Ituaiga 2 suka pamu: glycemic index o le oloa

Pin
Send
Share
Send

I tausaga uma lava, o le numera o tagata gasegase e maua ile ma isuka mellitus o ituaiga e le faʻatatau i inisalini (ituaiga lona lua) avea ma sili atu. O lenei faamaʻi e tulaga muamua i le olaga nei, lona lua i le oncology. Ma o iinei ua tulaʻi mai ai le fesili - aisea e aʻafia ai lenei faʻamaʻi i le tele o tagata i tausaga uma? O le mafuaʻaga sili ona o le le paleni o taumafa ma meaʻai gaʻo ma gaʻo leaga.

I le tulaga o le maʻisuka ituaiga 2 diabetes mellitus, e le mafai e se tasi ona faʻagaloina se meaʻai a se tasi, aua o le filifilia o meaʻai filifilia e faʻafetaui ai le "suamalie" faʻamaʻi, o lona uiga, e taofia ai le siʻitia o le kulukose i le toto. Endocrinologists i le gasegase 'filifili filifili oloa e i ai le maualalo glycemic index. O lenei faʻaalia o loʻo faʻaalia ai le fua o le asimilasi o kulukose ua mauaina e le tino mai soʻo se meaai poʻo se vai inu.

Fualaau aina tatau ona nofo ai i luga o le afa o aso uma meaai. Latou filifiliga e matua tele lava, lea e mafai ai ona e kuka le tele o ituaiga lavelave. Ae a, pe a fai e te filifili e faʻapipiʻi le lisi ma piko? O le mea lenei o lenei tusiga e uiga.

Lalo o le a mafaufauina - e ono mafai ona 'ai piki ma piko kukama mo le maʻisuka ituaiga 2, pe faʻafefea ona piki lelei kukama ma tamato, o latou glycemic index ma kalori mea, pe fia falaoa i nei fualaʻau (XE).

Le glycemic index o piko ma tamato

Ina ia mulimulitaia se maʻisuka suka, e tatau ona e filifilia meaʻai ma meainu ma se faʻailoga e oʻo atu i le 50 iunite. Taumafa meaʻai ma lenei tau e aunoa ma le fefe, aua o le maualuga o le kulukose i le toto, o le a tumau le suia, ma o le a le faʻateleina.

E tele fualaʻau e iai le GI i totonu Peitaʻi, e tatau ona manatua o nisi o fualaʻau e mafai ona siʻitia lo latou aoga, faʻalagolago i le vevela togafitiga. O na tuusaunoaga e aofia ai kapeti ma beets, pe a fai o le puaa, e faʻasaina mo tagata e maua i faʻamaʻi endocrine, ae i ituaiga mativa latou mafai ona 'aina e aunoa ma le fefe.

O se laulau na atiaʻe mo tagata maʻisuka, i totonu o loʻo faʻailo mai ai se lisi o oloa o totō ma meaola, faʻailoa mai GI. O loʻo i ai foʻi ma le tele o meaʻai ma vaiinu o loʻo i ai le GI o zero zero. O sea taua i le taimi muamua e mafai ai ona faaseseina tagata mamai. E tele taimi, o le glycemic index o le leai o se mea e i ai i meaʻai e maualuga le kalori ma faʻateleina le leaga kolose, lea e matua leaga lava mo tagata uma maʻi suka o soʻo se ituaiga (muamua, lona lua ma le maʻi faʻamalositino).

Faasino Fuafuaina Vavaeaina Fua:

  • 0 - 50 iunite - o se mea maualalo, o meaʻai ma meainu faʻavae o le faʻavae o le maʻisuka suka;
  • 50 - 69 iunite - o se averesi faʻailoga, ia oloa ua faʻatagaina i luga o le laulau o se tuusaunoaga, le sili atu faʻalua i le vaiaso;
  • 70 iunite ma luga atu - taumafa ma vaiinu ai ma faʻailoga ia e matua lamatia lava, aua latou te faʻatupuina se oso malosi i le maualuga o le kulukose i le toto ma mafai ona mafua ai se faʻaletonu i le soifua maloloina o le gasegase.

