Faʻapefea ona faʻaalia mai le maʻi suka i tamaiti: faʻailoga ma faʻailoga o faʻamaʻi

Pin
Send
Share
Send

Ole maʻi suka e mafua ai faafitauli e tele atu nai lo le faamaʻi lava e tasi i tagata matutua. E malamalama lelei la le mea lenei: o se tamaititi e maua i le glycemia e faigata tele ona fetuʻunaʻi faʻatasi ma tupulaga ma e sili atu ona faigata ia te ia ona suia ana amio masani.

O le mea lea, o suka i le faʻamaʻi i lenei tulaga, o se faʻafitauli o le mafaufau nai lo se faʻafomaʻi.

E taua tele le mafai ona "fuafua" i le amataga. O le iloaina o auga ma faʻailoga o le mali suka i tamaiti o se galuega taua mo matua.

Faʻailoga ma faʻailoga o le maʻi suka i tamaiti

I maʻi laiti, e maua ai ile maʻisuka ituaiga 1. Ae paga lea, o lenei faʻamaʻi e mafua mai lava i se faʻavasegaina o mea masani. O le faʻamalosiʻau mo le atinaʻeina o faʻamaʻi e maua ai se isi itu, o se faʻamaʻi pipisi. Peitaʻi o le mafuaʻaga atonu o le popolevale pe oona oona.

O a faʻailoga e mafai ai ona e malamalama o le pepe e maua ai se faamaʻi

O le maʻisuka mellitus o le tasi le tasi tausaga le matua ua maʻi faʻaletonu. O le pepe susu, e le pei o tamaiti matutua, e le mafai ona talanoa e uiga i lona soifua maloloina.

Ma matua, vaaia lona maʻi, e masani ona manatu faatauvaa i le leaga o le tulaga.

O le mea lea, ua iloa ai le tuai tele le faʻamaʻi: pe a maua se pepe i le maʻi suka poʻo ketoacidosis (faʻasamoa o le toto). Ole tulaga lea e oʻo ai ile dehydration ma le toe faʻaleagaina o le mafaufau i pepe.

O le faʻailoga o le maʻi suka i tamaiti i lalo ole 1 tausaga le matutua o loʻo i lalo:

  • mai le fanau mai, o le pepe e tele ituaiga dermatitis ma le le fiafia. I teineiti, o lenei mea o vulvitis, ma i tama tamaʻi pulupulu ma mumusu e maitauina i le uaua ma le kulimi;
  • fia inu soʻo. Ua tagi le tama ma ua ulavale. Ae afai e te avatu ia te ia se vai inu, e faʻafilemuina vave e.
  • a oso le fiaʻai, ua le lelei le mamafa o le pepe;
  • tele taimi o le urine ma aoga. I le taimi lava e tasi, o le feʻauʻai o le pepe e matua pipii. Na ia tuua se uiga paʻepaʻe, paʻepaʻe ufiufi luga o ie popo;
  • masani ona ulavale le tamaitiiti leai se mafuaaga manino. O ia e vaivai ma lē magafagafa;
  • e mamago le paʻu o le pepe ma pei gase.

O le maʻi suka e mafai ona tupu i se pepe faatoa fanau pe i le muamua 2 masina o lona olaga. Ole lamatia ole tulaga o le maʻi suka e alualu i luma vave ma lamatia ai se maʻi suka e aunoa ma le faalavelave faafuasei.

I se pepe faatoa fanau, o le faʻailoga o ese ese:

  • ogaoga puaʻi ma manava tatala;
  • masani urination ma dehydration.
E mafai foʻi ona tupu le faʻamaʻi i se pepe e fanau i le taimi e tatau ai, ae pe a ma se pauna mamafa, pe i se pepe vave.

O a auga o le maʻi suka i tamaiti 2-3 tausaga le matutua

I lenei vaitau, o faʻailoga o le maʻi suka e aliali vave ma vave: i nai aso (o nisi taimi vaiaso). O le mea lea, e le tatau ona e manatu o mea uma o le a alu ese na o ia, i le isi itu, oe manaʻomia faʻanatinati alu i le falemaʻi ma le pepe.

