E mafai ona tupu le suka ile toto ma se malulu: vailaʻau mo tagata suka

Pin
Send
Share
Send

I le maʻi suka, toto maualuga le suka i totonu, aua e iai le le lava o le hormone hormone. Afai e iloa le ituaiga muamua o le faʻamaʻi, afaina le tino i le leai o se inisalini, ma i le maʻisuka o le ituaiga e lua, o sela e le tali atu i ai.

O loʻo manaʻomia e le Insulin e faʻatonutonu ai mea faʻafuaseʻi, faʻapitoa gaʻo, ma gaʻo ma porotini. I le le lava o le maualuga o le inisalini, ua afaina ai le metabolism, o le suka i luga o le toto, ketone tino - o mea gaʻoa o le gaʻo gaʻo leaga, faʻaputuputu i totonu o le toto.

Ole faʻamaʻi e mafai ona amata mai mea nei: malosi le fia inu, soona inu tele, manava vai (malosi dehydration o le tino). O nisi taimi o faʻaaliga o faʻamaʻi e ono eseese laʻititi, e fuafua i le ogaoga o le hyperglycemia, o le mea lea, o togafitiga tuʻuina atu mo eseʻese.

Afai o se tagata ua maʻi ile maʻi, e tatau ona ia iloa o soʻo se faʻamaʻi pipisi e ono afaina ai lona soifua maloloina. E le o le faʻailoga malulu ia latou lava e matautia, ae o patogenic microorganisma e fatuina se isi avega i luga o le vaivai le puipuia o le gasegase. O le faʻamamafa, e mafua ai le malulu, e mafai ona faʻatupuina le siʻitia o le suka i le toto.

O le malulu e mafua ai le hyperglycemia ona o le mea moni e manaʻomia e le tino e faʻaola hormone e tau le siama:

  • latou te fesoasoani e faʻaumatia le siama;
  • ae i le taimi lava e tasi latou te faʻalavelave i le faʻamamaina o le inisalini.

Afai o faʻatonuga o le suka i le toto i le taimi o le malulu ua le toe i ai se malosi, ua amata loa le matuia o le tale, amata faigata faʻafitauli o le soifua maloloina, ma faatasi ai ma le muamua ituaiga o suka e i ai le avanoa o ketoacidosis. A ose tagata le maʻisuka ituaiga 2, e mafai ona pa'ū o ia i se hyperosmolar koma.

Faatasi ai ma le ketoacidosis, o le tele o le acid, ono ono lamatia ai le ola, e faʻaputuputu i totonu ole toto. O le hyperosmolar non-ketonemic coma e le faʻatamaitiiti lava; i le iʻuga le manuia, o le tagata maʻi e feagai ma faʻafitauli. E tupu le suka i le toto ma le malulu i se tagata e aunoa ma le maʻi suka? Ioe, ae ile tulaga lea matou te talanoa ai e uiga ile hyperglycemia le tumau.

O le a le meaʻai tatau ma le malulu

A amata muamua faailoga o le malulu, e mou atu le fiaʻai o le tagata gasegase, ae o le maʻi suka o se faʻamaʻi lea e tatau ai ona 'ai. Faʻatagaina e filifili soʻo se meaʻai o loʻo avea ma masani o meaʻai masani a le maʻi suka.

O le masani ai o mea ai carbohydrates i lenei tulaga e tusa ma le 15 kalama i le itula, e aoga le inu i le afa ipu vai gaʻoa, o le sua mai meaʻai e leʻi afu ai fua, ia 'ai i le afa o vaega o saito. Afai e te le 'ai, o eseʻesega i le glycemia level o le a amata, o le tagata gasegase e faʻalelei vave.

A oʻo i le faʻafitauli le manava i le puʻeina o le tino, fiva, poʻo le manava manava, e tatau ona e inu se vai vai leai se kesi, faʻatasi i le itula. E taua le aua neʻi foloina le vai ile gulp e tasi, a ia e inu lemu.

Ole tulaga malulu ole suka e le faʻaopopoina pe a e inu i le tele o vai e mafai, vagana le vai:

  1. lauti lauti;
  2. apu apu;
  3. fua mai siama mago.

Tautuana e siaki oloa ia mautinoa ia latou te le o mafua ai ona sili atu le faʻateleina o le glycemia.

Afai ua amata le ARVI, ole ARI suka e manaʻomia e fuaina ai le suka i le tai 3-4 itula. A maua maualuga iuga, ua fautuaina e le fomai tui i totonu o le faateleina o inisalini. Mo lenei mafuaʻaga, e tatau i se tagata ona iloa ona uiga glycemic faʻamasani ia te ia. Lenei matua fesoasoani tele e faʻafaigofie le fuafuaina o le manaʻomia manaomia o le hormone i le taimi e tau ai le faʻamaʻi.

Mo le malulu, e aoga le faia o manava e faʻaaogaina ai le masini nebulizer faʻapitoa, ua iloga o le sili ona aoga auala e faʻatatau i le malulu. Faʻafetai i le nebulizer, o le maʻi suka e mafai ona aveeseina faʻailoga e le lelei ai o le malulu, ma o le toe faʻafoʻi mai o le a sau muamua.

Viral rhinitis e togafitia i le decoctions o vailaau vailaʻau, e mafai ona faʻatauina i se fale talavai pe aoina lava oe lava. Manava i mea tutusa.

