Suamalie mo suka suka

Pin
Send
Share
Send

O le suka faifai pea o le mea lea e maua mai ai le sukalosa. O lenei carbohydrate e le mafai ona taumafaina i le maʻi suka. Ma afai o tagata mamaʻi o le ituaiga 1 o lenei faʻamaʻi e mafai lava ona 'aina i se tulaga faʻalelei (ma ia lava le inisalini), ona i le maʻi ituaiga 2, o lona aoga e tatau ona faʻaititia. Nai lo lena, e mafai ona e faʻaaoga suamalie - o mea e le oi ai le sukrose, ae i le taimi lava e tasi e suamalie tofo. O i latou e faalenatura ma faʻale-aganuʻu, o loʻo faʻailoaina mai i se lagona lelei suamalie, o latou faʻaleaga meatotino ma malosi taua.

Tatala Pepa

O suka e sui ai mo le maʻisuka e mafai ona faʻaaogaina i ituaiga eseese o ituaiga. O nei vailaʻau e tele ina gaosia i lapisi poʻo kopa, ae e mafai foʻi isi filifiliga. Mo se faʻataʻitaʻiga, o se meaola suamalie faʻalenatura e taʻua "Stevia", faʻaopopo atu i laupepa tuai o loʻo avanoa, i le ituaiga o efuefu pe na ona matitiva lau mago laʻau.

E i ai vai suamalie e sui i le ituaiga o suamalie suamalie e mafai ona faʻaopopo i vai inu ma meaʻai. I lenei faʻaaliga, e masani ona maua ni suamalie faʻapipiʻi, e ui lava o loʻo i ai se sua o le agave namu lea e iai le fructose (i nisi vaega e taua foi o le "agave nectar"). Ole faaletonu ole suavai oloa, ona o lo latou faifai pea, e faigata ona fuafua tonu pe fia le suamalie ua ulufale i le tino o le tagata.

Ole auala e sili ona faigofie o loʻo i ai pea tablet, aua e tofu i latou ma le tutusa aofaʻi o se mea suamalie ma, faʻafetai ia te ia, o le mataituina o le taliaina sui e matua faigofie lava.

Faalenatura suka suka

Natura suamalie aofia ai mea e mafai ona maua mai punaoa masani. E tofu uma i latou ma le aofaʻi faʻaauau kalori, o lea pe a tuʻufaʻatasia le lisi, o lenei e tatau ona amanaia. O le suka suka e maʻai lava o se oloa le fiafia aua e vave taape i le tino ma mafua ai ma le toto i le toto suka. O faaopopoga e sui ai ua faʻaʻaveina ile tino mo se taimi umi, o le mea lea, aua le taitaiina atu i ni suiga ile kulukose ile toto ma le faʻateleina o le manaʻoga i le inisalini.

E aofia ai:

  • fructose (maua i berries, meli, fualaau aina ma fualaau faisua, e tutusa lava kalori mea e pei o masani suka, ae e 2 taimi sili atu suamalie);
  • xylitol (itiiti suamalie nai lo le suka, ae o lona faʻaaogaina e mafai ai e se tagata ona lagona le umi atoa, faʻafetai i se umi motusia);
  • stevioside (sili atu suamalie nai lo suka, ei ai le maualalo kalori mea ma faʻaalia le tele o faʻafetaui lelei aafiaga i luga o le suka);
  • sucralose (o lenei carbohydrate maua mai i le suka suka, e sili atu lona suamalie nai lo i ai ma e maualalo kalori mea, ae seasea faʻaaogaina ona o lona maualuga tau);
  • erythritol (o se polyhydric alkohol e le suamalie pei o le suka, ae maualalo i kalori; talia lelei e tagata, e oʻo lava i tele lapopoʻa).

O le suka suka (fructose) e faʻamalosia ai le tino ma faʻamalosia le puipuia o le tino, ae ona o lona maualuga i le kalori o mea, e tatau ona faia ma le faʻaeteete e tagata le tele o le mamafa

O mea faʻalenatura suamalie, o stevia e masani ona manatu e sili ona saogalemu ma sili fofo. Sucralose ma erythritis o vailaʻau ia na mauaina e tagata lata mai talu ai nei, e ui lava ua latou faʻamaonia lelei latou lava. E leai ni mea latou te afaina ai ma e le afaina ai tagata. Ae peitai, ina ia mafai ona faapea atu ma le mautinoa e le afaina, sili atu ma le tasi le sefulu tausaga e tatau ona pasia. Naʻo taimi i le tele o tulaga e mafai ai ona iloiloina mea mamao o le tino i soʻo se mea, o le mea lea, saienitisi tatau ona matauina augatupulaga mo faʻaiuga saʻo.