O le faʻailoga o le maʻi suka i le matua o le 2-3 tausaga le tulaga e pei ona taua i lalo:

  • pepe e masani ona urates. O le mafuaʻaga ona o le maʻi suka e te lagona ai pea le fiainu. Afai e te matauina ua amata ona alu le tamaititi i le faleuila e oʻo i le po, o le mafuaaga lea ia faaeteete. Masalo o le faʻaaliga lea o le maʻi suka;
  • vave leiloa leiloa. Faʻafuaseʻi o le leiloa mamafa o se isi faʻailoga o le le lava o inisalini. E leai se malosi o le tino mai le suka. O le mea la ua tupu, ua amata loa le gaosiga o gaʻo gaʻo ma ua leiloa le mamafa o le tamaititi;
  • lelava;
  • faigofie ona maua i faʻamaʻi;
  • o tamaiti maʻisuka e fia 'aʻai lava, tusa lava pe latou te masani ona' aʻai. Ole vala lea ole faamaʻi. O le popole o matua e tatau ona mafua ai le leiloa o le manaʻo i le pepe 2-3 tausaga le matua, ona o lenei atonu o le amataga o le tutupu mai o ketoacidosis. Ole faʻamatalaga ole a faʻamaonia mai ile manava o le acetone mai le gutu o le pepe, le fiamoe ma faitioga o le tiga o le manava.
O le matua o le pepe, o le faigofie foʻi lea ona maitauina faʻailoga muamua o le maʻi suka. Ae o le mea moni faʻaaliga, o le tele o urination (o le muamua lea) ma soona inu.

Togafitiga faʻailo o le faʻamaʻi i le 5-7 tausaga

O le faʻailoga o le maʻi suka i tamaiti o lenei vaitau e tutusa ma le tagata matua. Ae ona o faʻafitauli tau le tino, o maʻi suka i tamaiti e sili atu ona iloa gofie.

O faʻamaoniga ole faʻapea:

  • ona o le tele o taimi e inu ai, o le pepe e uunaʻia pea e faanatinati: aso ma le po. Lea ua taumafai le tino ole tamaititi e faʻateʻa ese le kulukose. O le faʻatonutonu tuʻusaʻo e matauina: o le maualuga o le suka, malosi le fiainu ma, o lea, e masani ona tele urination. O le masani o asiasiga i le faleuila e mafai ona oʻo atu i le 20 taimi i le aso. E masani lava - 5-6 taimi. O le tamaitiiti ma le enuresis e faʻanoanoa faʻatupu ile mafaufau;
  • ua le susu ma afu;
  • a uma ona 'ai, o le pepe e lagona le vaivai;
  • fufusi ma mago le paʻu.

A faʻapea o loʻo maua se tamaititi i le maʻisuka ituaiga 2, faʻaopopo atu i faʻailoga o loʻo tusia, o faʻaopopo ia faʻailoga o loʻo faʻaopoopo.

  • iniseti tetee. I lenei tulaga, o siama e le mautonu i inisalini ma e le mafai ona faʻaaogaina lelei le kulukose;
  • mamafa tele;
  • agamalu faailoga o le maʻi suka.
Afai e ova le inisalini, ole a faʻatinoina foi le pepe i lalo suka. Latou te le suia le tulaga o le hormone, ae o le a fesoasoani i sela ia faʻaaogaina lelei.

Faʻafefea ona faʻaalia le faʻamaʻi i le 8-10 tausaga?

E maualuga le aʻafia o tamaiti aʻoga i le maʻi suka. O faʻafitauli faʻasolosolo e televave lava le tuputupu aʻe ma o loʻo matua afaina. E faigata tele ona faʻailoa i lenei vaitau.

O le mea moni o le faʻamaʻi e leai ni faʻailoga faʻailoga. O le tamaitiiti na ona foliga lelava ma le loto mafatia.

