E faamamaʻi le suka mo tagata?

Pin
Send
Share
Send

O le maʻisuka mellitus e faʻamatalaina o se maʻi ogaoga ona o ona faigata. I se faʻaopopoga, i le amataga o le tulaga o le atinaʻeina o faʻamaʻi, e le faigofie ona faʻailoaina e tusa lava pe iai se iloa o faʻailo autu. O le mea lea, e mafai ona fausia mo se taimi umi, faia se faʻaleaga aafiaga i luga o le tino atoa. I lenei tulaga, o le fesili pe aisea e afaina ai le ma isuka ua amata ona talafeagai.

O nei faʻamatalaga e fautuaina mo suʻesuʻega mo soʻo se tagata, talu ai e leai se tasi e sao atoatoa mai le faʻaalia o se faʻamatalaga masani. Malamalama o le a fesoasoani i le lumanaʻi e fai ai se vaʻaiga lelei o le faʻamaʻi ma le faʻailoaina o mea e ono tutupu ma le faia o faiga puipuia e puipuia ai le tutupu mai o le tele o faʻafitauli.

O le a le maʻisuka

O le upu "maʻi suka" i le faaliliuga moni mai le gagana Latina o lona uiga "faaiʻuga" O lea filifiliga o fomaʻi Roma e faʻavae tele i luga o se tasi o le sili ona faʻaalia faʻamaʻi o le faʻamaʻi - masani faasee.

I le aluga o taimi, na faʻamautu e tagata atamamai e ala i le faʻagaioiga o le aveʻesea o le urine mai le tino, o le suka foi e tuʻua - o le igoa atoa o le faʻamaʻi na fausia.

O i latou e aʻafia i se maʻi, e i ai faʻalavelave i le metabolism, o le faʻaiuga o le suka, e ulufale atu i le tino faʻatasi ai ma meaai, e le mafai ona talepeina ma mitiia. Mo lenei mafuaʻaga, e tumau ai i le toto, ma mulimuli ane o se vaega sau mai i fafo ma feʻau vai.

Ole maualuga ole kulukose ole mafuaʻaga o le faʻavaeina ole fatugaʻi. Ma le isi, o le maʻi suka e afaina ai le retina, e mafua ai le leaga ole vaʻai. Ole isi faigata e fesoʻotaʻi ma le le lelei o le faʻaletonu ole fatu ma le fatu.

E tatau ona manatua i le taimi nei, soʻo se suiga mai le faʻataʻitaʻiga o le suka i le toto, e iʻu ai i ni ogaoga maʻi, e oʻo i le koma.

Ole maʻi suka e faʻaititia tele ai le ola ile ola. Ae i le taimi e iloa ai le faʻamaʻi ma le faʻaaogaina o togafitiga ma fofo toe faʻafouina, e mafai ai e le tagata maʻi ona mautinoa se ola lelei mo le sili atu ma le tasi sefulu tausaga.

Mafuaaga o Faʻafitauli

O le faʻavaeina o faʻafitauli e le tupu faʻapea lava - e i ai mafuaʻaga e afaina ai le malosi o iʻuga.

  • Muamua lava, e taua le faʻailoaina o se siʻitia o le maualuga o le suka. Ma le isi, i lenei tulaga, o lona tumau tumau e taua. Ae uma ane, ua teteʻe le tino ile tulaga lea mo sina taimi, taumafai e aveese le sili atu ole kulukose mai le toto. Ae i le faaiuga, ua faʻaitiitia ana punaoa, o le faʻaiuga o lea ua aʻafia uma fale. O le mea moni, o le vave mauaina o faʻafitauli o le mea taua i le puipuia mai le fausiaina o faʻafitauli. Ae ui i lea, e le mafai ona tuʻufaʻatasia ni aso faʻapitoa, talu ai o totoga taʻitasi e tutoʻatasi, ma o lea e tofu lava le tagata ma lona lava faʻailoga taua.
  • Le iai o se tulaga e taua tele ile paʻu ile suka. Le avanoa avanoa i le va o le pito i lalo ma maualuga faʻatatau o 5 mmol / l.
  • Ole fua ole faʻaopopo pe paʻu ile kulukose ua i ai lona sao ile tutupu ole faʻaletonu. E taua tele le faʻailoaina o le faʻailoga lona lua - e le tatau ona sili atu i le 4 mmol / l i le itula. E taua le manatuaina i le tulaga o le vave faʻaitiitia o le suka i le maualuga o le suka, e mafai e le tino ona faʻagaioia se galuega puipuia, o le a mafua ai le postthypoglycemic reaksi - o loʻo tele le kulukose i le toto, ma e faigata tele ona faʻaola e le itiiti ifo i se isi itu.
  • Tagata vaivai o le tino. I lenei tulaga, e oʻo lava i fautuaga faʻafomaʻi uma, e maualuga le aʻafiaga o faʻafitauli e oʻo i le maliitus. E masani lava e faʻalagolago i le tikeri o le agavaʻa.

