O le a le suka ile toto e avea ma masani i se tamaititi?

Pin
Send
Share
Send

Diabetes mellitus o se faamaʻi e mafai ona aʻafia ai e le gata i se tagata matua, ae o se tamaititi foi. E aʻafia fanau uma o soʻo se tausaga, uma tamaiti ma talavou. Peitaʻi o tamaiti mai le 5 i le 12 tausaga le matutua e sili ona aʻafia i le maʻi suka pe a o iai le malosi tuputupu aʻe ma fauina le tino.

O se tasi o foliga o le maʻi suka o le vave faʻasolosolo lea o le faʻamaʻi. E mafai e le tamaititi ona maua se maʻi suka i nai vaiaso talu ona amata mai le faʻamaʻi. O le mea lea, o le faʻavasegaina vave o le maʻi suka o se tasi o tulaga taua mo le faʻamanuiaina o togafitiga o lenei faʻamaʻi faigata.

Ole auala pito sili e aoga mo le iloaina ole ma isuka i tamaiti ole suega o le toto ile suka, e fai ile gaogao ole manava. E fesoasoani e iloa ai le siʻitia o le maualuga le suka i le toto o le tamaititi ma vave amata le togafitiga talafeagai.

E mafai ona e faia se suʻesuʻega oe lava ile fale i le glucometer. Peitai, mo lenei mea e tatau ona iloa poʻo le a le masani ai suka o suka i le fanau mo tamaiti o tausaga eseese ma o le a le faʻailoga e faʻailoa ai le faateleina o le kulukose i totonu o le tino o le tamaititi.

O le masani a o le suka suka i se tamaititi

Ole fua ole suka ole toto i tamaiti e fesuisuiai faʻalagolago i le matua o le pepe. E maitauina le tulaga maualalo i tamaiti fou faatoa fananau mai ma e faʻasolosolo le alualu i luma ma le matua o le tamaititi, seʻia oʻo i le tulaga e oʻo iai tagata matutua.

E taua le faʻamamafa iinei o le mali suka e aʻafia ai tamaiti o soʻo se matua, e aofia ai ma pepe laiti. O le maʻi suka e taua o le fanauga, ma e faʻaalia ia lava i se tamaititi i nai aso pe a uma ona fanau.

Tamaiti ile va ole tausaga mai le 1 i le 2 tausaga le matutua e aafia gofie foi i lenei maʻi taugofie. Ae e le pei o tamaiti matutua, latou te le mafai lava ona faʻamaoniga faʻamaonia o latou tulaga ma faʻasea e uiga i latou matua. Ole mea lea, pau lava le auala e mafai ai ona iloa se faamaʻi ile pepe faapea ile taimi e masani ai ona fai se suʻega toto.

Tamaiti aoga ma tamaiti o le aʻoga tulaga muamua ua mafai ona tutoʻatasi tosina le tosina o matua i o latou maʻi. O le galuega a matua o le faʻalogo totoʻa i a latou faitioga ma, i le tele o masalosaloga o le maʻi suka, ia vave ave le tamaititi i se suʻega toto mo le suka.

O talavou e faʻalilolilo i nisi taimi ma e oʻo foi i le matauina o latou tulaga soifua maloloina, e mafai ona latou leoa e uiga i lea mea mo se taimi umi. O le mea lea, afai o le tamaititi e ono maua i le maʻi suka, e tatau i matua ona talanoa ia te ia faʻailoga o le faʻamaʻi muamua ina ia mafai ona ia fuafuaina lona amataga.

O le a le tulaga masani ole suka i le toto ile tamaititi.

  1. Mai le 1 aso i le 1 masina - 1.7 - 4.2 mmol / l;
  2. Mai le 1 masina i le 1 tausaga - 2.5 - 4.7 mmol / l;
  3. Mai i le 2 i le 6 tausaga - 3.3 - 5.1 mmol / l;
  4. Mai i le 7 i le 12 tausaga le matua - 3.3 - 5.6 mmol / l;
  5. Mai le 12 i le 18 tausaga le matua - 3.5 - 5.5 mmol / l.