E tele taimi e faʻamatalaina e matua lenei amio i le lelava, ona o le popole i le aʻoga, poʻo le le mafaufau foʻi. Ioe, ma le tamaititi lava ia, i le le malamalama i mafuaʻaga o lenei tulaga, toe tasi le faitio i matua e uiga i lo latou soifua manuia.

E taua le aua nei misia uluai faailoga o faʻailoga pei:

  • gatete i vae (tele i lima);
  • loimata ma le ita;
  • mafua ai le fefe ma le fobias;
  • mamafa afu.

Mo se faʻasolosolo o faʻamaʻi, o nei faʻailoga o uiga ia:

  • e inu tele le tamaititi: sili atu i le 4 lita i le aso;
  • masani ona alu i le faleuila mo se mea laitiiti. E tupu foi lenei i le po. Ae o le mea e sili ona faigata i lenei tulaga mo le tamaititi o le faʻamalosia o ia e faʻamavae mai le lesona;
  • manao i le uina o taimi uma. Afai e le faʻatapulaʻaina le tamaititi i meaʻai, e mafai loa ona ia;
  • pe faʻapea foi, ua mou atu le fiaʻai. Lenei e tatau ona vave mataala matua: ketoacidosis e mafai;
  • pa'ū mamafa mamafa;
  • faitioga o le vaʻai le vaʻai;
  • Ou te manaʻo tele i suamalie;
  • le lelei le faʻamaloloina o manuʻa ma maososi. E masani ona i luga o le paʻu o le tama le faʻapitoa foliga e le malolo mo se taimi umi;
  • tafetotoina gusi;
  • le lapo a le ate (mafai ona iloa i le palpation).

Matauina ia faailoga, e tatau i matua ona ave vave le tamaitiiti i le endocrinologist. O le mea taua o le faʻailoaina o le faʻafitauli i le amataga ma amata togafitiga. E taua tele lea, aua afai e te vaʻai ile faʻamaʻi, ole a tupu ai le tamaititi ile maualuga ole hyperglycemia.

O le faʻailoga o le hyperglycemia o loʻo mulimuli mai:

  • togafiti i lima ma vae;
  • tachycardia;
  • Toto toto e lalo ifo masani;
  • galala fia inu;
  • malo mago membrane mucous;
  • puaʻi ma le manava manava;
  • tiga o le manava
  • ogaoga polyuria;
  • leai se malamalama.
E tatau ona manatuaina o suiga faʻafitauli i le tulaga o faʻafitauli e tupu i le tino o tamaiti ma glycemia e masani lava e le mafai ona toe suia. E tatau ona faia mea uma e taofia ai se mea faigata.

O le masani ai o le suka i le toto ona o tausaga ma mafuaʻaga mo maualuga maualuga

E tatau ona maitauina o taua o le suka i le toto e faʻalagolago i le matua o le tamaititi. E iai le tulafono: o le matua o le pepe, o le maualuga o lona suka kulukose.

O lea, o le masani na faia (mmol i le lita):

  • 0-6 masina - 2.8-3.9;
  • mai i le ono masina i le tausaga - 2.8-4.4;
  • i le 2-3 tausaga - 3.2-3.5;
  • i le 4 tausaga le matua - 3.5-4.1;
  • i le 5 tausaga - 4.0-4.5;
  • i le 6 tausaga le matua - 4.4-5.1;
  • mai i le 7 i le 8 tausaga le matua - 3.5-5.5;
  • mai le 9 i le 14 tausaga le matua - 3.3-5.5;
  • mai le 15 tausaga ma sili atu - o le masani e fetaui ma tagata matutua faʻailoga.

E tatau ona e iloa o le suka i le toto e faʻatauina i se pepe fou ma i le pepe e oʻo i le 10 tausaga le matua e le faʻalagolago i le itupa. O le suiga o fuainumera tupu (ma e oo lava teisi) naʻo tamaiti ma tagata matutua.

Maualalo tamaiti i fanau e oo atu i le tausaga ua faamatala mai e le mea moni o se tamai tino ola ai o loo tuputupu pea. I lenei tausaga, o le tulaga e mafaufauina masani pe a i ai i totonu crumbs pe a uma ona 'ai, faitauga kulukose o faateleina.

