Faʻatagaina le suka toto i fafine

Pin
Send
Share
Send

O sui o le itupa tutusa e seasea ona fiafia i le kulukose faʻailoga seia latou i ai ni faʻailoga o faʻaletonu. Peitai, ina ia mafai ona puipuia le amataina o le maʻi suka, e tatau ona iloa le faʻatagaina suka suka i fafine. Fomai fautuaina faia le suʻega ia le itiiti ifo i le tasi i masina 6 uma ma, afai e maua iʻuga leaga, amata loa togafitiga vave.

Vaʻaiga lautele

I le 100 tausaga ua mavae, na amata ona taumafaina e tagata le 20 taimi sili atu suka nai lo latou muamua. Siosiomaga faʻaletonu, le iai o oloa maualalo-lelei i le meaʻai - o nei mea uma fesoasoani i le faʻalavelaveina o faʻafitauli o le metabolic i le tino o tamaiti ma tagata matutua. I le taimi muamua aʻo laititi, o se tamaititi e aliaʻe vaisu e le lelei - meaai vave, suamalie, soda, kofe, ma isi. I le taimi nei, o le numera o mataupu o le faʻateleina o le suka i le toto ua faʻateleina i aso uma, ma le feusuaʻiga lelei ua afaina.

Ae le i fuafuaina le tulaga masani ole suka i fafine, e tatau ona malamalama i le matafaioi o le suka mo le soifua maloloina o tagata. O lenei vaega o se monosaccharide, e taua tele aua e avea o se suauu mo le totonugalemu o le tino. Peitai, o le soona kulukose e afaina ai le tino.

Faatagaina fua tau suka

Diabetes mellitus e lamatia tele mo se fafine, talu ai o lenei faʻamaʻi afaina ai le genitourinary tino o le tino. O lenei faamaʻi e mafai ona faaosofia le afaina o totoga ma le afaina ai toe fanau.

I isi tulaga, tagata maumau le maua o le avanoa e maua ai fanau ona o ogaoga suiga pathological i le maʻi suka. Tusa lava pe a maʻitaga, e le o tagata gasegase uma e mafai ona talia ma fanauina se pepe soifua maloloina.

O le maʻi suka o se faʻatuatuaga tele foʻi mo fafine matutua i le taimi o menopause. O le faʻamaʻi e mafai ona faʻaititia le ola ola ona o le tutupu mai o tulaga matuia o le cardiovascular system, faiai, ate ma fatuga. Ole mafuaʻaga lea e taua ai mo tamaʻitaʻi uma ona iloa e uiga ile fua ole suka e faʻatagaina i fafine ona ole tausaga.

Ole maualalo ole kulukose o loʻo maitauina ile teineititi i lalo ole 7 tausaga le matutua. I le vaitau mai le 7-14 tausaga, o faʻailoga e oʻo atu i tulaga masani mo se tagata matua. Mai le 14−50 tausaga, o faʻamaumauga e le suia, ae pe a uma le 50 tausaga, o le toto masani o le suka i fafine ua amata ona faʻateleina tele. O lenei auala e fesoʻotaʻi ma le menopause, o le hormonal ma tausaga e faʻatatauina suiga i le tino.

Ua maeʻa le 60 tausaga, ona amata lea e le tagata le matua tausaga ma le tulaga masani ole suka i le toto i fafine ua oʻo i se tulaga taua. Fomai fautuaina tagata matutua e faaaoga se glucometer e fuaina a latou suka i aso uma.

Ua maua e fomaʻi, o se faitioga taua i le maualuga o le suka i fafine e ala i tausaga ona maitauina pe a maeʻa le 90 tausaga. I lenei vaitau, ua le toe mafai e le tino o le tagata ona faʻafofogaina le faʻaaogaina o le kulukose, ua avea ai ma lamatiaga i le taimi umi. Ina ia mafai ona puipuia le amata mai o le faʻamaʻi, e tatau ona e faʻalogo totoʻa i le laulau o le suka i le toto o fafine i le tausaga.