O a vailaʻau e mafai ona ou inu, puipuia

O tagata suka suka e faʻatagaina ona ave le tele o vailaʻau malulu ua faʻatau atu i le fale talavai e aunoa ma se faʻatonuga mai fomaʻi. Ae ui i lea, e taua lava le aloese mai vailaʻau o loʻo iai le tele o suka, e pei ole faʻamalu gaʻo ma le malulu vave. Fervex e leai se suka.

O le maʻi suka e tatau ona avea ma se tulafono e faitau i taimi uma faʻatonuga mo vailaʻau uma, siaki la latou fatuga ma le faʻavae o le faʻasaʻoloto. E le afaina le talanoa ma se fomaʻi poʻo le faletalavai.

Fofo togafiti e aoga lelei faasaga i siama viral, aemaise lava infusions faavae i luga o oona oona, manava manava. E taua i le maʻi suka e aloese mai le decongestants, aemaise pe a fai o loʻo latou mafatia ile toto maualuga. A leai, o le mamafa ma le suka e naʻo le faʻateleina.

E tupu lava o le maʻisuka ma le malulu e masani ona avatua faʻailoga:

  1. utiuti manava
  2. puaʻi ma manava tata mo le sili atu nai lo 6 itula sosoo;
  3. uiga manogi o le acetone mai le gutu tautala;
  4. le afaina ile fatafata.

Afai o le lua aso talu ona fai le faʻamaʻi e leai se faʻaleleia, e tatau ona e alu i le falemaʻi. I le falemaʻi, o le tagata maʻi e faia le suʻega toto mo le maualuga o le suka, mimiti mo le i ai o ketone tino.

E taua le togafitia ole amataga ole faamaʻi ma le malulu, a leai, i se taimi puʻupuʻu, ole gasegase e pasi ile bronchitis, otitis media, tonsillitis poo le pneumonia. O le togafitia o ia ituaiga faʻamaʻi e masani lava ona aofia ai le faʻaaogaina o vailaʻau teteʻe.

I totonu o vailaʻau faatagaina o le Bronchipret ma Sinupret, latou te aofia ai le sili atu nai lo 0.03 XE (falaoa iunite). Uma vailaʻau e faia i luga o le faavae o mea masani, latou te feagai lelei ma faʻailoga pe a o le faʻamaʻi faatoa amata.

E tatau ona tatou faʻagaloina o maʻi suka faʻapitoa e le faʻatagaina:

  • ave analgin;
  • faʻaaogaina tupe faʻaalu mo le fiva hidung.

I le taimi o le togafitiga, e fautuaina ai le tusia o se tusi o loʻo iai uma inisalini, isi vailaʻau, taumafa na taumafaina, faʻailoga o le vevela o le tino, ma le suka i le toto. A e asiasi i se fomaʻi, e tatau ona e avatu ia te ia nei faʻamatalaga.

Fautuaga mo le puipuia o le matuitui manava siama pipisi i le maʻi suka e leai se ese mai metotia masani mo le puipuia malulu. Ua faʻaalia e mulimulitaʻi lava tulafono a le tagata lava ia, e le alofia ai siama i siama. O taimi uma pe a uma ona asia nofoaga tumutumu, feʻaveaʻiga ma le faleuila, e manaʻomia le fufuluina lima i le fasimoli ma vai, e manaʻomia le faʻamautinoaina o tagata uma o le aiga e faʻataunuʻuina lenei tulaga.

E leai se tui mo flu, ae o le a fautuaina e le fomaʻi se tui faaletausaga e puipuia ai le flu. I le totonugalemu o le malulu, afai e taʻutino se faʻamaʻi, e le tatau ona matamuli e faʻaofu ofuvae manava, aloese mai tagata maʻi.

O le maʻi suka e tatau ona manatua lelei gaioiga faamalositino, masani mataituina o le suka i le toto ma taumafa.

Naʻo le tulaga lea e le tupu ai se maʻi ma le maʻi suka, e oʻo lava i aʻafiaga e leai ni tulaga matautia ma ogaoga.

O le a le taimi e te valaʻau ai se fomaʻi i le fale?

O tatou uso a tagata e le masani ona o atu i le fomaʻi pe a maua i se malulu. Peitai, afai e i ai se talaaga o le maʻi suka, o le le amanaiaina o togafitiga e lamatia mo le ola o le tagata gasegase. O loʻo faʻamalosia le manaʻomia o se fesoasoani a fomaʻi aʻo faʻamalosia faʻailoga o le maʻi, pe a tale, rhinitis, tiga le ulu, tiga o le musele, malosi tele, faʻateleina faʻafitauli.

E le mafai ona e faia e aunoa ma le valaʻau i le falemaʻi falemaʻi pe afai ua maualuga tele le vevela o le tino, e le mafai ona faʻaititia ma fualaau, o le numera o ketone tino i le toto poʻo urin ua vave faʻateleina, ma e faigata mo le maʻi ona 'ai sili atu nai lo 24 itula.

Isi popolega faʻailoga o le a tumau mo 6 itula o mai suka, vomata, ma televave paʻu, a o le kulukose mafai ona oʻo atu i le tulaga o 17 mmol / l pe sili atu, o le maʻi suka taumafai e moe, le mafai ona mafaufau manino ua leiloa, manava e faigata.

Togafitiga e tatau ona taulaʻi i le vave faʻavasegaina o le gasegase maʻi, faʻaitiitia ai faʻailoga o le maʻi. O le maʻi masani ma le maʻisuka melitus faʻatasi e faigata tele ona talia e le tino, ma e le mafai ona e amanaʻia nei fautuaga.

E uiga i foliga o le influenza i le maʻi suka o le a taʻu atu ai le vitio i lenei tusitusiga.

Pin
Send
Share
Send