E manino lava, o le mafuaʻaga mulimuli o faʻafitauli e le mafai ona faʻasaʻoina.

A o le lua muamua, mulimuli i faʻatonuga a se fomaʻi faʻapitoa, e mafai ona toetoe a maeʻa faʻatoʻatoʻa ese mai le tulaga o le aafiaga i luga o le tino.

Matuitui faigata

E tusa ma suʻesuʻega faʻamaonia o maʻi suka mili, iloa e tagata atamamai ituaiga lua o faigata: matuitui, uiga mo ituaiga 1 pathology, ma le masani, mo le ituaiga 2.

O se vaega iloga o le vaega muamua o lona faʻafuaseʻi ona tupu, lea e matua faigata ai ona o le le faʻatonutonuina atoatoa. Ae o le mea ua tupu, o le tele lava o nei suiga ua maualuga le suka.

I lenei tulaga, o mafatiaga mulimuli ane i le maʻi suka e mafai ona iloga:

  • Suka papala. Le tali atu ole tino ile vave oso o kulukose. E aliali mai o ia o le le mautonu ma se maʻi soli o le manava faʻagaioiga. E masani ona i ai se manogi faapitoa o le acetone. Afai na pasia lenei auala i luga o le auala po o uili o se taʻavale, ona maualuga ai lea o le faʻaletonu o ni manuʻa ogaoga, ona o le tagata maʻi ua leiloa ma e le mafai i taimi uma ona vave ona faʻafoe lona tino. Afai e te le faʻafesoʻotaʻi fomaʻi i se taimi vave, ona i ai lea i le lumanaʻi o se tagata ua leiloa atoa le malamalama ma ono oti.
  • Ketoasidosis. E faʻailoaina ile faʻaputuputuina ole metabolic oloa i le toto ona o mea le aoga tupu i uma tino tino.
  • Hypoglycemic coma. E mafua mai i le mafuaʻaga o le paʻu maualuga i le suka. E masani lava ona tupu pe a maeʻa le malosi o le tino, pe a uma ona inu le ava malosi, pe afai o le tagata maʻi ua faʻaaogaina tele vailaʻau oona e faʻaititia ai le kulukose.
  • Lactic acidosis koma. Tasi o lamatia faʻafitauli o le maʻi suka. Ona o le solia i fausaga o le tino, maualuga o le maualuga ole lactic acid i le toto. O faʻailoaga e matua tigaina, o foliga vaaia o le tiga i maso, faʻapea foʻi ma le palaai ma le fiamoe. Faatasi ai ma le atinaeina o le faamai, tiga i le manava faateleina. A le faʻapea e le o mauaina le togafitiga mo le tagata maʻi, ona faʻasolosolo lea o le koma.

O le lamatia o le maʻisuka ituaiga 1 e iloga i le mea moni o le gasegase o le tulaga e mafai ona faʻaleagaina tele i se taimi puʻupuʻu. O le mea lea, pe a fai o muamua faʻaaliga, o tagata mamaʻi o lona aiga e tatau ona vave faʻamautinoa lona vave falemaʻi, talu ai e sefe le soifua maloloina ma le ola, o le faitauga e alu i luga o le uati.

Faigata faigata

O faʻafitauli matuiā e tupu naʻo le mea o loʻo tupu ai pea le maualuga o le suka ma le faateleina o le inisalini i le toto. Latou e aga faʻaalia mo le maʻisuka ituaiga 2 mellitus.

O iʻuga mea na fai faʻasolosolo lemu, ae faigata tele le le filifilia o ia. O le tele o taimi, e mafai ona e faʻaitiitia le tikeri o le faʻaleagaina.

