Glycemic Index o Pasta

Pin
Send
Share
Send

Meaʻai o loʻo i ai masoa e faʻatupuina ai le maualuga ole kulukose ile toto. O faʻamatalaga auiliili o lea faiga na faʻatino muamua i se iunivesete i Kanata. O le mea ua tupu, sa faailoa mai e saienitisi le faʻavae o le glycemic index (GI), e faʻaalia ai le aofaʻi o le suka e faʻaopopoina pe a uma ona 'ai le oloa. O loʻo i ai laulau e fai ma tusitaulima mo fomaʻi faʻapitoa ma se tagata maʻi suka mo le faʻamoemoeina, o se fofo aoga lelei. E ese le glycemic index o durum saito pasta mai isi ituaiga o falaoamata oloa? Faʻafefea ona faʻaaoga lau mea e te fiafia iai ina ia faʻaitiitia ai le siʻitia o le suka i le toto?

Glycemic Index o Pasta

O mea ai carbohydrates i ni auala eseese (faʻavave vave, vave, lemu) afaina ai le kulukose i le tino. E le lava le faʻamatala auiliiliina o le gaioiga a meaola. Ole tau e faʻatatau i soo se meaʻai e suʻesuʻeina o le kulukose mama, o lona GI o le 100. I le aofaʻiga o faʻamatalaga, o loʻo tuʻuina atu se faʻatusa i oloa taʻitasi i le laulau. O lea la, falaoa e fai mai le rye falaoa, cereal (oatmeal, buckwheat), o fua o fua masani, aisikulimi o le a faateleina le afa o le maualuga o le suka toto nai lo kulukose lava ia. O la latou faasinoupu o le 50.

Le GI faamatalaga o oloa lava ia e tasi i laulau e ono eseese teisi mai le tasi. E mafua lea ona o le faʻatuatuaina o le punaʻoa faʻaaogaina. O le falaoamata meaʻai poʻo se fualaʻau taua (paʻu papaʻe, pateta pateta) o le a siʻitia le suka i le toto e le itiiti ifo ma le suamalie (halva, keke). Meaʻai e mafai ona vaevaeina i ni vaega se lua. Mo le mea muamua o loʻo a, e taua le metotia o latou tapenaga (vine - raisins). Mo le lona lua - o se mea faʻapitoa mea taua (falaoa uliuli pe papaʻe).

O lea la, o le GI o kapoti taʻitasi atoa o 35, pateta pateta mai i le falaoa lava faʻafefeteina o loo i ai le faʻasologa o le 85. O laulau e faʻaalia ai le tulaga o meaʻai iloiloina tatau le faʻatuatuaina: pasta falai, pateta falai. Meaʻai ma le GI e i lalo ifo o le 15 (kukama, zucchini, isalaʻelu, maukeni, maso, kapisi) e le faʻateleina le suka i le toto i soʻo se foliga.

E mafai ona e fuafuaina e oe le glycemic index?

Ole faʻatatau ile natura ole GI e manino pe a maeʻa le taualumaga e iloa ai. E fautuaina e faia suʻega mo tagata gasegase o loʻo i le tulaga o se maʻi masani ona maua. O le maʻi suka faʻasaʻoina ma faʻasaʻoina le muamua (muamua) aoga o le toto suka. Ole fua amata ole pa (Numera 1) o loʻo faʻataʻitaʻiina muamua i luga o le ata o le faʻalagolago i le maualuga o le suka.

O le tagata gasegase e 'ai le 50 g o le kulukose mama (leai ni meli, fructose poʻo isi mea suamalie). E masani lava meaai suka gaʻoa, e tusa ai ma talaʻaga eseese, e i ai le GI o 60-75. Honey index - mai le 90 aga ma luga atu. Ma le isi, e le mafai ona avea ma se faʻailoga manino. O le natura oloa beekeeping oloa o se fefiloi masini o kulukose ma fructose, o le GI o le tusa o le 20. E masani ona taliaina e lua ituaiga o carbohydrates o loʻo i totonu o le meli i ni vaega tutusa.

I le isi 3 itula, o le suka a le toto o le mataupu e fuaina i taimi masani. O loʻo fausia se faʻataʻitaʻiga, e tusa ai ma le manino o le faʻaalia o le kulukose ile toto na muamua faateleina. Ona aapa ai lea o le alualu i luga ma alu ifo malie i le mea sili.

