Mamapala i le maʻi suka: o le ala o faʻamaʻi ma togafitiga

Pin
Send
Share
Send

Diabetes mellitus mafua ai tele faʻafitauli o le tino i le tino, lea e faʻavaivaia ai le tagata ma faia o ia e ono aafia ai i le tele o faʻamaʻi pipisi. A e maise lava i taimi e maua ai tagata i le maʻi suka ua maua i le maʻi leaga pei o le mamapala.

Ile taimi muamua, o le maʻi suka ile faatasi male tuberculosis ile 90% o mataupu na mafua ai le maliu ole tagata gasegase, ae o nei aso o nei fuainumera e le fefe tele. Faʻafetai i taumafaiga faʻaonapo nei agai i luma, ua faʻaitiitia paʻu o tagata i lenei vaega o gasegase.

Ae e oo lava i aso nei, o le aoga o togafitiga e faʻalagolago tele i le vave iloa lelei o faʻamaʻi, e taofia ai le atinaʻeina o faʻafitauli matuia. Ina ia faia lea mea, o tagata maʻi suka e manaʻomia ona iloa pe faʻapefea ona fesoʻotaʻi maʻi mamapala ma le maʻisuka melitus e fesoʻotaʻi, o a faʻailoga faʻailoa mai ai le atinaʻeina o se maʻi lona lua, ma o le a togafitiga o le a sili ona aoga i lenei faʻamaʻi.

Mafuaaga

O tagata gasegase e maua ile maʻisuka e 8 taimi e sili atu ona ono maua i le pulmonary tuberculosis nai lo tagata soifua maloloina.

Le tele o taimi, o lenei faʻamaʻi afaina ai tagata suka suka tausaga 20 i le 40 tausaga. I lenei vaega lamatia, uma 10th tagata mamaʻi o maʻi i le mamapala.

Mamapala i le maʻi suka e tupu mo mafuaaga nei:

  1. Faʻaleagaina o le puipuia o le tino ona o le pa'ū i le gaioiga o leukocytes, phagocytes ma isi sela o le puipuia faʻafitauli. O le mea la ua tupu, o le ulu atu i le tino o le tagata gasegase, mycobacterium tuberculosis ua faʻaleagaina e le puipuia, ma amata amata galueina malosi.
  2. Tissue acidosis, o se faʻaiuga o le ketoacidosis. Ole tulaga lea e masani ona atiaʻe ile ma isuka ma e iloga ile faaputuputu ole tino o ketone ile toto ole maʻi, aemaise o le acone. Lenei e oʻo atu ai i le tele o mea oona ma faʻaletonu i aano o totonu o le tino, ma mafua ai ona latou ono maua i siama.
  3. Faʻatamaia o le carbohydrate, gaʻo, porotini ma minerale metabolism.O lea e tau atu ai i le faʻaititia o mea taua ma fesoasoani i le faʻaputuputu o oloa metabolic, lea e faʻalavelave ai i le masani masani galuega uma totonu totonu o le tino ma faʻavaivaia ai puipuiga o le tino.
  4. Faʻaleagaina le reactivity o le tino. O lenei meatotino o le tino e taua mo le feteʻenaʻi o siama pathogenic. Lea la i tagata soifua maloloina, o faʻamaʻi pipisi, e pei ona masani ai, e tupu i le maualuga fiva ma fiva, e fesoasoani ia latou vave manumalo i le faʻamaʻi. I tagata maʻisuka, o faʻamaʻi e tupu filemu atili, ae masani lava ona mafua ai faʻafitauli matuia.

Aemaise lava le maualuga o le afaina o le mamapala i tagata mamaʻi ma le maʻisuka mellitus, e o faatasi ma le oso soʻo i le suka i le toto.

O lenei mea e mafua ai le faʻaleagaina o mea totino i totonu ma le atinaʻeina o faʻafitauli e fausia ai se siʻosiʻomaga lelei mo siama faʻamaʻi.

O auga

E le faʻalagolago tele i le malosiʻaga o le mamapala i le maʻi suka, ae faʻalagolago i le matuaʻi o le faʻamaʻi, ae ma le fua o le taui mo le afaina o le karbohidrat. O le maʻi leaga e le faʻatagaina lelei, o le mamapala ua sosolo vave, ma afaina ai le tele o aano o le mama ma oʻo atu ai i le tulaga sili ona ogaoga.

