O a maualuga o suka i le toto i tamaiti?

Pin
Send
Share
Send

Ole vave iloa ole maʻi e mafai ai ona togafitia lelei le aoga, o lea e manaʻomia ai e tamaiti ni suega eseese ile tausaga muamua ole olaga.

O se tasi o suʻega taua o le suʻega toto mo le suka.

O le faʻaleaogaina o lenei faʻailoga mai le masani ai e ono faʻailoaina ai le tutupu mai o se maʻi ogaoga e pei o le maʻi suka.

Ole kulukose ole toto e galue

Ole maualuga ole kulukose i le toto o se faʻailoga taua lea o le soifua maloloina.

Ole faʻatonuina ole vailaʻau lea e faʻatonutonuina e hormones na gaosia ile pancreas:

  • inisulini - faatapulaʻa lona aofaiga;
  • glucagon - fesoasoani i lona faʻaopoopoina.

O gaioiga autu:

  • auai i faiga o fesuiaiga;
  • fesoasoani e faʻatumauina le ola maloloina o le tino;
  • o se meaʻai mo sela faiʻai;
  • faaleleia le mafaufau;
  • lagolagoina le galuega a le fatu;
  • fesoasoani e vave aveese lagona o le fiaaai;
  • aveese aveese popolega;
  • faateleina le toe faʻaleleia o le musele tisu;
  • fesoasoani i le ate i le faiga o le faʻateʻitaina o toxins.

Ole ova tele pe maulalo ole auga o meaʻai ini ua faʻailo ose faʻailoga o se maʻi o mea na tutupu i se tamaititi ma e manaʻomia togafitiga faʻafomaʻi.

Atuatuvale popole - o afea e manaʻomia ai le auiliiliga?

Tamaiti, aemaise i le tausaga muamua o le olaga, faia ni suʻesuʻega fuafuaina, faʻatasi ai i taimi uma le suʻega o le suka.

E le gata i le suʻega na faatonuina e le fomaʻi e tusa ma le fuafuaga, e tatau foi ona fuafua le maualuga ole kulukose i tulaga e leaga ai le soifua maloloina ole tamaititi. O lenei tulaga e mafai ona faʻailo mai ai maʻi eseese, e aofia ai ma le maʻi suka.

E tatau ona mataala matua mo mea nei:

  • naunautaiga malosi le fia inu;
  • faʻateleina le masani o urination;
  • pa'ū mamafa mamafa;
  • lelava;
  • le i ai o le fiaaai, na o le mou atu mo na o sina taimi puupuu.

Faʻailoga o suka ile pepe fou:

  • le i ai o le popo;
  • urinary incontinence taimi nei i le po;
  • fausia o lanu mumu mumu i luga o le muaulu, alafau ma auvae.

Ole ova tele tamaiti, mataala e tatau ona totogia i auga e pei o:

  • ita i le perineum;
  • Le i ai o faʻaaliga o le taʻamilomilo;
  • o le i ai o nofoaga pogisa i le tulilima, ua, keti;
  • leaga pustular o luga o le paʻu.

E taua le malamalama o le maʻi suka ua vave lava ona tupu aʻe i gasegase talavou. O le le amanaiaina o auga o foliga mai o le amataga o le faʻamaʻi e mafai ona oʻo i ni tulaga matautia, e aofia ai le ketoacidosis ma le koma.

O aʻafiaga o le maʻi suka e mafai ona tupu i se masina pe a maeʻa le muamua faʻaalia o faʻafitauli o le mafaufau i tamaiti matutua atu nai lo le 3 tausaga. Ole tamaititi e tasi le tausaga le matua e ono maua ai se tulaga faigata.

Faʻafefea ona foai mai le toto?

Ile mafai ai ona iloa le maualuga ole kulukose ole fua ile matua ole gasegase, e taua tele ile sauni lelei ole suega o le toto ina ia mafai ai ona iloa lenei faʻailoga. O le faʻatinoina o fautuaga faʻafomaʻi o le a taofia ai ni mea sese i iʻuga ma le i ai o faʻaletonu sese.