Fatuga Manogi

Fatu suamalie o mea e maua chemically. Latou te le mafaia ona faʻaaogaina mai mea masani, e tele taimi e suamalie nai lo suka ma e leai ni kalori. O nei vailaʻau e le o faʻatasia i totonu o le filifili o le biochemical metabolic reaksi, o le mea lea, e le mauaina e se tagata se lagona o le faamalieina mai ia i latou.

I luga o fata faʻataʻitaʻiga e mafai ona e mauaina ni suka suka gaosi:

  • saccharin;
  • sikitarate;
  • aspartame;
  • acesulfame potassium.

Ole tele o mea suamalie suamalie e mafai ona faʻaaogaina e faʻaleleia atili ai le tofo o meaʻai ua uma ona tapena, aua a faʻafefeteina, ona taʻe ai lea pe oona

O nisi taimi e mafai ona faʻaitiia meaʻai laititi, aua o le laʻititi lava ole aofai o mea faʻapea e lava e faʻamalieina ai meaai. E taua tele mo i latou e mamafa tele ma e le mafai ona faʻaogaina ni meaʻai suamalie.

Chemically gaosia sui sui suka e le afaina ai le tulaga o nifo ma le tuʻufaʻatasia i le tagata metabolism, peitai, e le o manaʻomia pea le faʻaaogaina latou pea i taimi uma. O fesili o aoga ma mea leaga o nei vailaʻau e leʻi maeʻa ona suʻesuʻeina atoatoa, o lea la, afai e mafai, e sili atu le faʻamuamua i mea masani a le lalolagi.

Aoga aoga

O loʻo sui le suka e sui mo le maʻisuka o soʻo se ituaiga, ae o lenei e sili ona talafeagai mo tagata mamaʻi ma se faʻamaʻi o le ituaiga lua. Lenei ua mafua ona o le sili atu ogaoga tapulaa taumafataga ma carbohydrate asimilasi foliga i tagata faapena.

Mo nisi faʻamatalaga e uiga i suamalie mo le maʻisuka ituaiga 2, vaʻai lenei tusiga.

O mea suamalie e mafai ona faʻaleleia lagona o se tagata ua faʻamalosia e tausisi i meaʻai. Ole faʻamafanafana ole mafaufau e taua tele mo le soifua maloloina masani ole tagata, o mea faʻapipiʻi e iai mea e mafai ona avea ma mea lelei i isi mea suamalie. I se faʻaopopoga, afai e te le sili atu tuʻuina atu i fua fautuaina ma faʻaaoga ma le poto le faʻaaogaina o mea taumafa, latou te le aumaia se tele afaina.

O nisi nei o aoga aoga o suka suka:

Faʻafefea ona fai se suka kulimi suka
  • sili ona suamalie e sili atu suamalie nai lo suka, lea e faʻatagaina latou e faʻaumaina i ni aofaiga laiti ma faʻaititia kalori kalori;
  • xylitol e puipuia ai le faʻatupuina o karies ma e le faʻaumatia le nifo enamel, o le mea lea e masani ai ona faʻaopopo i le chewing gums e aunoa ma le suka;
  • o le sorbitol e i ai le choleretic aafiaga, faʻaleleia ai le microflora totoga ma mo se taimi umi faʻasaoina le fou o kuka kuka;
  • stevioside ma le faʻaaogaina masani e faʻaititia le suka i le toto, faʻamalosia puipui o alatoto ma faʻaleleia ai le tulaga o le faʻaogaina o meaʻai;
  • sucralose ei ai le maualalo glycemic index ma lelei le teteʻe atu i le vevela maualuga, lea e faʻatagaina ai ona faʻaaoga mo le tao ma le fuaina o fua;
  • E leai ni kalori i meaʻai tau suamalie ma faʻamalosi tino i le metabolism ma e vave faʻapepetiina ona ave esea mai le tino.

E tatau ona i ai i se tulaga maualuga le faʻamamaina o sui suka mo maʻi suka, ma ia faʻatinoina lelei le tulaga lelei i totonu o fale faigaluega. E mafai ona aoga mo le tino o le tagata, ae i nisi tulaga mafai foi ona afaina ai o ia. Ina ia e le sopoia lenei laina manifinifi, oe manaʻomia le iloa e uiga i nisi taua manatu ma mulimuli i tulafono mo le aveina o nei meaʻai taumafa.