O paʻu ma tamato masima ma suamalie o le a le suia la latou GI peʻa na mafai ona faia e aunoa ma se suka. O fualaau faisua ia e iai uiga nei:

  1. o le kukama e iai lona GI o le 15 iunite, o le kalori faʻatau i le 100 kalama o le oloa o 15 kcal, o le numera o falaoa iunite o 0.17 XE;
  2. o le glycemic index o tamato o le a avea ma 10 iunite, o le kalori faʻailoga i le 100 kalama o le oloa o 20 kcal, ma le numera o falaoa iunite o 0.33 XE.

Faʻavae i luga o faʻamaoniga o loʻo i luga, e mafai ona tatou faaiʻuina e faapea o masima ma piki kukama ma tamato e mafai ona saogalemu faʻaofi i le maʻi suka aso uma.

O oloa faapena e le afaina ai le tino.

O faʻamanuiaga o kukaina kalisi

O kukama kalone, pei o tamato, o laʻau lauiloa, e le gata ile maʻi "suamalie", ae o meaʻai e manaʻomia foi le paʻu o paʻu. Pau le mea e tatau ai ona iai o nei ituaiga fualaʻau e le mafai ona 'aina e tagata uma - e le fautuaina mo tina maʻitaga, ma tagata o loʻo maua i le faʻamaʻi.

O le suka ile suka e aoga tele aua e tele meaʻai e ola ai. E taofia ai le atinaʻeina o neoplasma leaga, e iai lona aafiaga lelei i le faʻatinoina o le gastrointestinal tract, taofia le tuga ma aveʻese toxins mai le tino.

I le faagasologa o le matua, lactic acid ua faia i kukama. Ma, i lea faʻaiʻuga e i ai le faʻaleagaina o le microgen i le gastrointestinal tract, ma faʻalelei foi le toto maualuga, ona o le faʻaleleia o le toto.

O lea, i piko, o mea taua nei o loʻo i ai:

  • lactic acid;
  • antioxidants;
  • iodine;
  • uʻamea
  • magnesium
  • kalisiu
  • Vitamini A
  • B vitamini;
  • Vitamini C
  • vitamini E.

Ole antioxidants e aofia ai ile tuʻufaʻatasiga e telegese ai le tuai o gaioiga ole tino, ma aveʻese mea leaga ma tui mai. Ole maualuga ole vitamini C e faʻamalosia le puipuia o le tino, faʻateleina le malosi o le tino ile siama ma faʻamaʻi o isi etiologies. Vitamini E faʻamalosia lauulu ma fao.

Afai e te taumafaina kukama i aso uma, ona e tuʻufaʻatasi lea o le a tumau le iodine, lea e matua tatau ai mo soʻo se maʻi e fesoʻotaʻi ma le endocrine system.

O le lelei kulimi o kukama, ia o minerale ua faʻapena faʻatasi, faʻataga latou e mimiti lelei. O se faʻataʻitaʻiga mataʻina o lenei o le magnesium ma le potassium, o loʻo iai se aoga aoga i le faʻatinoina o le fatugaʻo ma le tino.

I le faʻaopopo atu i luga, o pili mo le ituaiga 2 ma le maʻisuka ituaiga 1 ei ai nei penefiti i luga o le tino.

  1. tusa lava pe maeʻa togafitiga vevela, o nei fualaʻau fualaʻau latou te taofia le tele o vitamini ma minerale na;
  2. tofo faʻateleina ai le fia 'ai;
  3. aoga aoga i le faʻaogaina o meaʻai;
  4. faaitiitia le vailaau oona i le tino;
  5. ona o le fibre e taofia ai le manava.

Ae e tatau ona mafaufau i mea le lelei mai le faʻaaogaina o le piko. E mafai ona tupu pe a na o le soona 'ai tele.

  • o le acetic acid e lamatia ai le nifo enamel;
  • kukama e le fautuaina mo faʻamaʻi o fatugaʻo ma le ate;
  • ona o latou tofo faapitoa, e mafai ona faʻateleina ai le fia 'aʻai, lea e matua le manaʻomia mo tagata e ova tele le tino.

I se tulaga lautele, kukama e talafeagai e pei o se meaʻai faatagaina oloa. E faataga ona latou 'ai i aso uma, i se aofaiga e le sili atu nai lo le 300 kalama.

Fua ole meaʻai suka ole suka

Pickle o se tasi o mea masani i salala. Ua faʻaopopoina foʻi i vasega muamua, pei o le hodgepodge. Afai o le kosi muamua e tautua ma le piko, e fautuaina le kukaina o le vai poʻo le kulimi lona lua e le oona, e aunoa ma le falai.