E taua le maitauina e oʻo lava i le saʻo ma le taimi tonu togafitiga o le mamapala o le a le aumaia le faʻaiuga manaʻomia pe a le mafai e le tagata gasegase ona faʻamautu le maualuga o le kulukose i le tino. I lenei mataupu, o le a tupu ai pea ma faʻateleina exacerbations ma toe foi mai e faigata ona togafitia.

I le taimi muamua, ole mamapala i tagata mamaʻi ile ma isuka mellitus e toetoe lava a leai se mafaufau. I le vaitaimi lea, e ono maua e le tagata maʻi mea nei:

  • Ogaoga vaivai, faaitiitia faatinoga;
  • Le lava le fiaai;
  • Faateleina afu.

A silasila i le mea moni o nei faʻailoga e le faʻapitoa, e masani ona iloa e tagata gasegase o faʻailoga ia o le faʻateteleina o le maʻi suka. E tele taimi e maua ai i le mai suka, e iloa mai i le taimi o le x-ray, o le mamapala i le mai suka, e mafai ona faʻaalia ai le ogaoga o tino i le leai o ni faʻailoga.

Oleisi faailoga e iloa ai le tupu mai ole mamapala tuberculosis ile ma isuka suka, o le tupu faafuasei o le toto i luga ole suka e leai se mafuaaga. E mafua ona o le malosi aʻafia o le mamapala i le tino e manaʻomia ai le faateleina o le inisalini, ma e oʻo atu ai i le faʻamama o le maʻisuka ma ua faateleina le kulukose.

Ole itu lea ole mamapala ole taimi e faʻaosofia ai le tuputupu aʻe ole maʻi suka i tagata mamaʻi na e leʻi iai muamua ni faʻafitauli ile gaʻo suka ole gaʻo. O le mamapala i le maʻi suka e matuia tele, vave alualu i luma ma afaina ai vaega tetele o mama. Lenei e tau atu i le mea moni e tusa lava pe mo se manuia fofo mo mamapala, o le tagata gasegase tumau ogaoga pathology.

O se tasi o uiga iloga o le soʻofaʻatasi atinaʻe o le mamapala ma le maʻisuka o le faʻamaʻiina o le leaga i pito i lalo o mama. Afai o faʻailoga faʻapena e faʻaalia i se tagata maʻi o le mamapala, e lafoina loa mo se suʻega toto mo le suka, ona e mafai ona faʻailoa mai ai le maʻi o le maʻi suka.

Ole mea lea, o le maʻi suka ma le mamapala o se faʻaopoopo lea e matua faʻafaigata ai le ala o le faʻamaʻi ma fesoasoani ai i le vave faʻatupulaia o faigata.

O le mea lea, o le togafitiga o le mamapala, faʻatasi ai ma le maualuga o le suka i le toto, e manaʻomia le faʻaaogaina o togafitiga lavelave, e aofia ai le faʻaaogaina o ona po nei e teteʻe i siama ma vailaʻau antibacterial.

Oe tatau foi ona mulimulitaʻi ile meaʻai ma faia togafitiga faʻafomaʻi.

Togafitiga

Ole mamapala togafitiga mo le ituaiga 1 ma le maʻisuka ituaiga 2 o loʻo faia e tusa ai ma auala eseese faʻafomaʻi.

O lea la ina ia mafai ona tau le mamapala i le maʻisuka ituaiga 1, o togafitiga togafitiga e tatau ona aofia ai laʻasaga nei.

Muamua, e tatau ona e faʻateleina le masani masani o inisalini e 10 iunite. Manaʻomia pea:

  1. Faʻaopopo seisi numera o tui o inisalini ile aso, ma avea lona faʻaaliga atili faʻasoasoaina. Ole numera o tui e tatau ona i lalo ole 5 ile aso;
  2. Sui pe leai ni vaega o loʻo faʻatagaina atoa ma vailaau faʻasaina i taimi puʻupuʻu. E moni lava lenei mea mo tagata gasegase e ono tupu i le ketoacidosis.