O se aʻafiaga o le gaioiga o na faigata, e maʻimau ai le tagata maʻi e mafai ai ona galue vave, e iai faʻaletonu e tupu ile gaioiga o totoga taua i totonu, e tupu ai faʻalavelave faʻafuaseʻi, lea e iʻu ai lava ina oti i le tele lava.

Ma, i totonu o le aʻafiaga umi o maʻi suka, o mea nei e mafai ona iloga:

  • Retinopathy Ua afaina le retina o le mata, o le faʻaiuga lea ua atili ai ona vaʻai le vaʻai e tauaso uma.
  • Nefropathy O loʻo faʻailoaina i se aʻafia afaina i elemene o fatugaʻo filtration. Afai e te le mulimulitaʻi i se faʻamalositino meaʻai, ona vave lea o le tino o le a "pupuni", o lona iʻuga - le tumau "layu".
  • Macroangiopathy o lalo maualalo. Atherosclerotic plaques tupu, lea e mafua ai fula vae ma clittication soo. E mafai foi ona tiga le taimi o faamalosi tino ile vae.
  • Encephalopathy Ua afaina le faiai, lea e alu ile taimi e oʻo ai i le ulu tiga, vaivai, leiloa ole mafaufau ma le malamalama. Soʻo se aʻafiaga i le faiʻai e matuia tele, talu ai o lenei okeni e nafa ma le faʻatinoina o le tele o sisitema. E taua foi le malamalama e fuafuaina ai le mafai e se tagata ona galue. Lea la i le tulaga o tupu mai faʻalavelave i le faiʻai, ua atili ai foʻi ona faʻasolosolo le mafaufau o le tagata maʻi.
  • Peripheral polyneuropathy. Faiga solia e fausia i le gaioiga o neura pito o vae. Ae o le faʻaaliga, o se vaega o le numera po o le le mautonu e mafai ona iloga. O isi taimi o faʻafitauli e o mai ma le tiga ma po o le pala.
  • Autonomic neuropathy. Leaga i le galuega o neura pito o le autonomic saraf tino o totoga i totonu foliga mai. E manatu ose tasi o aʻafiaga masani ile maʻi suka. E i ai le aoga taua i le le atoatoa ma le faʻaititia o le tulaga lelei o le soifua o tagata mamaʻi. Ma le faʻaopopo, e faʻateleina le aʻafiaga o le oti faʻafuaseʻi, talu ai o faʻafitauli e aafia ai le galuega o le fatu, manava, maʻili. Feusuai feusuaiga ua fausia foi.
  • Osteoarthropathy. O se mea e seasea ona tupu, o le maʻi suka, lea, a aunoa ma togafitiga talafeagai, e faʻatupu ai le le atoatoa. O loʻo faʻailoaina i le faʻaleagaina o ponaivi ma soʻoga, ma mafua ai le faʻaleagaina o le tino o vae.
  • E tatau foi ona e mafaufau i le maualuga o le hyperglycemia - o le faʻaopoopoina i le toto i le suka. O se tasi o itu sili taua taua i le faʻavaeina o le faʻamaʻi o le fatu ma ona aʻafiaga. Lenei e mafua mai i le mea moni o pathology faʻaleagaina afaina ai puipui o le vaʻai toto. O le iʻuga, o le fatu pe poʻo le stroke, lea e maualuga le tulaga e ono tupu ai le oti.

O lea, i le iloaina o le mea e lamatia ai le maʻisuka ituaiga 2, o lea e mafai ona tatou manatu o se faʻamaʻi lemu ae le faʻatonutonuina taitaiina le tagata maʻi i se iuga masani.

Ioe, o le tagata gasegase e mafai ona mulimulitaʻi i faʻataʻitaʻiga uma a le fomaʻi, peitaʻi o le tino mai e faʻamaonia ai lona mafuaʻaga - o le tino o le a faʻasolo malie lava ona mou atu, e ui i le taumafaiga a le tagata gasegase. Peitaʻi, e tatau ona malamalama o togafitiga ma le toe faʻafouina auala e faʻaitiitia ai le faʻatamaʻiina o mea fai, o lona uiga, e manaʻomia a latou faʻaaliga e siʻitia ai le ola fuafua.

Pe o le a le ituaiga o maʻi suka e sili atu le matautia: 1 po o le 2, i lenei tulaga e le mafai ona faia se tali maoti, talu ai o foliga taʻitasi e iai ni tulaga faigata, o loʻo faʻailoaina mai le faigata tele o faʻaaliga.

Pin
Send
Share
Send