Ma ina ua mavae le faʻamalositino gaioiga, i se isi itu, latou faʻaititia. Afai o le suʻega o le toto e faʻaalia ai le maualuga o le suka, o le tamaititi e tele ina tupu ai le suka.

Ae ole mafuaaga ole siitaga o le suka ile toto atonu i seisi:

  • le saʻo tapenaga mo auiliiliga. Na 'ai le tamaititi aʻo leʻi faia le taualumaga;
  • I le afiafi o le suʻesuʻega, na 'ai tele e gaʻo ma meaʻai carbohydrate a pepe. O mafuaʻaga uma e lua o le iʻuga o matua e le iloa tusitusi. E taua le iloa o le auiliiliga e faia na o le gaogao manava;
  • suka na tupu ona o se malosi o lagona le mautonu (e masani ona le lelei). Na mafua mai i le mea moni o le thyroid gland na galue i le faʻaleleia o se auala.

Afai e pasia le saʻiliʻiliga ma faʻaalia le maualuga suka, o le pepe e tuʻuina atu i le toe toto.

E taua tele le mataʻituina ole kulukose ole maualuga i tamaiti mai le 5 tausaga le matua ile lapoʻa poʻo le tau fuafua. Ua faʻamaonia i le matitiva o le tupuʻaga, e mafai ona aliali mai le maʻi suka i se tamaititi i soo se matua tausaga (e oo atu i le 20 tausaga).

E fia tamaiti tusi mo le maʻi suka?

O le tele o taimi o urine o se faʻailoga taua tele. E faʻailo le tulaga o le urogenital system o le pepe. O le mea lea, afai e matauina soliga o le masani ai pulega, le mafuaʻaga e tatau ona faailoaina i se taimi vave.

I se tamaititi soifua maloloina (a o tuputupu aʻe), o le tele o feau i aso uma faateleina, ma le numera o urination, i le isi itu, faaitiitia.

Oe manaʻo e silasila totoa i tau o aso nei:

TausagaVolume Urine (ml)Faitau urination
Tusa i le ono masina300-50020-24
6 masina tausaga300-60015-17
1 i le 3 tausaga760-83010-12
3-7 tausaga890-13207-9
7-9 tausaga1240-15207-8
9-13 tausaga1520-19006-7

A iai ni suiga faʻaletonu mai nei taʻiala, o se taimi lenei e popole ai. Ina ua paʻu le tele o vai i aso uma e 25-30%, oliguria e tupu. Afai ua faateleina i le afa pe sili atu, latou te talanoa mai i le polyuria. E seasea lava ona tupu mai ile pepe seʻi mili ma manava tataga, leai se inu vai ma ua tele le ea.

A tusia e le tamaitiiti le tele o taimi, o le mafuaʻaga e ono:

  • faamaalili;
  • tele le onā;
  • mafatiaga
  • fatugaʻo
  • anufe.

O le tamaititi fomai tamaiti e tatau ona fuafuaina le mafuaʻaga o le seʻi faʻavae i luga o suʻega.

Aua le taumafai e tausia oe lava le tamaititi. O lea, mafanafana o lona alofilima (mafaufau o le pepe ua malulu), oe na o le a faateteleina le tulaga, talu ai masani faanatinati mafai ona mafua mai i se siama o le genitourinary system.

O le maʻi suka

O le isi igoa o le rubeosis. E afua mai ona o le faʻaletonu ole metabolism ile tino ole tamaititi ma le le lelei o le faʻatulagaina ole toto. A le mautu le vaaia o le maʻisuka i tamaiti, e matauina ai le le palapala o alafau, mumu o le muaulu ma le auvae.

Le ata i totonu o le faʻamaʻi (WKB)

O le suʻesuʻega a le WKB e fesoasoani i fomaʻi ia malamalama i le tulaga o le pepe poʻo le talavou. O lea suʻega o le gasegase e faʻalauteleina ai le malamalamaaga o lona mafaufau.