Tulafono o sauniuniga:

  1. Aua le taumafaina se meaʻai ae leʻi faia le suʻega. Meaʻai poʻo ni meaʻai ile aso aʻo leʻi faia le suʻesuʻega e leʻo le 10-12 itula aʻo leʻi faia le toto. I luga o le gaogao manava e faʻatagaina e inu sina mea itiiti vai (i luga ole talosaga). E taua le malamalama o le anapogi umi e mafai ona taʻitaʻia ai foʻi le le faʻailoaina sese, o le mea lea, le taumafa i meaai e le tatau ona sili atu i le 14 itula.
  2. Aua le fufuluina ou nifo ina ia mafai ai ona puipuia le sasaina o le suka i totonu o le faapipii i le toto, e mafai ona mimilo ai le taua o le faʻailoga.

I le potu galue, e lavea ai se tamaititi i le nancet faʻapitoa. O le iʻuga paʻu ua faʻaaoga i luga o se mita sa faʻataʻitaʻi ma tuʻuina i totonu o le mita.

Ole taunuʻuga e masani ona faʻaalia i le maeʻa o ni nai sekone i luga o le masini mata. O nisi fale suesue e faʻatautaia le malosi o le suka. Mauaina o faʻaiuga ma lenei metotia suʻesuʻe e umi se taimi.

Ina ia faʻamaonia se faʻamaoniga ua tonu, e fautuaina e fai se suʻega o le kulukose, e aofia ai tulaga nei.

  1. Ua avea le toto anapogi.
  2. Ole tele o kulukose na faʻamaʻai ile vai e inu. O le aofaʻi o paʻu e fuafua e faʻavae i luga o le mamafa o le tino (1.75 g i le kilokalama).
  3. O le toe faia o se toto faataʻitaʻi e faia i le 2 itula pe a uma ona ave le vai suamalie.
  4. Afai e manaʻomia, e mafai ona siʻitia le numera o suʻega pe a maeʻa faamalositino.

O le suʻesuʻega e mafai ai ona e faʻatinoina le maualuga o le faʻaogaina o le kulukose na faʻaaogaina ma le malosi o le tino e faʻalelei ai. O faʻafitauli e pei ole faʻamaʻi, le malulu tele, poʻo isi faʻamaʻi e mafai ona faateleina ai le kulukose. E tatau i matua ona lipoti atu nei mea i le fomaʻi o loʻo iloiloina le iʻuga o le suʻesuʻega.

O le faailoaina o se faailoilo e ese mai i le masani ai e mafai ona avea ma mafuaʻaga mo le toe suʻesuʻeina ina ia tuu ese ai mea sese i le taimi o lana amio poʻo sauniuniga, faʻapea foi ma le faia o faʻasaʻoga saʻo. Afai o se maualuga maualuga kulukose o le tulaga o loʻo maitauina i mea uma auiliiliga, o lona uiga o le faʻatosinaga o se mea taua pe o le ono mafai foi ona iai se mea sese o le a matua maualalo lava.

Faʻailoga o le suka toto i se tamaititi

O tulaga o le faʻailoga e faʻavae lea i le matutua o tamaiti. O le eseesega e ono iai pe a faia ni suʻesuʻega i fale suesue eseese. O faʻaiuga o loʻo faʻaalia faʻaalia ai tulaga taua na faʻavae e le ofisa fomaʻi faia le suʻesuʻega. E le gata i lea, e iai taʻiala na malilie i ai le WHO.

Lisi o faʻamaoniga masani o suka e ile tausaga:

TausagaOle pito i lalo ole faʻasologa, mmol / lO le pito i luga o le masani, mmol / l
Fanau fou2,784,4
Mai le tausaga i le 6 tausaga3,35,1
Mai i le 6 i le 12 tausaga3,35,6
Iva 12 tausaga3,55,5

O le mataituina o le faʻailoaina e tatau ona faia e aunoa ma le faʻaletonu i pepe o loʻo iai a latou tina i le talaʻaga o le maʻisuka. A maeʻa ona fananau mai, o nei pepe e masani ona iloa le faʻaititia o le suka.

O le faʻatinoina o le kulukose i le fua talafeagai, faia i le taimi tatau, ua mafai ai ona e faʻamalosia le tino. O mafuaʻaga o le paʻu i le kulukose e masani lava e fesoʻotaʻi ma se lavelave o le fanau mai ma aafia ai i le popole.

O le faʻatupuina o le hypoglycemia e tele taimi e alualu ai i pepe vave. Faatasi ai ma auga ogaoga, o lenei tulaga e mafai ona oʻo ai i le cerebral palsy, ogaoga maʻi, ma o nisi taimi o le oti.