E sili ona lelei e filifili se mea suamalie ma se vaega itiiti o faʻamalolo ma isi mea vailaʻau, ona o le tele o latou e le sefe atoatoa.

Mafai ona afaina le tino

O aʻafiaga o i ai mai i le xylitol, fructose, ma sorbitol pe a soona faʻaaogaina e faʻaalia i le faʻaalia o le mageso, mimita, ma faʻaletonu o le faʻaola. E le gata i lea, o nei vailaʻau e tele-kalori, latou te fesoasoani i le vave maua i le tino mamafa. Lenei e matua le-manaʻomia mo le maʻisuka o soʻo se ituaiga, o lea e manaʻomia ai e tagata mamaʻi ma televave faʻatamaʻiina nei suamalie. E foliga mai i lenei tulaga, o le filifilia o ia tagata gasegase e tatau ona faʻatusatusa tutusa ma leai se aoga. Ae o le mea e leaga ai, e le faigofie.

E ui lava i le mea moni o meaʻai suamalie e le faʻaopopoina le kalori o meaʻai, e masani i le tino o le tagata, o lea e le mafai ona faʻaaogaina e le aunoa. Ona o le le lava o meaʻai aoga, e le lagona ai e se tagata le atoatoa, o lea e le masani ai suamalie fesoasoani e maua ai se fiaʻai. O vailaʻau suamalie e le faʻaaogaina i totonu ole toto, ae o lo latou faʻaaogaina tele i tele tui e mafai lava ona oʻo ai i faʻafitauli tau le soifua maloloina. Lenei tele mafua mai i le uiga ese o le gaosiga - oona ma leaga faʻasao o nisi taimi faʻaaogaina e maua ai nei mea (e ui i laiti laʻititi).


E le tatau ona faʻaaoga le suamalie faʻafefeteina i le taimi o maitaga ma faʻasusu, aua e ono afaina ai le soifua maloloina o tina ma pepe

Mo se faʻataʻitaʻiga, fomaʻi felafolafoaiga e uiga i mea tau fatuga o saccharin e leʻi faʻaitiitia i lenei aso. O le mafuaʻaga o lenei mea o le suʻesuʻeina o pili ma faʻamaʻi, ma i le faʻaaogaina o lenei vailaʻau, o le kanesa o totoga o le urinary system. Ae e leʻi umi ae faʻataʻitaʻi pea mea na tutupu, na faʻafitia ai le iʻuga faʻafuaseʻi - saccharin mafua ai le atiaʻe o onkology i na isumu na 'aina tele le tele o nei mea (pe tusa tutusa ma le tele o le manu). Ua aloaʻia aloaia e le Komisi o le WHO Food Additives, e faʻaitiitia ai le avanoa e maua ai ile kanesa. Ae e ui i lea, e le faia i luga o le saogalemu ma aoga, o lea e te manaʻomia le faʻaaogaina o le saccharin ma le manaʻomia, ma sili atu, sui i isi mea suamalie.

Lautele tulafono o faʻaaogaina

E faʻaoga le mea e fai ai le suka. E mafai ona faʻaoga i tulafono:

  • Ae le i faʻaaogaina se vailaʻau, e tatau ona e faʻafesoʻotaʻi pea lau fomaʻi - ua ia taʻu atu ia te oe le filifiliga sili;
  • e le mafai ona sili atu i le faʻatagaina i aso taʻitasi o suamalie (e masani lava ona faʻaalia i faʻatonuga o le oloa, ae sili atu le siakiina o lenei tulaga ma le fomaʻi);
  • ae le i faia ni meaʻai mea e fai le vevela, e tatau ona faitau ile tusitusiga e suia ai le suka pe e mafai ona vevela (nisi o vailaʻau e maua ai se tofo le lelei i lalo o le maualuga o le vevela poʻo le pala i mea oona e afaina ai tagata);
  • Afai e mafua mai i le suka fou suia le maʻi iloa ai faʻailoga uiga ese (paʻu paʻu, le maua, manava tiga), e tatau ona e mumusu e ave lenei mea ma logoina lau fomaʻi e uiga i ai.

Pe a filifilia soʻo se suamalie, oe manaʻomia le gauai atu i le gaosi oloa, le tuʻufaʻatasiga ma le avanoa o faʻatonuga (a itiiti le puʻupuʻu). E le mafai ona toe aveina ni suega e suka na uma na uma. I le faʻaaogaina o nei faʻaopoopoga, e tatau ona e pei o mea uma, matau le fua, ona le faʻaaoga ai lea o mea leaga.

Pin
Send
Share
Send