Ole kuka suamalie e faigofie, ua tautua e fai ma faʻaopopoga i le ipu lona lua, e faigofie lava ona saunia. E manaʻomia le aveina o ni kukama ma tipi i le afa mama, tisina lelei sipisi lanumeamata. Faʻaopopo molimoli palu falai poʻo falai, sasaina tao i totonu, ua faʻatagaina isi moli. Vaitau le salati ma le suauʻu olive ma tui i le uliuli pepa.

Aua neʻi e fefe e faʻaaoga maso i lenei fua. E tofu uma mea ma le faʻailoga maualalo, e le masani ona sili atu ma le 35 iunite. Mo refueling, e mafai ona ave e le gata suauu olive masani, ae o le suauu tuʻuina i ou sili ona fiafia i ai vailaau. Ina ia faia lea mea, o laumea mamago, kaliki ma pepa vevela na tuu i totonu o le tioata pusa ma le suauʻu, ma o mea uma ua tuʻuina atu mo le itiiti ifo 24 itula i se nofoaga pogisa ma malu. O sea suauu teuteu o le a maua ai soʻo se ipu se tofo uiga ese.

Faatasi ai ma piko, e mafai ona e kuka se salati sili ona faigata, lea o le a teuteuina ai soʻo se laulau faʻafiafia. Naʻo le mafaufau i le tasi tulafono taua i le kukaina o salati ma le piko - latou te manaʻomia le tuiina e le itiiti ifo i le tele o itula i totonu o le pusaaisa.

O lea ituaiga ipu o le a teuteu ai le taumafataga o taumafataga mo e mali suka ma o le a apili i soʻo se malo.

O mea nei e taua mo le Caprice salad:

  1. kukama e lua o le vaimama pe piki;
  2. freshignignons - 350 kalama;
  3. tasi aniani;
  4. malosi gaosi maualalo gaʻo - 200 kalama;
  5. o le vao muʻa (aneto, pasili);
  6. o se sipuni tele o le toe sapalaiina o fualaʻau aina;
  7. kulimi ma le gaʻo o mea e maua mai i le 15% - 40 milliliters;
  8. tolu sipuni tele o le sinapi;
  9. tolu sipuni o meaʻai e maualalo gaʻo.

Oti le aniani i ni tamaʻi poloka ma tuu i totonu o se apa, faʻataʻamilomilo ile ogatotonu vevela, faʻaosoina solo, mo le tolu minute. A maeʻa ona sasaa le puloua i 'ula, masima ma pepa, faʻafefiloi ma toe tuu i le isi 10 - 15 minute, ia saunia maso. Faʻafoʻi fualaʻau i se ipu salala. Faʻaopopo fualaʻau lelei, kulimi, sinapi ma kulimi susu, faʻapea foʻi ma kukama julienne.

Faafefiloi lelei mea uma. O le sisi o meaʻai ma faʻaalu le salati luga. Tuu le ipu i totonu o le pusaaisa mo le itiiti ifo ile tolu itula. O aso uma o le Caprice salad mo se maʻi suka e le tatau ona sili atu i le 250 kalama.

Lautele fautuaga taumafa

E pei ona faʻamatala muamua, o meaʻai ma vai inu mo tagata maʻi suka e tatau ona maualalo le faʻailoga ma maualalo le kalori. Ae le gata i lea o se vaega o meaʻai togafitiga. E taua le matauina o mataupu silisili o le 'ai meaai.

Lea la, meaai e tatau ona fesuisuiai ina ia suamalie o le tino ma eseese vitamini ma minerale i aso uma. E tatau ona e 'ai i le lima taimi i le aso, ae le sili atu ma le ono, ia e masani ona e masani lava i taimi masani.

I le vaveao, e sili atu ona fautuaina le 'ai fualaau' aina, ae o le faʻaiuga mulimuli e tatau ona faigofie. O se mea lelei e mafai ona avea ma tioata o soʻo se mea e leai se gaʻo ma le susu susu (kefir, susu palu faʻafefeteina, yogurt) poʻo le sisi gaosi meaʻai e maualalo le gaʻo.

O le mataituina o mataupu faavae o meaʻai mo le maʻi suka, o le a mafai e le tagata gasegase ona faatonutonu o latou toto i le kulukose ua aunoa ma vailaʻau ma tui.

O le vitio i lenei tusitusiga o talanoa e uiga i penefiti o piko.

Pin
Send
Share
Send