Ole suka ile toto mai le 3.0 i le 3.9: e masani pe leaga?

Pin
Send
Share
Send

O le suka i le toto e taʻua o le kulukose, o loʻo i totonu o le tagata ma o loʻo fealuaʻi, ma e fealuaʻi i totonu o alatoto. O le suʻega o le kulukose e mafai ai ona e iloa ai le mea o i ai le suka i totonu o le toto i luga o le gaogao manava, ma pe a uma ona 'ai.

Glucose ulufale atu i le faʻamasinoga mai le gastrointestinal tract ma ate, ona sosolo atu lea i le toto e salalau solo i le tino, o se taunuuga o le "ua siiti" aano moli i le malosi mo le faʻatino atoatoa.

Ina ia faʻaaogaina le suka i le sela, e te manaʻomia se hormone lea e gaosia e sela o le pancreas ma taʻua o le inisalini. Glucose o le totoʻa o suka i le tino o le tagata.

I le masani ai, e mafai ona fesuisuiai, ae e le sili atu i faʻatagaina tapulaʻa. O le aofaʻi aupito maualalo e matauina i luga o le gaogao manava, ae a uma se taumafataga, o le suka i mea, o lona uiga, o lona maualuga.

Afai e galue atoatoa le tino o le tagata, e le maua i le maʻi suka, ma e faʻasolosolo ona lelei gaioiga o faʻafitauli, e faʻasolosolo malie le suka toto, ma ina ua mavae ni nai itula ona toe foʻi mai lea i le tuaoi masani.

E tatau ona mafaufauina o le a le masani ai le suka i le toto, ma o le a le faʻasaga esega? O le a le uiga pe a fai o le suka i le toto o le 3-3.8 iunite?

Faitauga masani ole kulukose

I se tagata soifua maloloina atoatoa, suka e mai le 3.8 i le 5.3 iunite. Ile tele o mataupu, e aliali mai o 4.3-4.5 iunite i luga o le gaogao manava ma pe a uma le taumafataga, ma o lenei masani.

A 'ai e se tagata meaʻai suamalie ma isi meaʻai o loʻo iai se tele o meaʻai gaʻo faigofie, e mafai ona faʻatele le kulukose i le 6-7 iunite, peitaʻi, i nai minute, toe paʻu le faʻailo i le tulafono ua taliaina.

Mo tagata e maua i le maʻisuka, kulukose i le tino o le 7-8 iunite i nai itula pe a uma le taumafataga o se mea masani, e mafai ona e fai atu e sili atu ona lelei. Suga i le tino e oʻo atu i le 10 iunite i lenei tulaga ua matua taliaina.

E tatau ona maitauina o tulaga faʻapitoa a le fomaʻi mo kulukose i totonu o le tino mo tagata mamai suka. O le mea lea, ua fautuaina e tausi gasegase ia latou suka i le va o le 5-6 iunite.

Ma o se mea talafeagai tele, pe a fai e te ai i le saʻo, faʻateʻa ese mai meaʻai o loʻo iai se tele tele o meaʻai carbohydrates faigofie. O nei togafiti fesoasoani o le a faʻaititia le tele o faʻafitauli o le suka suka.

O a faʻamaoniga e manatu o se masani e tusa ma faʻailoga fomaʻi (taliaina tulaga mo se tagata soifua maloloina):

  • Taeao taeao ae leʻi aʻai ile 3.8 i le 5 iunite.
  • O ni nai itula pe a uma le taumafataga, e le sili atu i le 5.5 iunite.
  • Ole iʻuga ole glycated hemoglobin e le sili atu ile 5.4%.

O lenei laulau e faʻaaoga mo tagata e iai le suka i le kulukose. Afai o le tagata maʻi e maua i le maʻisuka, ona iai lea o sina eseʻesega masani:

  1. A o le i faia le meaʻai ile taeao mai le 5 i le 7.3 iunite.
  2. O ni nai itula pe a uma le taumafataga - lalo ole 10 iunite.
  3. Glycated hemoglobin mai le 6,5 i le 7%.

Ina ia aua nei fai atu, tagata mamai i le maʻisuka e tatau ona taialaina e ala i tulafono faapitoa mo se tagata soifua maloloina. Aisea e O le mea moni o faʻafitauli matuia e tulaʻi mai i lalo o le malosi o le kulukose, lea e sili atu nai lo le 7 iunite.

