O le a le eseʻesega ile fructose ma le suka ma e mafai mo tagata mali suka?

Pin
Send
Share
Send

Fructose o se monosaccharide. O se carbohydrate faigofie e maua i totonu o berry, fualaau aina ma le meli. E tele ni eseesega o loʻo i Fructose i isi karbohidrat.

Talu ai o se carbohydrate faigofie, e ese mai i lavelave mea i tuʻufaʻatasiga ma o se elemene o le tele disaccharides ma sili atu lavelave polisakarida.

Eseesega mai isi gaʻo

Faʻatasi ai ma le isi monosaccharide e taʻua o le kulukose, o fructose e avea ma sukrose, lea e aofia ai le 50% o nei elemene.

Ole a le eseesega ile va ole fructose suka ma kulukose? E i ai le tele o tulaga mo tulaga eseʻese o nei gaʻo faigofie e lua.

Lisi o eseesega:

Eseesega faitiogaFructoseGlukose
Fua faatatau o le faʻaaogaina o alatotoLe maualaloMaualuga
FuafuaMaualugaLalo nai lo fructose
SuamalieMaualuga (2.5 taimi maualuga faʻatusatusa i le kulukose)Tau le suamalie
Penetaga mai le toto i totonu o selaTaoloto, lea e sili atu nai lo le fua o le tuiina o kulukose i totonu o selaE na te faʻaaogaina mai le toto i totonu o sela naʻo le auai mai o le hormone hormone
Fua o le liua o gaʻoMaualugaLalo nai lo fructose

O loʻo iai le eseʻesega o mea mai isi ituaiga karbohidrat, e aofia ai le sukrose, laukosa. E 4 taimi sili atu lona suamalie nai lo lactose ma 1,7 taimi e sili atu lona suamalie nai lo sucrose, o ia o se vaega. O loʻo iai se mea e sili ona maualalo kalori pe a faʻatusa ile suka, ma e avea o mea lelei e suamalie ai ma suka.

O le suamalie o se tasi o mea masani ai suka, ae naʻo sela o le ate e mafai ona faʻagaioia. O le vailaʻau e ulufale i le ate ua suia e totonu o gaʻo gaʻo.

Ole taumafaina e tagata ole fructose e le atoatoa, pei ona tupu i isi karbohidrat. Ole tele o nei mea ile tino mafua ai o maʻi ma mea faʻamaʻi o le cardiovascular system.

Faʻavaeina ma kaloli anotusi

O le aano o le mea e aofia ai mole o le elemene nei:

  • hydrogen;
  • carbon;
  • okesene.

O le koriʻoti o mea ai carbohydrate e maualuga tele, ae faʻatusatusa i le sucrose, e faʻaititia kori.

100 kalama o meaʻai carbohydrate aofia ai ma le 395 kalori. I le suka, kalori mea e maualuga teisi ma aofaʻi i sili atu 400 kalori i le 100 kalama.

Ole faʻaitiitia o le faʻaaogaina i totonu ole totoga e mafai ai ona e faʻaaoga malosi le mea ae le o le suka i oloa mo le maʻi suka. E tele sona sao i le faia o inisalini.

O tagata e maua i le maʻi suka ua fautuaina e taumafa le sili atu ma le 50 g o lenei monosaccharide i le aso o se suamalie.

O fea o iai?

O loʻo i ai le mea i mea nei:

  • meli;
  • fua
  • fua;
  • fualaau 'aina
  • nisi o mea toto.

O le meli o se tasi o taʻitaʻi i totonu o lenei karbohidate. O le oloa e aofia ai 80% o le. O le taʻitaʻi i mea o loʻo i totonu o lenei carbohydrate o le suka suauʻu - i le 100 g o le oloa e oʻo atu i le 90 g o le fructose. O le suka totoina e aofia ai e uiga i 50 g o le elemene.

O le taʻitaʻi i totonu o fualaʻau ma fua i le anotusi o le monosaccharide o loʻo i ai i le aso. 100 g o aso e aofia ai luga ole 31 g o vailaʻau.

