Maʻi suka fiva: faailoga ma fesoasoani muamua

Pin
Send
Share
Send

O le maʻi suka ose faʻafitauli e mafai ona tupu mo le tele o mafuaʻaga. E masani lava ona aliali mai pe a le mulimuli mai se tagata i fautuaga na tuuina mai e le fomaʻi.

O le maʻi suka e mafai ona avea ma hyperglycemic ma hypoglycemic. Mai le igoa e manino lava o hyperglycemic aliali ona o le maualuga o le suka i le toto, ma le hypoglycemic crisis, i le isi itu, ona o le soona maualalo kulukose.

Iloaina se faigata i le amataga laasaga e faigofie. I le alualu i luma o le faʻafitauli, e tatau ona e vili vave i se falemaʻi, ma tuʻuina i le tagata maʻi fesoasoani muamua.

Mafuaʻaga ma faʻailoga o le hyperglycemic crisis

O le maʻi suka e faigofie ona faʻaalia i le hyperglycemic coma. O lenei e mafai ona oʻo atu i le oti, o lea e tatau i tagata uma ona iloa pe oa mafuaʻaga ma faʻailoga o le hyperglycemic crisis.

I le avea ai o se tulafono, o le mafuaaga o lenei faʻafitauli o le solia o le meaai. Afai e le mulimuli se tagata i le glycemic index o meaʻai, soona inu tele carbohydrates, pe inu ava malosi, e le mafai foi ona 'aloʻalo le siʻitia o le suka i le toto.

O le mafuaʻaga lena ma le maʻi suka e taua tele le mataituina o le mea e 'ai. Afai o loʻo maua i le maʻi o lona tino, o lona uiga e tatau ona ia taumafaina meaʻai maualalo gaʻo maualalo carbohydrates.

O mafuaʻaga o le faʻaalia mai o se faʻafitauli o le hyperglycemic aofia ai:

  1. Suiga o le inisalini. A faʻaaoga e le tagata maʻi se ituaiga ituaiga o inisalini mo se taimi umi, ona faʻafuaseʻi lea ona sui i se isi, o lenei mea, e mafai ona oʻo ai i le siʻitia o le suka i le toto. Lenei fua o le itu lelei mo le alualu i luma o le maʻi suka faʻaletonu ma koma.
  2. Faʻaaogaina o inisalini aisa pe faʻaʻaea. E tatau ona manatua o le vailaʻau e le tatau ona faʻaʻaisa. A faʻatau mai, ia mautinoa e faʻalogo i le mea o teu ai le ola o le inisalini, a leai e sili ona ogaoga iʻuga pe a maeʻa tui.
  3. E saʻo le taumafataga o le inisalini. Afai e tali mai le fomaʻi i le filifiliga o le tui ma le faʻatamala, ona tupu loa lea o le alualu i luma o le maʻi suka. Ole mea lea, e matua fautuaina lava e te sailia le fesoasoani a naʻo le maualuga agavaa tagata faʻapitoa.
  4. Faateleina dosages o diuretics poʻo prednisolone.

O faʻamaʻi pipisi e mafai foʻi ona aliaʻe ai se faʻamaʻi o le hyperglycemic. Afai ose tagata o maua i le maʻisuka, ona soo se faʻamaʻi pipisi e matua faigata.

E taua le maitauina i tagata e maua i le maʻisuka ituaiga 2, e masani lava ona tupu mai faʻafitauli o le hyperglycemic ona o le ova tele. O le mafuaʻaga lena ma le ituaiga o suka e taua tele le mataʻituina o le tino vaega tetele.

O a faʻailoga faʻaalia ai le alualu i luma o se faʻafitauli o le hyperglycemic? O faʻailoga nei e taʻu mai ai o le aʻafia o maʻi suka e tupu mai:

  • Le fia inu tele, faʻatasi ai ma le faʻamamaina mai o le gutu mukosa.
  • Manava I mataupu ogaoga, e puaʻi foliga mai.
  • Ogaoga afaina o le paʻu.
  • Mafiafia. E aliali mai o ia i le foliga o le vaivai, ogaoga migraine, faateleina le vaivai. O le tagata maʻi na te faʻamalieina ma fiamoe.
  • Na tele o le mimiti.

Afai e te le faʻaoʻo fesoasoani i se tagata, ona faʻasolosolo lava lea ona leaga le tulaga o le maʻi. I le alualu i luma o le faʻafitauli o le hyperglycemic, o le manogi o acetone mai le gutu, manava tiga, manava manava, e masani ona oʻo mai urination.

O le alualu i luma o faʻataʻitaʻiga e faʻailo i le vave manava, faʻatasi ai ma le leai o se malamalama. E masani lava ona aliali se enaena enaena i luga o le laulaufaiva.