E mautinoa lava latou te le alualu i luma vave tele pe a faʻatusatusa i tau maualuga atu. Afai o le maʻi suka manuia ai le faatumauina o kulukose i totonu o le tulaga masani o se soifua maloloina tagata, o le tulaga lamatia o le oti mai se faʻafitauli o le maʻisuka o faʻaititia i zero.

O mea e te manaʻomia e iloa e uiga i kulukose tulaga faatonuina:

  • O faʻailoga masani e tutusa mo tagata uma, o tamaiti ma tagata matutua o itupa uma e lua.
  • E tatau ona e faʻatonutonuina pea le kulukose, ma ose meaʻai o loʻo iai se laʻititi tele o meaʻai carbohydrates fesoasoani i lenei mea.
  • I le taimi ole maʻitaga, e fautuaina le faia o se kulimi suka.
  • Ina ua mavae le 40 tausaga, e tatau ona e faia se suʻega suka i le sili atu tolu taimi i le tausaga.

O faʻataʻitaʻiga e faʻaalia ai o se meaʻai maualalo le gaʻo e lelei le faʻatonutonuina o le maʻi suka, ma e maua ai iʻuga pe a mavae ni nai aso.

Glucose ua faʻalauteleina, ma o le tui o inisalini ua faʻaitiitia i tele taimi.

Muamua auga ma maʻi suka

Ile tele o mataupu ile taimi e maua ai e se tagata le faʻaletonu ole kulukose, ua maua ole ma isuka ituaiga 2. E masani ona tupu lenei faʻamamaʻi, e iloga ile tuai ona alualu i luma.

Muamua, e i ai se tulaga e pei o fomaʻi, o le umi e ese mai le lua i le tolu tausaga. A le maua e le tagata maʻi togafitiga, ua liua o ia i le atoa o foliga o le maʻi suka.

O mea nei o loʻo avea ma mea e manaʻomia ai le suʻesuʻeina o se maʻi taua: i le gaogao o le manava, kulukose e ese mai le 5.5 i le 7 iunite; le tau o le glycated hemoglobin mai le 5.7 i le 6.6%; kulukose pe a uma le taumafataga (i le 1 pe 2 itula) mai le 7.8 i le 11 iunite.

O le Prediabetes o se metabolic faaletonu i le tino o le tagata. Ma o lenei tulaga e faailoa mai ai se maualuga tele o le ono maua mai ile maʻisuka ituaiga 2. Faatasi ai ma lenei mea, tele faʻafitauli i le tino ua amata ona tupu, fatugaʻo, pito i lalo o vae, ma le vaʻaia o lagona.

Faʻataʻitaʻiga tulaga mo le suka suka ituaiga 2:

  1. Glucose i luga o se manava gaogao sili atu 7 iunite. I lenei tulaga, e lua faʻataʻitaʻiga eseese na faia i le salalau atu o le tele o aso.
  2. E i ai le taimi na oso ai le suka i le toto nai lo 11 iunite, ma o lea faapau e le faʻalagolago i luga o taumafa taumafa.
  3. Le suʻesuʻega o le glycated hemoglobin mai le 6.5%.
  4. O le onosaʻi suʻega faaalia ai le suka na sili atu nai lo le 11 iunite.

Faatasi ai ma ia faʻailoga, e faʻasea le tagata maʻi ua galulu, o loʻo fiainu tele, o loʻo tele ma tele taimi e tuʻimataʻi ai. E masani ona tupu e faʻaitiitia lava le mamafa o le tino, i le faʻavae o le mea moni o le meaʻai tumau.

O laʻasaga nei o mea e ono lamatia ai mo le atinaʻeina ole maʻisuka ituaiga 2:

  • Mafiafia pe ova tele.
  • Toto maualuga.
  • Maualuga kolose.
  • Polycystic ovary i fafine.
  • O aiga vavalalata ei ai i le maʻi suka.

E tatau ona maitauina o fafine na i le taimi na fanauina ai se tamaititi na maua i le sili atu ma le 17 kilokalama paʻu i totonu o le vaega lamatia, ma i le taimi lava e tasi latou fanauina ai se pepe mamafa sili atu nai lo 4.5 kilokalama.

Afai o le tagata e i ai se mea tasi, ona amata mai le 40 tausaga, e manaʻomia le faia o se kulukose suʻega ia le itiiti ifo i le tolu taimi i le tausaga.