I totonu o fualaau aina ma fua, mauoa i vailaau, tu i fafo (i le 100 g):

  • mati - sili atu nai lo le 23 g;
  • blueberry - sili atu nai le 9 g;
  • vine - e uiga i le 7 g;
  • apu - sili atu nai lo le 6 g;
  • persimmon - sili atu nai lo le 5.5 g;
  • pea - luga o le 5 g.

Ae maise le tamaoaiga i meaʻai carbohydrate ituaiga vine o vine. O le taua o le monosaccharide i le redcurrant ua maitauina. Tele aofaiga o lea e maua i kismis ma mago apricots. O le tala muamua mo le 28 g o le suka, le lona lua - 14 g.

Ile numera o fualaʻau suamalie, o lenei foʻi mea e i ai nei. I se vaega laʻititi, o le monosaccharide o loʻo i ai i le paepae kapeti, o lona pito maualalo e matauina i broccoli.

I totonu o cereals, o le taʻitaʻi i le anotusi o le fructose suka o sana.

O le a le mea e faia ai lenei karbohidrat? O filifiliga e sili ona masani ai e maua mai i saga ma suka suka.

Vitio i luga o mea totino o fructose:

Faamanuiaina ma le leaga

O a aoga o le fructose ma e leaga? Le aoga sili o lona tupuaga masani. E i ai le aoga sili atu le agamalu i luga o le tino o le tagata faʻatusa atu i le sucrose.

O faamanuiaga o lenei carbohydrate e pei ona taua i lalo:

  • E i ai le tonic aafiaga i le tino;
  • faʻaititia le lamatiaga o nifo pala;
  • aoga aoga i le faiʻai o le tagata gaioiga;
  • e le faʻatinoina i se siʻitia o le faʻateteleina o le suka i le toto pe a faʻatusatusa i le kulukose;
  • ei ai le faʻaosofia o aafiaga i luga o le atoa faiga endocrine;
  • malosi ai le tino puipuia.

Monosaccharide ua i ai le tomai e faʻavavevave ai 'ava malosi' oloa mai le tino. Mo lenei mafuaʻaga, e mafai ona faʻaaogaina o se fofo mo le maʻimau.

Faapipiiina i totonu o le ate sela, o le monosaccharide gaosia le ava malosi i metabolites e le afaina ai le tino.

Monosaccharide i mea e seasea faʻatupuina ai le afaina ai tagata. O se tasi lenei o le laititi ituaiga o ituaiga carbohydrates.

O le aano moni o tino o carbohydrates faʻatagaina ia faʻaaogaina e avea o se preservative. I se faʻaopopoga i le mafai ona faʻaititia le kalori o meaʻai, e maua ai e le fructose lona lanu lelei. E vave faʻamama ma faʻatumauina le susu lelei. Faafetai i lenei mea, o le monosaccharide e tumau pea le fou i ipu mo taimi umi.

Fructose, ua faʻaaogaina i se auala faʻafefe, e le afaina ai se tagata.

O le gaʻo e faʻaaogaina le gaʻo e mafai ona afaina ai le soifua maloloina i le ituaiga o:

  • le faʻamaloloina o le ate e oʻo i le faʻafitauli o le ate;
  • atiaʻeina o le le faʻamalosia i lenei vailaʻau;
  • faʻafitauli o le metabolic mafua ai le oona ma o faʻatasi ai faʻamaʻi;
  • o le faʻatupulaia o le anemia ma ponaivi galugalu ona o le leaga o le karbohidate ile faʻaaogaina ole apamemea e le tino;
  • o le faʻatupulaʻia o faʻamaʻi o le fatu, le faʻaleagaina o le faiʻai i le faʻatupuina o le maualuga o le maualuga o le kolose i le toto ma ova lipid i le tino.

O le Fructose e faʻatupuina le le faʻatagaina o le tuʻinanau. E i ai le faʻalavelave i le hormone leptin, lea e mafua ai se lagona o le atoaga.

Ole tagata e amata ona taumafaina meaʻai ile tele o mea o loʻo i lalo ole fua, e mafua ai le gaioi ole gaʻo i lona tino.

I le faʻataʻitaʻiga o lenei faʻafitauli, ua tupu tele le maʻi ma ua atili ai ona faʻateteleina le tulaga o le soifua maloloina.