Le isi taimi, e sili atu le le faia vave o le vaega lona lua o le faʻataʻitaʻiga, o le oloa e fiafia iai tagata suʻesuʻe ua faʻaogaina. Ina ua maeʻa ona 'aʻai se vaega o le mea faʻataʻitaʻi o loʻo i ai atoa le 50 g o meaʻai carbohydrates (se vaega o falaoa falaoa, se fasi falaoa, kuki), ua fua le suka i le toto ma ua fauina se aluga (Nu.2).


Taʻitasi fuainumera i le laulau faʻafeagai o le oloa o le averesi taua maua faʻataʻitaʻi mo tele mataupu ma le maʻi suka

Eseese o pasta: mai le faigata i le malu

O le Pasta o se meaʻai e sili ona tele ai le kalori; 100 g e aofia ai le 336 Kcal. GI pasta mai le falaoamata falaoamata i le averesi - 65, spaghetti - 59. Mo tagata gasegase o le maʻisuka ituaiga 2 ma ova tele atu, e le mafai ona avea ma meaʻai i aso uma i luga o le laulau o meaʻai. O loʻo fautuaina ina ia faʻaaogaina e ia tagata gasegase pasta faigata 2-3 taimi i le vaiaso. Inisalini-faalagolago ia maʻi suka ma se tulaga lelei o faʻamaʻi ma faʻamalositino tulaga masani, aunoa ma le faʻatapulaʻaina faʻatapulaʻa i le talafeagai le faʻaaogaina o oloa, mafai gafatia sili atu ona 'ai pasta. Aemaise pe a fai o lau ipu e sili ona e fiafia i ai ua vela saʻo ma manogi.

E eseese eseesega o pasta i le latou faavae - falaoamata falaoamata - alu atu i le tele o vaega o tulaga o tekinolosi gaosiga. O le tele o latou iai, o le sili atu vitamini ma meaʻai teuina. E faigata tele le saito pe a tupu. O ia o se vavalalata aiga o agamalu, faamamaina, mauoa i masoa.

O fatu faigata e tele mea e aofia ai:

Basmati araisa ma lona glycemic index
  • porotini (leukosin, glutenin, gliadin);
  • alava;
  • lefulefu vailaʻau (phosphorus);
  • macrocells (potassium, calcium, magnesium);
  • enzymes;
  • B vitamini (B1I totonu2), PP (niacin).

I le le maua o le mea mulimuli, vaivai, maitauina vaivai, ma tetee atu i faamai pipisi i le tino faaitiitia. Niacin ua puipuia lelei i pasta, e le faʻaleagaina e le gaioiga o le okesene, ea ma malamalama. Ole kuka gaosi e le taitai atu i le tele o le leiloa o vitamini PP. A kuka, lalo ifo o le 25% o le e pasia i le vai.

O le a le mea e iloa ai le glycemic index o pasta?

GI pasta mai le falaoa vaivai ua i le va o le 60-69, faigata ituaiga - 40-49. E le gata i lea, e faʻalagolago tonu lava i le kuka gaosi o le oloa ma le taimi o mamu meaai i totonu o le gutu gutu. O le umi lava e maʻea ai le tagata maʻi, o le maualuga o le faʻasino o le 'ai.

Mea e Aafia ai le GI:

  • vevela
  • gaʻo mea;
  • faifai pea.

O le faʻaaogaina o masoa i totonu o le toto e mafai ona faʻaʻumiʻumi (faʻateleina ile taimi)

O le faʻaogaina o le meaʻai o meaʻai pasta o meaʻai ma meaʻai, aano o manu, suauʻu (sunflower, olive) o le a faʻateleina ai le kalori i le ipu, ae le faʻatagaina ai le suka i le toto e oso vave.

Mo le maʻi suka, o le faʻaaogaina o:

  • meaʻai e le o se mea vevela
  • o le i ai o nisi vaega o le gaʻo;
  • laititi momomo oloa.

1 XE o saimini, nifo, saimini e tutusa ma le 1.5 kulimi. l poʻo le 15 g. O le maʻi suka o le 1st ituaiga o faamaʻi o le endocrinological, o loʻo i luga o le inisalini, e tatau ona faʻaaogaina le manatu o se iunite falaoa ina ia mafai ai ona fuafua le lava fua o se hypoglycemic sui mo meaʻai carbohydrate. O le maʻi ituaiga 2 e ave le toto suka-faasaʻoina pilu. Na te faʻaaogaina le kalori i faʻamatalaga o mea 'ai e iloa lona mamafa. O le malamalama i le glycemic index e manaʻomia mo tagata uma e maua i le maʻi suka, latou aiga, tagata faʻapitoa o loʻo fesoasoani i tagata gasegase e ola malolosi ma 'ai lelei, e ui i le lavelave o le faʻamaʻi.

Pin
Send
Share
Send