O lenei laulau, ua atagia mai ai le maualuga o le suka ile toto ile lima tausaga. O lenei vaitau o le vavaeʻese e fesoʻotaʻi ma uiga o mea ai carbohydrate metabolism i pepe fou, pepe meamea, vasega pepe, aoga faʻataʻitaʻi ma tamaiti aʻoga, ma fesoasoani e iloa ai le siʻitia o le suka i tamaiti o soʻo se tausaga.

O le maualalo o le suka suka ua maitauina i pepe fou ma pepe e oʻo i le 1 tausaga le matutua. I lenei tausaga, tusa lava pe laʻititi le fesuisuiai i le kulukose i le toto e mafai ona mafua ai ni faʻataʻitaʻiga ogaoga. Diabetes mellitus i pepe tuputupu ae vave lava, o lea, i sina masalosalo laiti o lenei faʻamaʻi, e tatau ona vave feutagai ma se fomaʻi.

I tamaiti aoga faataʻitaʻi, toto suka ile tulaga naʻo sina eseesega mai ia i latou mo tagata matutua. I tamaiti o lenei vaitausaga, o le maʻi suka e le tupu vave pei o pepe, ae o ona faʻailoga muamua e masani lava ona le vaaia e matua. O le mea lea, tamaiti laiti e masani ona iʻu i le falemaʻi ma se faʻamaʻi o le hyperglycemic coma.

O le masani a le suka i le toto i le au talavou e tutusa lelei lava ma le tagata matua. I le vaitau lea, ua amata ona fausia uma le pancreas, ma e galue atoatoa.

O lona uiga, o faʻailoga o le maʻi suka i tamaiti aʻoga e tutusa lava ma faʻailoga o lea maʻi i tagata matutua.

Suʻega toto mo le suka i tamaiti

Ole auala pito sili e aoga mo le maitauina ole ma isuka i tamaiti ole faia lea ole suʻega toto mo le anapogi suka. E fesoasoani le ituaiga o faʻamaʻi lea e iloa ai le maualuga ole kulukose ile toto o le pepe ae leʻi 'ai. Ina ia maua le sili ona saʻo iuga, e manaʻomia e matua ona sauniunia lelei le la tama mo lenei suʻesuʻega.

Le aso aʻo le i faia le suʻesuʻega, e taua ia aua le tuʻuina i lau tama suamalie ma isi meaʻai maualuga-carb, pei o suamalie, kuki, kuki, masi ma isi mea. O lea lava mea e mafai ona faʻapea atu e uiga i fualaʻau suamalie, e i ai le tele o suka.

E tatau ona fai vave le 'aiga o le afiafi ma aofia ai meaʻai porotini, mo se faʻataʻitaʻiga, iʻa faʻafefeteina ma se ipu fualaʻau. Pateta, araisa, pasta, sana, semolina ma le tele o falaoa e tatau ona 'alo ese mai ai.

Ole mea foʻi, e le tatau ona faʻatagaina le tamaititi e fealuaʻi tele ile aso aʻo leʻi faia le faʻamaʻi. Afai e alu i totonu mo taʻaloga, faʻamalo le toleniga. O le mea moni o le faʻamalositino gaioiga e faʻaititia le suka i le toto i tamaiti ma e mafai ona faʻaesea ai faʻaiuga o le auiliiliga.

I le taeao aʻo leʻi faia le suʻesuʻega, e le tatau ona fafagaina tamaiti i le 'aiga o le taeao, inu i le suamalie ti poʻo le sua. E le fautuaina foʻi le fufuluina o ou nifo, aua o le suka mai le mea fulunifo e mafai ona faʻaaogaina i totonu o le toto e ala i le pulupulu o le gutu. E sili le ave i lau pepe sina vai leai se kesi.