Toto suka 7 iunite: o le a lona uiga?

O le numera o suka e 7 iunite o le siʻitia o le kulukose i le tino, ma o le mea masani o le faamai o le "suamalie". Ae e i ai isi mea na mafua ai ona siʻitia: le taumafaina o nisi vailaʻau, ogaoga oona, afaina o fatugaʻo, ma faʻafitauli e maua ai le i siama.

Tele vailaʻau faʻaosofia le siʻitia o le suka i le toto. I le avea ai ma tulafono, o vailaʻau diuretic, corticosteroids, beta-blockers, antidepressants. Lisi uma vailaʻau e faʻaopopo le kulukose, e matua le moni.

Ole mea lea, afai ua fautuaina e le fomaʻi ni vailaʻau, ia e mautinoa lava e fesili pe faʻapefea ona afaina ai le suka.

Le tele o taimi, a hyperglycemic tulaga e le mafua ai faʻailoga ogaoga, pe a fai o le kulukose tulai teisi. Peitai, ma le ogaoga hyperglycemia, o le tagata gasegase mafai ona leiloa malamalama ma pa'ū i se koma.

Faailoga masani o le suka maualuga:

  1. Lagona lagona o le fiainu.
  2. Mamago paʻu ma membrane mucous.
  3. Tele ma faʻamalositino urination.
  4. Vaʻaia foliga vaaia.
  5. Galugofie le paʻu.
  6. Taoto moe, mamafa leiloa.
  7. O maosiva ma manuʻa e le toe faaleleia mo se taimi umi.

Afai o loʻo maitauina le ketoacidosis i tua atu o le mea o le hypoglycemic, o le ata faʻapitoa e faʻaopopo e ala i le masani ai ma le manava loloto, o le manogi o le acetone mai le gutu, ma le le lava o le lagona lagona.

A faʻapea e te le amanaʻia le siʻitaga o le suka, o le a tulaʻi mai ai ni faʻamaʻi ma faigata o le suka. Faʻamaumauga o faʻaalia mai o aʻafiaga leaga i le 5-10% o mafuaʻaga, o le mafuaʻaga o le oti o tagata gasegase.

O le faʻasolosolo o le faʻateleina o le kulukose i le tino ua solia ai le tino o alatoto, o se faʻaiuga na latou maua ai le maaa tele ma le mafiafia. I le aluga o tausaga, o lenei tulaga e faʻaosofia ai le tele o faʻafitauli: le afaina o le fatu ma le fatu, le atoatoa o le vaʻai, cardiovascular pathology.

E tatau ona maitauina o le maualuga o le kulukose, o le vave lava latou alualu i luma ma ogaoga faʻafitauli e tulaʻi mai.

Glucose taua faʻatau atu nai lo 3: o le a lona uiga?

I faiga faʻafomaʻi, maualalo kulukose i le tino e taʻua o le hypoglycemic state. E masani lava ona maitauina se tulaga faʻamaʻi pe a paʻu le suka i totonu o le tino i lalo ole 3.1-3.3 iunite.

O le mea moni, o suiga o le suka i le toto mai le maualuga i le maualalo e mafai ona maitauina e le gata i le faʻasolosolo o le maʻi suka, ae faʻapena foi ma isi maʻi.

I lenei tulaga, o faʻailoga o le suka maualalo e faʻamoemoe i le faʻafuaseʻi ona pa'ū. Mo se faʻataʻitaʻiga, afai o le kulukose i le tino e pe a ma le 10 iunite, na faʻalauiloa e le tagata maʻi ia lava le hormone, ae o le fua na faʻatapulaʻaina sese, ma o le suka na pa'ū i le 4 iunite, o lona uiga o le hypoglycemia o le mafuaʻaga o le vave faʻaitiitia.

O mafuaʻaga taua mo le faʻaititia o le suka:

  • E saʻo le fua o vailaʻau poʻo inisalini.
  • Na laititi meaʻai na alu i le meaʻai, le alu le taumafataga.
  • Malosi tino tino.
  • Faʻasologa o taimi o le faʻailoaina o fatuvale.
  • Suia se tasi vailaʻau ma le isi.
  • Fagu 'ava.

E mafai ona faʻaititia le suka ile faʻaitiitia pe a faʻaaogaina e le maʻi isi metotia e tuʻu i lalo. Mo se faʻataʻitaʻiga, na te inuina fualaʻau e tuʻu i lalo le suka i le fuainumera muamua, ma inu foʻi decoctions e faʻavae i luga o vailaʻau fofo.