Aisea e mafai ai e le faʻaaliga e maualuga pe sili atu foi nai lo masani?

Ole aoga ole kulukose e fuafua i mea eseese, e aofia ai meaʻai, maualuga le hormone ma le aoga ole faʻaogaina o meaʻai.

O mafuaʻaga autu e aʻafia ai le faʻaaliga:

  1. Malamalama i le faʻamaʻi ile tino. O lenei tulaga e masani ona tupu mai i pepe fou. E faʻaauau ona matua le okeni ile matua i tausaga muamua ole olaga.
  2. Vaega galue Faʻasaoina i le taimi o tuputupu aʻe le tamaititi. I fanau e 6-8 pe 10-12 tausaga le matua, e matauina ai le malosi o le oso o hormonal. I lenei setete, tino faʻateteleina le tele i le tele, afaina uma faʻailoga, aofia ai ma le maualuga suka. Ole faʻatupulaia ole galuega ole pancreas i ia tulaga ua avea ma mafuaʻaga o le gaosiga o inisalini faaopoopo.

Ole siʻitia o le kulukose e masani ona fesoʻotaʻi ma mea nei:

  • le saʻo le auiliiliga pe le saʻo le sauniuniga mo le suʻega;
  • popolega poʻo le faʻamalosiʻau o le tamaititi na oʻo i le afiafi aʻo faia le suʻesuʻega;
  • faʻataʻitaʻiga o le taula o le thyroid gland, pituitary gland poʻo le adrenal glands;
  • o se faaitiitia o le gaosiga o inisalini ona o le pancreatic neoplasms;
  • Mafuaʻi
  • faaumiumi le faʻaaogaina o NSAIDs poʻo le faʻaaogaina o le glucocorticoids;
  • meaai le paleni;
  • faʻamaʻi pipisi.

Mafuaaga mo le pa'ū:

  • soona faʻamalosi tino e aunoa ma le faʻatagaina o le malosi;
  • faaumiumi anapogi;
  • solia i metabolic faagasologa;
  • uaua o le tino le lelei, lea e maitauina ai le mageso, manua o loʻo maitauina;
  • tumau faifai pea i tulaga faigata;
  • sarcoidosis;
  • faʻamalositino faʻamaʻi o faʻamaʻi;
  • arsenic poʻo chloroform oona.

O se faʻapa'ū pe faʻateleina le glycemia e tatau ona avea ma mafuaʻaga mo se suʻesuʻega atili ina ia mafai ai ona iloa tonu le mafuaʻaga o le faʻafitauli o le pathological

Vitio mai le lauiloa tamaititi Komarovsky e uiga i le maʻi suka tamaiti:

O a tamaiti e lamatia mo le maʻi suka?

Ole numera o tamaiti na maʻi ile maʻi lea ua faʻateleina i tausaga uma.

Lenei vaega o gasegase e lamatia:

  • ma se uiga tau gafa;
  • tamaiti feagai ma lagona popole;
  • mamafa
  • ma le solia o metabolic faʻagasologa;
  • le lelei le taumafaina o tamaiti o latou taumafa o loʻo i totonu o carbohydrates sili atu.

Ole tele o nei mea e ono tupu ile iai ole ma isuka i matua.

O le faʻafitauli o se maʻi o le:

  • 25% i tamaiti fananau i se aiga e lua maʻi suka;
  • e tusa ma le 12% ma le tasi matua e maua i le maʻisuka.

Ma le isi, o le faailoaina o le maʻi suka i se tasi o masaga e faʻateleina ai le ono aʻafia o maʻi i le isi.

O le a le mea e fai pe a iloa se faʻamaʻi?

Tamaiti e i ai le maualuga glycemia ua faatonuina togafitiga talafeagai, e aofia ai faiga nei:

  • inuina vailaau;
  • mulimulitaʻi i le meaʻai carbohydrate-faʻatapulaʻaina;
  • gaioiga faamalositino;
  • taimi e faʻatino ai le tumama e faʻaititia ai le vevela ma puipuia le faʻamama o foliga;
  • le tuuina atu o fesoasoani mafaufau.

E taua le malamalama o le maʻi suka e le o se faʻasalaga. E tatau lava i matua ona faʻalogo tele ile tamaititi, mataitu meaʻai ma togafitiga, ma fesoasoani ia latou fetuunai ile olaga fou.

Pin
Send
Share
Send