O le toto mo suka mai se tamaititi e aveina mai i le tamailima. Ole mea lea e fai e le fomaʻi le paʻu ole paʻu ole pepe, e seʻi ma le toto le toto ma ave sina seleni mo le auiliiliga. Ole tele aʻo taimi, ole ala ole alatoto e faʻaaogaina mo le suʻesuʻega, lea e ave faatasi ma le tui.

Ole kulukose ole toto i se tamaititi e 6-18 tausaga le matua, mai le 5,8 i le 6 mmol, e manatu ose ese mai le masani ai ma e taʻu mai ai le solia ole carbohydrate metabolism. Soʻo se faʻailoga o le suka i le toto i tamaiti mai le 6.1 mmol ma i luga e faʻailoa mai ai le atinaʻeina o le maʻi suka.

Afai i le taimi o le suʻesuʻega na iloa le siʻitia o le suka i le toto o le tamaititi, ae lafoa mo toe auiliiliga. E faia lea mea ina ia mafai ai ona aloese mai le ono tupu o se mea sese ma faʻamaonia le faʻamaʻi o le maʻi suka. E le gata i lea, o isi metotia mo le iloaina o le maʻi suka e mafai ona fautuaina i matua o le tamaititi.

O se tasi o na mea o le suʻega toto mo le suka i tamaiti pe a uma ona 'ai. E tatau ona tapena i ai i le auala tutusa e pei o le suʻega muamua o le toto. Muamua, o le suʻesuʻeina o le toto anapogi e faia mai se tamaʻi maʻi e iloa ai le tele o le suka na i ai i le tamaititi aʻo leʻi 'ai.

Ona avatu lea ile pepe se vai inu ole 50 pe 75 ml ole kulukose, e fuafua ile matua o le gasegase. A maeʻa, e ave le pepe ile toto mo suʻesuʻega pe a uma le 60, 90 ma le 120 minute. Lenei fesoasoani e iloa ai le tele o le suka i le toto o le tamaititi ina ua uma ona 'ai, o lona uiga fuafua le fua faatatau o le gaosiga o inisalini ma lona aofaiga.

O le a le mea e tatau ona i ai le suka suka o se tamaititi pe a uma ona 'ai:

  • I le 1 itula - e le sili atu nai lo 8.9 mmol;
  • Ina ua uma le 1.5 itula - e le sili atu nai lo le 7.8 mmol;
  • Ina ua uma le 2 itula, e le sili atu nai lo le 6.7 mmol.

E iʻu ina taliaina e faʻamaonia le faʻamaonia o le maʻi suka pe'ā fai o le suka i le siʻitia o le suka i lona siʻitia i lalo:

  1. I le 1 itula - mai 11 millimoles;
  2. Ina ua uma le 1.5 itula - mai le 10 millimoles;
  3. Ina ua maeʻa 2 itula - mai 7.8 mmol.

Faailoga o le maʻi suka i tamaiti

Ile tele o mataupu, o tamaiti e maʻi ile ma isuka ituaiga 1. E tusa ma le 98% o mataupu o lenei maʻi faʻamaʻi i tamaiti matutua 1 masina e 18 tausaga. Ole Type 2 maʻi suka mo naʻo le 1%.

Ole maʻi suka ile Type 1, pe e pei ona taʻua foi, ole ma isuka e faalagolago ile inisalini, ona o le leai o se inisalini ile tino o le tamaititi. O le mafuaʻaga o lenei faʻamaʻi mataʻutia o le oti o le pancreatic β-sela e maua ai lenei taua o le hormone.

Ae faimai foi vailaʻau i aso nei, o le faʻatupuina o le maʻi suka i tamaiti e tele lava ina faʻaosofia e ala i siama, pei o le misela, rubela, o le tanesusu, mumps ma hepatitis viral. Ole isi mafuaʻaga masani ole maʻi suka ole pa ole palapala, ole osofaʻiga lea e feaveaʻi ai sela a latou lava pancreas.