Mo lenei mafuaʻaga, o le fructose e leʻo mafai ona avea o se karbohidate saogalemu atoatoa.

E mafai mo tagata mamai?

E iloga e le maualalo glycemic index. Ole mafuaʻaga lea, e mafai ona ave e tagata e ma isuka. Ole aofai ole fructose e faʻaalu saʻo e faʻalagolago i le ituaiga maʻi suka i le tagata gasegase. E i ai le eseʻesega o le monosaccharide i luga o le tino o se tagata o loʻo maua i le maʻisuka ituaiga 1 ma le ituaiga 2.

E aoga tele i gasegase o le maʻi suka ituaiga 1, aua e maua ile maualuga o le hyperglycemia. O lenei carbohydrate mo le faʻagaioia e le manaʻomia le tele o le inisalini, e le pei ole kulukose.

E le fesoasoani le carbohydrate ia i latou na faʻaititia le suka i le toto ile taimi ole togafitiga. Monosaccharide e le mafai ona faʻaaogaina e latou i le faʻavae o le hypoglycemia.

O le faʻaaogaina o le fructose suka i tagata mamaʻi o le maʻisuka ituaiga 2 e manaʻomia tele le tausiga. E masani ona tupu mai lenei ituaiga o faʻamaʻi i tagata lapopoʻa, ma o le suka i le fructose e faʻatupuina ai le le manaʻo ma le gaʻo o le gaʻo. A faʻaaoga e tagata taumafa le suka i le fructose suka i luga atu o masani, o le faʻaletonu o le soifua maloloina ma foliga o faʻafitauli e mafai.

O tagata maʻi i soo se ituaiga o maʻi ua fautuaina e aina ni fualaʻau ma ni fualaʻau masani, lea ua maua ai le suka fructose i lona tulaga masani Suia o se mea faʻalenatura i se gaosi mea mafai ona mafua ai le faapalepale karbohidate.

O fautuaga nei e tatau ona maitauina:

  • tagata e maua ile maʻisuka ituaiga 1 e faataga i aso uma taumafa o le 50 g o le monosaccharide;
  • 30 g i le aso ua lava mo tagata o loʻo maua i le ituaiga 2 faʻamaʻi, i le mataʻituina pea le mataituina o le soifua manuia;
  • Ua fautuaina tagata e ova le lapoʻa e faʻatapulaʻa le faʻatapulaʻaina o latou suka i meaʻai carbohydrate.

O lou le usitaʻia o le suka fructose suka, e oʻo atu ai i foliga o isi maʻi faigata ile maʻi suka, aterosklerosis, ma cataracts.

Onosai manatu

Mai i iloiloga o tagata maʻi suka e masani ona taumafaina le fructose, e mafai ona faaiʻuina e le faia ai se lagona o le atoatoaga, e pei ona tupu i masani masani suamalie ma suka, ma ua matauina foi lona maualuga tau.

Sa ou faʻatau le fructose i le ituaiga o suka. O le faʻaopopo, ou te matauina o loʻo i ai se faʻamalosiʻau malosi i le nifo nifo, e le pei o le suka suka, ma e aoga aoga i le paʻu. O le minus, ou te manaʻo e matauina le sili atu tau tau o le oloa ma le leai o se malosi. Ina ua uma ona ou inu, sa ou toe fia inu ti suamalie.

Rosa Chekhova, 53 tausaga

O loʻo ia te aʻu le maʻi suka ituaiga 1. Ou te faʻaaogaina le fructose o se isi suiga i le suka. E laititi suia le tofo o ti, kofe ma isi meainu. E leʻo se tofo masani. E taugata ae e le faʻatonutonu i le faʻamalieina.

Anna Pletneva, 47 tausaga

Ua leva na ou umi ona faaaogaina le fructose nai lo le suka, ma ua ou masani ai - ua ou maua ile maʻisuka ituaiga 2. Sa ou le matauina se tele eseʻese i lona tofo ma le tofo o suka masani. Ae e sili atu le saogalemu. Aoga mo tamaiti laiti, a faʻasao i o latou nifo. Ole faʻafitauli tele ole maualuga ole tau pe a faʻatusatusa ile suka.

Elena Savrasova, 50 tausaga

Pin
Send
Share
Send