Mafuaʻaga ma faʻailoga o le hypoglycemic crisis

O le faʻafitauli o le hypoglycemic e masani foi ona masani. I ai, ua maualalo le suka ile toto. Afai e te le togafitia le hypoglycemic crisis i se taimi vave, e ono tupu ai se maʻi suka.

Aisea e faʻatupu ai lenei faʻamaʻi? I le avea ai o se tulafono, o se faʻafitauli e mafua mai i le filifilia lelei o le inisalini.

Afai o le tagata gasegase ua aveina i luga se maualuga o se vailaʻau, ona faʻaititia loa le suka i le toto, e mafua ai le itu lelei mo le alualu i luma ole faʻafitauli.

O mafuaʻaga o le faʻaalia o le hypoglycemic crisis aofia ai:

  1. E saʻo le metotia faʻalauiloaina o inisalini. E tatau ona manatua o le hormone e tatau ona faia subcutaneously, ae le o le intramuscularly. A leai, o le manaʻomia fofo togafitiga e le tupu.
  2. Gaoioiga malosi malosi. Afai e maeʻa ona taʻaloga taʻaloga sa le 'ai meaai a le gasegase ma meaʻai masoa, ua tupu ai loa le faʻafitauli o le hypoglycemic.
  3. Le mautonu Renal. Afai o lenei faʻafitauli ua atiaʻe faʻasaga i tua atu o le maʻisuka mellitus, o lona uiga la e manaʻomia se fetuunaiga o le togafitiga togafitiga. A leai, o se faʻafitauli e ono tupu.
  4. O le i ai o le gaʻo ate ate i totonu o le maʻi suka.
  5. Fomai togafitiga. Afai o le nofoaga na tui ai le inisalini ua uma ona tui pe a uma ona tui, ona faia lea o mea e manaʻomia mo le alualu i luma o le hypoglycemic crisis.
  6. Sese i le meaʻai. Afai e inu le ava malosi poʻo le le lava o faʻatusa o carbohydrates, faʻateleina ai le osofaiga o le hypoglycemia faateleina.

Faʻafefea e le inisalini teteʻe (hypoglycemic crisis) faʻaalia ia lava? Faatasi ai ma le faʻaititia o le aofaʻi o le kulukose i le toto, ulu tiga, maso cramps, ma le le mautonu aliali mai.

O nei faʻailoga e iloa ai faʻafitauli ole hypoglycemic. E le gata i lea, o le alualu i luma o faʻataʻitaʻiga e faʻamaonia e ala i fatu ua faʻafiafiaina, faʻateleina afu, ma maualuga le vevela o le tino.

O le isi tagata gasegase e popole:

  • Faʻalavelave moe.
  • Vaivaiga ma tiga ile tino.
  • Na te le lava.
  • Faamamaina o le paʻu.
  • Faateleina le musele leo.
  • Fana le manava.

Afai e te le avatua le tagata gasegase ile taimi e togafitia ai ana fomaʻi, o lona tulaga e faʻaitiitia tele. E i ai le avanoa e maua ai i le hypoglycemic coma.

Hyperglycemic crisis: fesoasoani muamua ma togafitiga

Afai o le tagata maʻi o loʻo iai ni faʻailoga o se faʻafitauli o le hyperglycemic, e manaʻomia ona faia muamua le fesoasoani. Muamua, ua fautuaina e faʻaavanoaina le puʻeina o le inisalini, ma fuaina le suka i le toto.

E faʻapea foʻi ona faʻaalia se tagata inu tele. E fautuaina le ave i le tagata vai vai, o loʻo i ai le magnesium ma minerale. Afai e tatau ai, inu le potassium. O nei fua o le a faʻaitiitia ai le ono alualu i luma o le ketoacidosis.

Ia mautinoa e mataituina le tulaga o le uaua ma le manava manava. Afai e leai se manava poʻo se manava, ona faʻaaoga loa lea o le manava faʻafuaseʻi ma faʻafuaseʻi le fatu fatu.

Afai o le faʻafitauli o le hyperglycemic e o faatasi ma le puaʻi, ona tatau lea ona faataatia le tagata maʻi i le tasi itu. Lenei e taofia mai ai le faasolo mai i le ea ma pipii laulaufaiva. E manaʻomia foʻi ona e ufiufi le tagata ma se palanikeke ma pupuni i mea vevela ma vai vevela.

A faʻapea e faʻatupulaia e le tagata maʻi o le hyperglycemic, ona faia lea o togafitiga i togafitiga nei.

  1. Puleaina o le heparin. E manaʻomia lea mea ina ia faʻaitiitia ai le ono maua o le toto i totonu o vaʻa.
  2. Fa’amautu le carbohydrate metabolism ma inisalini. O le hormone i le amataga mafai ona tuʻuina atu i se vaalele, ma ona sisina lea.
  3. O le faʻatomuaga o se fofo o le soda. O lenei faʻaaogaina o le a faʻamautuina le acid-base metabolism. Ina ia faʻamautu ai le paleni eletise, faʻaaogaina le potassium.