Laulau: toto suka i fafine, fuafua i le matua

TausagaGlucose tulaga, mmol / l
2 aso - 4.3 vaiaso2,8−4,4
4.3 vaiaso - 14 tausaga3,3−5,6
14 - 60 tausaga le matua4,1−5,9
60 - 90 tausaga4,6−6,4
silia ma le 90 tausaga4,2−6,7

Afai e siʻitia le fua, e tele mea e mafai ona aʻafia ai lenei mea, e aofia ai le faʻatuatuaina ma le popole neura. O le mea moni lava, o le mamafa o le faamalosi tino ma le faʻafitauli o le mafaufau e mafai ona faʻateleina ai le tulaga. Ole faʻatulagaina o meaʻai e leʻo ni faʻailoga o le maʻi suka. E saʻo le fomaʻi e mafai ona faia e se fomaʻi pe a maeʻa ana foaʻi ile toto.

Faʻamatalaga mo maʻitaga

E taua tele i fafine maʻitaga ona iloa le faʻailoga e talia. E tatau ona maitauina i le vaitaimi o le faʻamoemoeina o le tamaititi, suiga laiti e masani. Ole maualuga ole kulukose e mafai ona iai ile laina ole 3.8-6.3 micromol / l ma e leai lava se faʻailoga o le faʻamaʻi. O isi taimi o faʻailoga e mafai ona oʻo atu i le 7 micromol / l. O lenei mea e masani ai e matua moni lava pe a, a maeʻa ona fanau mai le pepe, ua mautu le faʻailo.

Afai o le maualuga ole kulukose e maualuga atu nai lo masani, e ono i ai le ono lamatia i le soifua maloloina o le tamaititi. O le tulaga e tatau ona fetuʻunaʻiina e ala i le faʻaogaina o vailaʻau sauniuni. Afai o aiga o tagata mamai i le maʻi ua maua i le maʻisuka, e mafai ona avea ma tulaga lamatia. E ono tupu faigata pe a fai o le maʻitaga e tupu pe a maeʻa le 30 tausaga.

Faailoga o le faateleina tapulaa

Ua le aoga le kulukose ile toto. E i ai le avanoa o le pancreatitis, faʻamaʻi le ate, hyperglycemic tulaga, ma e oʻo lava kanesa. O mafuaʻaga o le maualuga o le suka i mea e fai, e faʻaaogaina e faʻaaogaina ai faʻapitoa faʻapitoa. Afai e maualuga tele lou kulukose O faʻailoga nei ua aliali mai:

  • Manava, vaivai o le tino.
  • Faaitiitia le mamafa o le tino ma faateleina le fiaai.
  • Faʻamalosi fia inu, gutu mamago.
  • Tele fausaga, urination masani.
  • Ole vaʻaia o auga ile paʻu.
  • Galugalu.
  • Faaitiitia le puipuiga, pa'ū faʻatino.
  • Leʻa malulu.
  • Faaitiitia le vaaia lelei.

Ole iai o ia faailoga e ono iloa ai ua siitia le suka. E taua le maitauina i lenei tulaga e naʻo nai faʻailoga mai le lisi e ono aliali mai. O le mea lea, pe a fai e na o le lua pe tolu tulaga, e tatau ona suʻeina ma iloa pe o le a tonu le maualuga o le kulukose i le toto.

O le vaega o lamatia e aofia ai tagata ova maʻi mamafa, faamaʻi o le pancreas ma i latou o loʻo i ai auga agaʻi i le faʻamaʻi. Afai e paʻu le gasegase i se tasi o nei vaega, e tasi le faʻailoilo o le masani ai e le o lona uiga o ia e le maua lenei pathology. O le maʻi suka e mafai ona tupu i galu, e aunoa ma le maitauina o faʻailoga. Ina ia faʻateʻaina pe faʻamaonia le faʻamaʻi, e tatau ona faia ni suʻega se tele i taimi eseese.