Ole fesoasoani a le WKB e saili ai pe faʻafefea e le tamaititi lona maʻi, poʻo a ona lagona, pe faʻapefea ona ia mafaufauina le faʻamaʻi, pe na te malamalama i le manaʻoga mo togafitiga, ma pe talitonu i lona aoga.

E masani ona faia WKB ile faʻataʻitaʻiga ma e aofia ai mea nei e tele:

  • foliga o le faʻalauiloaina o lagona-pepe o le pepe;
  • sini faʻaalia o faʻatonuga;
  • atamai;
  • poto masani o faʻamaʻi tuai;
  • malamalama i lo latou physiology;
  • manatu o mafuaʻaga o maʻi ma le oti;
  • uiga o matua ma fomaʻi i le gasegase.
O le faailoaina o le WKB e mafai ona tupu i foliga o talanoaga ma pepe ma ona matua, pe o le taʻaloga.

Vaega faʻapitoa o le vasega o le maʻisuka ituaiga 1 ma le maʻisuka ituaiga 2 i tamaiti laiti

Ole eseesega ile va ole maʻisuka ituaiga 1 ma le maʻisuka ituaiga 2 e faapenei:

  • i le amataga o le faʻamaʻi, 5-25% o gasegase laiti e le lava le inisalini;
  • faʻailoga o faʻamaʻi e agamalu;
  • vave atinae o myocardial ma vascular faʻamaʻi;
  • i le maʻisuka ituaiga 1, autoantibodies mafai ona iloa, ma o lenei mea o le a faʻafaigata ai faʻailoga;
  • i 40% o mataupu, i le amataga o le pathology, tamaiti maua ketosis.

Tamaiti e iai o latou maʻi (poʻo i latou e oʻo i ai) e tatau ona suʻesuʻe mo le maʻisuka ituaiga 2.

Iloilo ma isi metotia faʻamaʻi

Polokalame faʻavae e aofia ai:

  • toto ma mimiti suʻega mo kulukose;
  • suega glycated hemoglobin;
  • taliaina le kulukose;
  • Toto Ph (mai le alatoto);
  • fuafuaina o le inisalini ma C-peptide;
  • suʻesuʻega feʻau mo ketones;
  • Ultrasound o le pancreas, faʻapea foʻi ma le AT-ICA i le laititi o ituaiga o suka.

Mataupu faavae o le togafitia o le maʻi suka

E pei ona e iloa, o le maʻisuka ituaiga 1 o loʻo i ai se tulaga maualalo o le inisalini poʻo lona leai atoa. Togafitiga mo le maʻisuka ituaiga 1 e aofia ai le suia o le le lava o le gaʻo.

Ole togafitiga e iai le inisalini inisalini. Ma o iinei o se tagata taʻitoʻatasi auala e taua tele. Therapy e atiaʻe e se fomaʻi o loʻo maitauina se tamaʻi gasegase.

E mafaufau i lona maualuga ma le mamafa, tino faʻatusa ma ogaoga o le pathology. A manaʻomia, o le fomaʻi o le a suia le togafitiga. Ole isi taua aiaiga ole mulimuli ole soifua maloloina lelei.

O le fomaʻi o le a aʻoaʻo matua ma le tamaititi le fua saʻo o meaʻai, talanoa e uiga i meaʻai ua faʻataga ma i latou e le mafai ona 'ai faʻavasega. O le a talanoa le fomaʻi e uiga i penefiti ma le manaʻomia o aʻoga faʻamalositino, ma lona aʻafiaga i glycemia.

Fesootai vitio

Faʻafefea ona iloa faailoga o le maʻi suka i se tamaititi:

A mamaʻi tagata matutua, e faigata, ae a mamaʻi a tatou fanau, e taufaamataʻu. Afai o loʻo maua ai pea le pepe i le maʻi suka, e le tatau ona fefefe matua, ae ia aoina lo latou malosi ma faia mea uma e mafai mo le la tama ina ia ia ola i se olaga atoa, ma na o nisi taimi e na te manatuaina lea faʻamaʻi.

Pin
Send
Share
Send