O faʻailoga autu o le maʻi suka i tamaiti:

  • Faʻamalosi fia inu. Tamaiti ua maua i le maʻisuka ua faatonuina soo e inu ma mafai ona inu le tele lita o vai, lauti ma isi meainu. E naʻo pepe e tagi ma faʻafilemu pe a fai o loʻo latou inu;
  • Polofesa urination. E masani ona tamoʻe le tamaititi ile faletaele, e tele taimi e malolo ai tamaiti ile aʻoga ile faleuila ile taimi o aʻoga. E oo lava i tamaiti matutua e mafai ona mafatia i le faʻamoe le moe. I le taimi lava lea e tasi, o loʻo i ai le iʻuga lava o loʻo i ai se mataʻutia ma le pipii, ma e mafai ona tumau le paʻepaʻe paʻepaʻe i luga o ie pepe o pepe;
  • Faafuaseʻi leiloa le mamafa. E faʻaititia le tamaititi i le mamafa leai se mafuaʻaga manino, ma lavalava uma e avea ma tele tele mo ia. Ua le toe maua le mamafa ma ua leiloa le pepe i le atinaʻe;
  • Ogaoga vaivaiga. Matau e matua o le la tama na faʻalogologo ma e faʻagalogalo, e le o lava foi sona malosi e savali ai ma uo. Ua amata le aʻoaʻoina lelei o tamaiti, ua faitio faiaoga, latou te momoe moni ile potu aʻoga;
  • Faateleina le fia 'ai. Ole tamaititi na aafia ai ile luko fiaaai ma ole tasi taumafataga e mafai ona 'ai sili atu nai lo le taimi muamua. I le taimi lava e tasi, na te taumafa i taimi uma i le va o le taumafataga tele, e faʻaali ai se manaʻoga faapitoa mo suamalie. E mafai ona faʻasusu ma susu ma susu ma manaʻomia le fafaga toetoe o itula uma;
  • Vaaia lelei. Tamaiti suka e masani ona mafatia i le vaʻai faʻaletonu. E mafai ona sasi i luga i taimi uma, nofo latalata ile TV poʻo le komepiuta. Faʻaletonu le vaʻai i le maʻisuka foliga mai i ituaiga uma o maʻi;
  • Ua malolo manuʻa umi. Ua faʻamalolo manuʻa ma maosiosia o le tamaititi mo se taimi umi lava ma le afaina i taimi uma. Pustular pupuga e oo lava i papala e mafai ona tupu i luga o le paʻu o le tamaititi;
  • Faateleina le ita. Le tamaititi mafai ona touchy ma feita, tumau pea i le leaga lagona. Atonu o ia i ai ni fefefe e le talafeagai ma tupu ai neura;
  • Fungal siama. O teineiti e maua i le maʻisuka ono tupu mai le faʻamamaʻi (kandidiasis). I se faʻaopopoga, o tamaiti faapena e tele ina afaina i cystitis ma faʻafitauli taugofie i fatugaʻo;
  • Vaivai vaivai. O se tamaititi ma le maualuga o le suka e sili atu lona ono i lo le tupulaga i le malulu ma le flu.

E taua i matua le manatua o le maʻi suka e le mafai ona togafitia. Ae o le taimi e iloa ai le faʻamaʻi o lenei maʻi ma ua sao le filifilia o le a mafai ai e le la pepe ona faʻataʻitaʻi se olaga lautele. Ae mo lenei mea e tatau ona e manatua le mea e tatau ona avea ma suka o le toto i tamaiti soifua maloloina ma mea faʻailoilo faʻailoa mai ai le atinaʻeina o le maʻi suka.

O a faʻailoga o le glycemia i tamaiti o le masani faʻamatala e pei ona faʻamatalaina i totonu o le vitio i lenei tusitusiga.

Pin
Send
Share
Send