Faailoga o mea faʻaititia

O le maualalo ole suka ile toto o se mea foʻi e popole ai. O lenei tulaga e masani ona tupu mo mafuaaga nei:

  • Ava malosi, ulaula.
  • Sili le faaaogaina o falaoamata ma suamalie.
  • Le maloloina meaai.
  • Le lava meaai i uta maualuga.

Faaitiitia kulukose ua i ai foi le tele o faailoga. O tulaga taatele o:

  • Aggressness, lelava, o se lagona o le ita.
  • Miafia.
  • Siva ma migraine.
  • Fiafai ma fia inu.

O se faʻaititia o le suka i le toto e masani ona maitauina ma le mauaʻi o meaʻai. I se faʻaopopoga, o se tulaga faʻapena e mafai ona maitauina ma le malosi tele o le tino. E taua le iloa o le soʻona taumafaina o suamalie meaʻai e maualuga ai le kulukose, ae i se taimi pa'ū suka i le toto. E mafai ona tele le faʻatupulaʻia ole ava malosi ma kaloli ma ua vave faʻaitiitia ai le kulukose.

Faaiuga ma togafitiga

O suʻega o le kulukose e faia i le taeao ile leai o se manava. Afai o le tagata gasegase e maualuga a latou fua, ua ia faatonuina se faiga lona lua. Naʻo le mauaina o iʻuga lona lua e mafai ona e faʻamaonia pe teena le i ai o le faʻamaʻi. O le auiliiliga e mafai ona lua ituaiga:

  • Lautusi mai le tamatamai lima
  • Faʻailoa le kulukose suʻega metotia.

Ae leʻi faia le suʻega, e le mafai ona e ai i se mea mo 8 itula. O nai aso aʻo leʻi faia le suʻesuʻega e suia ai lau taumafataga. Ava e tatau ona vavaeeseina 2 aso aʻo leʻi faia le taualumaga. Ae le i foaʻi le toto, e sili le aua le chewum. Aua foʻi neʻi e inuina se vai tele i le aso aʻo leʻi faia le iloiloga, aua o lenei mea e ono aʻafia ai le aoga o le suʻesuʻega.

Onosai suesuega

Ina ia faʻailoaina le tuai ole maʻi suka, ua faia se suʻega o le kulukose. I le faʻaaogaina o lenei metotia, e mafai ona e iloa le hypoglycemia ma malabsorption. Afai e i ai se eseʻesega mai le faiga faapalepale, i le 50% o mataupu o le maʻisuka mellitus o le a tupu i totonu o le 10 tausaga, i le 25% o tagata le tulaga o le a le suia, ma i le 25% o totoe o le a mou ese na o ia.

A toleniga suesuega mafai ona iloa le solia o carbohydrate metabolism. Le suʻega faʻatagaina oe e faʻamanino le faʻamatalaga pe a masalosalo le tagata maʻi. O sea auiliiliga e taua tele i mea nei.

  • E leai ni faʻailoga o le suka maualuga, ae, sili atu o le kulukose ua maitauina i taimi uma ile mimiti.
  • E leai ni faʻailoga o le maʻi suka, ae ua matauina le polyuria - o le faʻaopopoina o le tele o taimi o le feʻaveaʻi, ao le maualuga o le suka.
  • Ole faʻaopopoina o le suka ile toto i se fafine maʻitaga, faʻapea foʻi ma tagata gasegase o loʻo i fatugaʻo.
  • E iai faʻailoga o le maʻi suka, ae e leai se suka i totonu o le mimiti, i le toto lona maualuga.
  • O le tagata ua i ai se gafa tuufaasolo i le maʻi suka, ae leai ni faʻailoga o le ova tele o suka.
  • Ma le retinopathy ma le neuropathy.