Mo le maʻisuka ituaiga 2, o togafitiga e tatau ona faia i tulaga nei:

  1. Faateleina le vailaʻau o hypoglycemic;
  2. Faʻaaofia i le togafitiga o inisalini tui e le sili atu nai lo le 10 iunite;
  3. I ogaoga ogaoga o le mamapala, o le sui atoa o le suka-tuu i lalo vailaʻau ma pupuʻu gaioiga galue tui.

Ole vaega taua ile togafitia ole mamapala ole faʻaaogaina ole vailaʻau faʻapitoa. Mo le faʻamaloloina o lenei faʻamaʻi, o le tagata maʻi e tatau ona inu i taimi uma vailaʻau mo le mamapala, lea, i le tuʻufaʻatasiga ma le antidiabetic togafitiga, e mafai ona mauaina ni maualuga maualuga.

Tautala e uiga i vailaʻau e faasaga i le mamapala, e taua le faʻamamafa o auala pei:

  • Amikacin;
  • Isoniazid;
  • Kanamycin;
  • Capreomycin;
  • Paraaminosalicylic acid;
  • Etambutol;
  • Pyrazinamide;
  • Protionamide;
  • Rifabutin;
  • Rifampicin;
  • Streptomycin;
  • Tubazide;
  • Ftivazide;
  • Cycloserine;
  • Etionamide.

E taua le faʻamamafa e faapea, o nisi o nei vailaʻau e mafai ona taofia ai i le faigata o le maʻisuka, e pei o:

  1. Ethambutol e le fautuaina mo le retinal microangiopathy (afaina o vaʻa laiti i totoga o faʻaaliga);
  2. Ole Isoniazid e maua ai le inisinia ile tulaga o le polyneuropathy (faʻaleagaina le totoga o neula);
  3. Rifampicin ua faʻasaina i le tele o taimi o ketoacidosis poʻo aga o le ate.

I lenei tulaga, e le gata e mafai e le tagata gasegase, ae e tatau foi ona amata amata ona inu se isi vailaʻau e matua saogalemu lava mo ia.

Ina ia faʻatumauina le vaivai o le tino ma faʻamalosia le puipuia o le tino, tagata gasegase i le mamapala e masani ona faʻatonuina vitamini togafitiga. O vitamini nei e sili ona aoga mo lenei faʻamaʻi:

  • Vitamini B1 - 2 mg i le aso;
  • Vitamini B2 - 10 mg i le aso.
  • Vitamini B3 - 10 mg i le aso.
  • Vitamini B6 - 15 mg i le aso. I le matuia o le pulmonary tuberculosis, o aso uma o vitamini B6 e mafai ona faʻateleina i le 200 mg i le aso.
  • Vitamini PP - 100 mg i le aso;
  • Vitamini B12 - 1.5 mcg i le aso;
  • Vitamini C - e tusa o le 300 mg i le aso;
  • Vitamini A - 5 mg i le aso.

I se faʻaopopoga, vailaʻau fofo e mafai ona aofia i totonu o le anti-tuberculosis treatment, e tatau ona paleni ma aofia ai le tele o le aʻi o mea ai.

Ma le mamapala, o le gasegase e faʻalavelave i le porotini ma le carbohydrate metabolism, lea e mafai ona taʻua o se tasi o mafuaʻaga autu mo le atinaʻeina o le tele o aʻafiaga ogaoga. O se faʻaiuga o lea mea, o ipu uma ma le maualuga o meaʻai o meaʻai a manu, faʻapea foi ma le suka, sela ma isi meaʻai e tele i meaʻai carbohydrates faigofie ona faʻateʻaina mai le meaʻai a le gasegase.

O le filifiliga sili mo le maʻi suka ma le maʻisuka o se meaʻai maualalo gaʻo e aofia ai meaʻai meaʻai ma le maualalo le glycemic level. E le gata i lea, o falai ma meaʻai e maualuga ai le kalori e faʻasaina i lalo o lenei taumafataga, ae o fualaʻau fou ma le tele o cereals ua faʻatagaina.

Pin
Send
Share
Send