Ma le faʻaititia i le suka, ua maitauina le ata faʻataʻitaʻi nei:

  1. E sau i fafo le malulu.
  2. Ua aliali mai se lagona lē mautonu o le popole.
  3. Ou te fia 'ai.
  4. Ua amata ona malulu vae.
  5. Ua alualu i luga le maʻalili.
  6. Suaʻi ulu, mapuna le laulaufaiva.

A e le amanaʻiaina le tulaga, ona atili ai lea ona leaga. Ua faʻalavelave le faʻatulagaina o gaioiga, le tagata o loʻo tautala ua pala, e te ono manatu foʻi ua onā. Ma e matua leaga lava lenei mea, aua o tagata o loʻo i ai e le manaʻo e fesoasoani ia te ia, ma le tagata lava ia ua le toe mafai.

Faatasi ai ma le hypoglycemia vaivai, e mafai ona e faʻateleina le suka i luga o oe: 'ai se sipuni ti o le siamu, inu le lauti suamalie. A maeʻa le 10 minute, siaki le suka i lou toto. Afai e iai pea le maualalo, toe fai le "faʻateleina" taualumaga.

Faʻafefea ona maua lou suka?

Soʻo se maʻisuka e tatau ona i ai se mea pei se glucometer. O lenei masini e mafai ai ona e puleaina le "suamalie" faʻamaʻi. E fautuaina le fuaina o le kulukose mai le lua i le lima taimi i le aso.

O aso nei masini e feaveaʻi ma malamalama, vave faʻaali faʻatatau i le faʻatatauina. E oʻo foʻi i uati faʻapitoa mo tagata maʻi suka ua aliali mai ile faʻatau atu. O se tasi faʻafitauli o le tau o pepa suʻe ona e leai se taugofie. Peitaʻi, e i ai le mataʻutia tele: o le sefeina i luga o le pepa faʻataʻitaʻi o le a oʻo atu ai i ni tulaga ogaoga mo le togafitia o faʻamaʻi. O le mea lea, filifili le itiiti ifo o le leaga.

O le suʻesuʻeina o faʻailoga kulukose o se faigofie, ma sili ona taua e leai se aoga faʻalogo. Lima atigilima e matua maaleale. Le lagona e leai se tiga nai lo mai se namu sapalai. E pei ona faʻataʻitaʻia le faʻataʻitaʻiga, o le fuaina o le suka i le glucometer e faigata na o le taimi muamua, ona o ai lea o mea uma “pei o uati”.

Faasaʻo faʻasaʻoga o kulukose faʻaalia:

  • Fufulu lima, solo solo mago i le solo.
  • Lima e tatau ona fufulu ile vai faʻapipiʻi; faʻasaina ava malosi.
  • Tausia le vae i le mafanafana vai pe lulu ina ia o le toto tafe ifo i tamatamailima.
  • E tatau ona mago atoa le vaega o le puni. Leai se mea e tatau ai ona inu se vai ile toto.
  • O le fasi pepa ua faʻaofi i totonu o le masini, i luga o le lau o se tusitusiga e tatau ona oso ae e mafai ona e amata ai le fua.
  • Ia tuia se vaega o le tamaʻilima, faʻataʻitaʻi sina faʻamalosiʻau ina ia oso mai le mataua o le toto.
  • Faʻaola vailaʻau faʻasili i le fasimea, vaʻai le faʻailoga.

Ina ia pulea lou maʻi, ia puipuia ai le soʻona tele pe faʻaitiitia le kulukose ile tino, ua fautuaina e teu se tusi mo le maʻi suka. E manaʻomia le faʻamutaina o aso ma faʻaiuga patino o fua o le suka, o a taumafa na taumafaina, o le a le fua o le hormone na faʻailoaina.

A maeʻa auiliiliga nei faʻamatalaga, ona e malamalama lea i aʻafiaga o meaʻai, gaioiga faʻamalositino, tui inisalini ma isi tulaga. O nei mea uma o le a fesoasoani e taofia le maʻi taofiofi, e faaitiitia ai le ono faia o faʻalavelave faigata. O le vitio i lenei tusitusiga o le a talanoa e uiga i le fua faatatau o le suka.

Pin
Send
Share
Send