O le suʻega o le faapalepale o loʻo faʻatinoina i le auala lea: muamua, o le toto e aveʻese mai le kapilerari mai le gasegase. Sosoʻo mai, e tatau i se tagata ona faʻaaoga 75 g o le kulukose. Mo le tamaititi, e eseʻese mea faʻaaoga - 1.75 g mo le 1 kilokalama o lona mamafa. Ole aofai ole suka lea e i totonu ole tasi fasi keke, ole a le afaina ai le soifua maloloina. 1 ma 2 itula peʻa uma lea, o loʻo faia se suʻesuʻega. Fomai maua le sili atu le sao tali i le itula. A maeʻa le maualuga ole suka, ona iloa loa lea ole metabolism. Ina ia faia lenei mea, ia e mafaufau i tulaga 2:

  • Hailaʻaiga Fuafua le fua ole kulukose ile itula pe a maeʻa ona inu suka. O le faʻailoga e le tatau ona sili atu 1.7.
  • Hypoglycemic. Faaalia le fua faatatau 2 itula talu ona inu kulukose. O le tapulaa e tatau ona le sili atu nai lo 1.3.

O nei faʻailo e taua tele e faʻatinoina, talu ai o nisi taimi o tagata gasegase e ono le i ai le faʻapalepaleina o faʻaletonu, e ui i lea o se tasi o nei mea taua o le a sili atu lona maualuga nai lo masani. Ile tulaga la faapena, ose tagata ua lamatia ile ma isuka.

Gaoioiga i le fale

Ina ia mafai ona tumau suka suka, e tatau ona e tausisi i se taumafa faapitoa. Mai le lisi, e aoga e aofia ai le meli, suamalie uma meaai ma falaoamata vaega. E manaʻomia le faʻatapulaʻaina o taumafa gaʻo ma masima.

E lelei le inu le tele o vai. E i ai le faʻamalologa lea i le faʻagaioia o le tino puipuia, faʻaleleia atili le faʻagaioia o fatugaʻo ma faʻamama ai le le lava. Ole vai inu e tatau ona mama vai ma kefir. I se faʻaopopoga, e fautuaina e ave decoctions o herbs. E sili lava le kukaina o faʻapipiʻi o wormwood, o se manoa, chamomile. Latou matua faʻamamaina le toto ma faʻaleleia metotia. E taua tele foʻi le faʻalogo i gaioiga faʻamalositino ma faʻaalu le tele o le taimi e mafai ai ile ea fou.

Paina

Cinnamon o se tasi o lauiloa sili fomaʻi mo le tuʻu i lalo o le toto suka. Faapea foi o le manogi e faʻatinoina mea nei:

  • Vailaau.
  • Failaau.
  • Faʻamalosi.

O le mea e malie ai, o le kinnamona o se tasi o nai a manogi e mafai ona taumafaina i le taimi o faʻamoemoe le tamaititi. Ina ia faʻaitiitia le suka, aua le sili atu nai lo le 1 tsp. tupe i le aso. E mafai ona e faʻaogaina le manogi i se tasi o auala nei:

  • Faafefiloi ma kefir.
  • Liligi i totonu o le fagu.
  • Faʻaopopo i cocktails.
  • Faʻaaoga pe a fai meaʻai (faʻataʻitaʻiga, ma apu ma sisi kuka).
  • Faʻaaoga mo le lauti. E mafai ona faʻafefeteina 2 i le 3 pe 3 laʻau i le 1 lita o le vai ma faʻaaogaina mo le teuina.

I cocktails poo kefir, e mafai ona e faʻaopopo le 1 tsp. kinnamona. Mo isi fua, mea manogi e tatau ona faʻaaogaina e tofo ai, ae ui i lea, e taua le manatua o le tapulaʻa maualuga faʻatagaina le aofaʻi i le aso. O le aafiaga lelei e le tupu vave, pei o le tulafono, e mafai ona iloiloina iʻuga ina ua maeʻa 30-40 aso.

E taua tele mo le fafine ona ia iloaina le faʻatagaina tele o le suka i lou toto ma faia masani suega kulukose. Puipuiga ole a fesoasoani e aloese ai mai le tutupu mai o faamai, e pei ona e silafia, e sili atu le faigofie ona puipuia le faamai nai lo le fofoina. O le maʻi suka o se faʻataʻitaʻiga lava matuia, o lea e sili ai le aloese mai faʻafitauli ma le vave iloa.

Pin
Send
Share
Send