solo, lea e masani ona mafua ai le atinaʻeina o nefropathy. I le amataga lava o lona atinaʻe, o lenei faamaʻi e masani ona faʻaalia i le toto maualuga. Faʻailoga o le maualuga o le toto e mafai ona maitauina faʻateleina ma le faateleina o gaioiga faʻamalositino, ma i le tulaga o le malolo atoa.


E pei ole fatugaʻo ma le nephropathy

E taua tele le faʻailoaina o le nephropathy i se taimi vave, aua o lona toe atiaʻe e mafai ona mafua ai le faʻaleagaina o fatugaʻo. Ma o le muamua faʻailoga mo le manaʻoga mo nisi suʻesuʻega mo lenei faʻamaʻi o le foliga mai o porotini i totonu o le feʻau, o le mea masani e le tatau ona matua leai.

Ole isi faamaʻi e masani ona atiaʻe ile vaʻai ole fatugaʻo ole maʻi ole pyelonephritis. O le le faʻamaloloina o lenei maʻi e taoto i le mea moni mo le tele o tausaga atonu e le faʻaalia ia lava. Ma na o le faʻamaʻi e oʻo i se tulaga o loʻo tupu aʻe, e mafai e se tagata ona aʻafia i faʻailoga e pei o le tele o taimi e tui ai ma le fiva, e tupu mo nisi mafuaʻaga. Afai e le amataina le togafitiga taimi ole pyelonephritis, e mafai ona avea ma le taimi umi foliga, ma ona o le a faigata tele ona aveesea.

E taua le malamalama i le leaga tele o le maʻi suka, ma o le faʻatalale i lona atinaʻeina e oʻo ai i faʻafitauli matuia. O le mea lea, pe a faʻaali mai muamua faʻailoga o le faʻamaʻi, e tatau ona e vaʻaia vave se fomaʻi ma ia vave amata loa le togafitiga. Pau lea ole auala e aloese ai mai faʻafitauli ma tausia lou soifua maloloina mo tausaga a sau!

Pin
Send
Share
Send