Faʻapea foʻi, i le taimi o togafitiga, ua fautuaina ai le tagata maʻi vailaʻau e fesoasoani e faʻamautu ai le galuega o le fatu. Ua filifilia taʻitoʻatasi.

A maeʻa togafitiga, e tatau i le tagata gasegase ona faia se togafiti toe faaleleia. E aofia ai ma le teena o mausa leaga, faʻamautu o meaʻai i aso uma, le taumafaina o le multivitamin complexes. Faʻapea foʻi, i le taimi o faʻafouga, o loʻo faʻaalia le onosaʻi o gaioiga a le tino.

Ina ua uma ona taofia le maʻi suka, e tatau ona maitauina e le tagata mai le suka i le toto. Lenei e mafua mai i le mea moni e tusa lava pe a maeʻa togafitiga togafitiga o loo i ai se avanoa o le toe foʻi.

Ina ia faʻaitiitia le aʻafiaga o le toe foʻi i tua, atonu e manaʻomia ni fetuunaiga o togafitiga.

I nisi o tulaga, ua amata ona ave le iniseti o le inisalini, pe o se isi ituaiga suka e mumu i lalo le suka.

Hypoglycemic crisis: fesoasoani muamua ma togafitiga

E tupu le faʻafitauli o le hypoglycemic ona o le maualalo ole suka i le toto. Ina ia mafai ona faʻatumu le tulaga masani ole kulukose i le toto, le tele o togafitiga e manaʻomia.

Muamua lava, e tatau i le tagata gasegase ona aveina se mea suamalie. Candy, meli, lole, marshmallows e atoatoa lelei. A uma lea mea, e tatau ona e valaʻau vave mo se fesoasoani faʻafuaseʻi. Ae le i taunuu mai fomaʻi, e tatau ona tuʻu le tagata mamai i se nofo faʻalelei.

Afai o le hypoglycemic coma e o faatasi ma le leiloa o se malamalama, ona tatau lea i le tagata maʻi ona tuʻuina se fasi suka i lona alafau ma ave ese mai le mea puʻe mai le gutu. E faʻapea foi ona fesoasoani i le suka i le toto. E tatau ona palasi i luga o gusi. O le tui o le kulukose i se alatoto o le a fesoasoani e faʻaopopo le maualuga o le suka.

I le falemaʻi, e masani lava ona tuʻuina se vailaʻau o le kulukose i le toto (40%). A le fesoasoani lea mea, ma e le o toe maua foi le tagata maʻi, o se 5-10% kulukose vaifofo na tuiina i totonu.

Afai o le faʻafitauli e mafua mai i le ova inu o inisalini, ona toe iloilo lea o le togafitiga. E masani lava ona faʻaititia le avega. Peitaʻi i le suia o le togafitiga togafitiga, e tatau lava i le tagata maʻi ona mataʻituina le suka i le toto, aua o se tui e faʻatumuina i foliga o le hyperglycemia.

Ina ua uma ona taofia le maʻisuka hypoglycemic faafitauli, le tagata manaʻomia e tatau ona tausisi i le tele o tulafono:

  • Mulimuli i se meaʻai.
  • Faʻatinoina o faʻamalositino
  • Vaʻavaʻai pea le suka i lou toto.

O meaʻai o se vaega taua o togafitiga, aemaise lava ile maʻisuka ituaiga 2. O le meaʻai e fausia i se auala lea e maua ai e le tagata maʻi se aofaʻi o vitamini ma minerale na.

O lisi o meaʻai i aso taʻitasi e tatau ona iai meaʻai e tele i le magnesium, zinc, iron, ascorbic acid, tocopherol acetate. O nei mea ai mea e maua i le suka e taua tele i soo se ituaiga o suka.

Meaʻai e maualuga i gaʻo gaʻo faigofie e le aofia mai le lisi. E tatau ona teena le tagata maʻi:

  1. Suamalie.
  2. Semi-faamaeʻaina oloa.
  3. O meainu suamalie.
  4. O le ava
  5. Gaʻoa meaai.
  6. Ato saito atoa.
  7. Falaoamata oloa.

Afai ua aliaʻe le maʻi suka i le lapoʻa, ona faʻaaogaina lea o meaʻai e maualalo le carbohydrate. I lenei tulaga, o le aofaʻi o porotini i le meaʻai e faʻateleina, ma o le aofaʻi o carbohydrates ua tipiina i le 50-100 kalama.

O gaioiga faʻamalositino e aoga mo le maʻi suka. Ae e tatau ona tatou manatua o avega e tatau ona feololo ma faifai pea. E mafai ona e faʻaogaina le su eina ole kulukose ile toto poo le mita kulukose ile toto e mataitu ai le suka i lou toto. O le vitio i lenei tusitusiga o le a fesoasoani ia te oe e sauniuni mo se fesoasoani muamua suka suka suka.

Pin
Send
Share
Send