O le a le mea e lamatia ai le toto maualuga mo le tagata e maua i le maʻi suka?

Pin
Send
Share
Send

E tofu sela o le tino o le tino e aofia ai kulukose, o le faʻavae autu o le malosi, e manaʻomia mo le lava le faʻaaogaina o neura sela ma sela mumu o le toto.

Ole maualuga ole suka i le toto e tumau i totonu o tapulaʻa masani ona o faʻafitauli o le carbohydrate metabolism, faʻapea foʻi le fesoʻotaʻiga o le endocrine ma neula faiga. A i ai le tele o kulukose i le toto, o le tagata maʻi mo le taimi muamua atonu e le o lagonaina le faʻapitoa suiga poʻo le le aumaia ia i latou le taua faʻapitoa. Ma o le faʻafitauli tele lea, aua o le taimi nei, o lona tino o loʻo uia suiga.

O faʻailoga taua o le hyperglycemia o taimi e masani ai ona e faia le palapala i luga ole tele o feʻau feʻaveaʻi, fia inu soʻo tele, mago feula o gutu i totonu o le gutu tuʻufaʻatasi, vave vaivai tele, pa'ū maualuga i le mamafa o tino, ma faʻaletonu le vaʻai. E le gata i lea, o le tagata gasegase e tigaina i le mimiti, puaʻi, faʻalilolilo, ma le tiga tiga pea.

A faʻatetele laʻua ile kulukose, e tutupu ai faʻafitauli ma le lamatia ai le ola. E faailoa mai e ala i le le mafai o le fatu, le manava manava, taulaitu. Afai e te le faʻafesoʻotaʻi fomaʻi i se taimi vave, o se tagata e mafai ona oti.

Mafuaʻaga o le toto maualuga suka

E mafai ona eseese le suka ile mafuaʻaga. O se taimi puʻupuʻu e siʻitia le kulukose ua maitauina i taimi o gaioiga faʻamalositino, mo se faʻataʻitaʻiga, i le taimi o le faʻateleina o gaioiga faʻamalositino pe a maeʻa foʻi se tulaga faigata. O lenei mea masani faʻamatalaina ua faigofie - i totonu o sela le malosi o le fesuiaiga ua sui.

O le le tumau ole hyperglycemia e mafai ona tupu i le siisii ​​o le vevela ole tino ile malulu ole pipisi, siama ma siama, lagona tiga, ma le mu pea. Afai e tigaina se tagata i le epilepsy, toto o le suka o le a faʻateleina foi i taimi o faoa.

O se isi mea pe a oʻo le hyperglycemia, e mafua mai lava i faʻafitauli tau le mafaufau i totoga o le faʻamalositino, faʻamaʻi o le ate. Ua oso le suka i le fulafula o le adrenal glands, pancreas, hypothalamus ma pituitary gland. Ole mafuaaga autu ile maualuga ole kulukose ile tino ole ma isuka.

O le vaega lamatia aofia gasegase:

  • fafine ma fafine polycystic ovary;
  • ma le faʻaititia o le maualuga o le potassium i le toto;
  • ma le toto maualuga;
  • mamafa ova tino, tikeri eseese o le ova;
  • ma se uiga masani.

Maualuga maualuga o le hyperglycemia i fafine na i ai muamua maʻi suka mellitus.

A o le siitaga o le kulukose e fesoʻotaʻi ma se suiga ile faapalepale (ose tulaga e taua ole prediabetes), ile taimi e iloa ai se faʻafitauli, e mafai ona taofia le alualu i luma ole faʻamaʻi.

Faailoga

Faailoga o le suka toto maualuga e alualu i luma, ae oe pele e mafai ona matauina vave atu nai lo le tagata gasegase lava ia. O auga auga e aofia ai lagona masani o le fiaaai i luga o se talaaga o le faʻateleina o le fiaʻai ma le televave faʻaitiitia o le mamafa o le tino o le tagata.

O le tagata gasegase e popole i le fiamoe, ogaoga le vaivai o maso, na avea o ia matamuli ma le talafeagai le ita. O isi faʻailoga e ono aofia ai le le mautonu o vae, lima, paʻu gase, furunculosis, ma dermatitis.

Faatasi ai ma hyperglycemia i tagata, soʻo se manuʻa faamalolo umi atu nai lo masani masani, afaina faʻamaʻi i le itupa o mea tau feiloaʻi masani ona toe tupu mai, aemaise lava i fafine. E mafai ona fiva, siama pipisi siama. I alii ei ai maualuga le suka e le aofia ai.

E tupu lava le maitauina o le maualuga kulukose o le toto e aunoa ma ni faʻailoga, e le matauina e le tagata maʻi o le le lava mo se taimi umi, ae latent diabetes toe faaauau pea ona tupu malosi. O le faʻamaʻi e maitauina faʻafuaseʻi, e masani lava i le taimi o suʻega masani. O auga fesoasoani e masalomia ai le soifua maloloina faʻafitauli:

  1. faaitiitia le puipuiga malu i le lotoifale;
  2. faaleagaina o vaʻa laiti;
  3. faaleagaina o le mucous membrane, paʻu.

Suʻega o le onosaʻi i meaʻai carbohydrate fesoasoani e faʻatulaga le maʻi suka.

Faʻailoga o le siʻitia o le suka i le toto e aofia ai le faʻailoa tatau o le tino, le faʻavaeina o mafuaʻaga ma le faʻatulagaina o togafitiga talafeagai. Afai e le faia lenei mea, o le vave ma mulimuli ane suiga e le mafai ona toe amataina ile totoga ma aano o le tino, o le tagata maʻi o le a afaina i le neuropathy, paʻu faʻamaʻi, atuatuvale, faʻagasolo faiga pipisi, faʻalavelaveina le moe po, ma faʻamaʻi vaskular.

E manaʻomia le sailia o se fautuaga a se fomaʻi poʻo se endocrinologist, o le fomaʻi e iloa mafuaʻaga o faʻaletonu i le tino, fautuaina vailaau. O nisi taimi ua lava mo le suia o lou olaga masani, 'ai aina masani.

I le tele naua o mataupu, e mafai ona maua ni aga lelei lelei ona o le feololo foliga tutusa gaioiga, aveese o tulaga faigata.

Ma e sili mamao mai i taimi uma mafuaʻaga pepelo i le mea moni e faapea o le tagata gasegase e fiafia e 'ai suamalie.

O iʻuga, auga o le hyperglycemia

O le a le mea e lamatia ai le suka i le toto maualuga? O faʻaiuga o le hyperglycemia e mafai ona le mafai ona toe suia, o le tasi o ia mea o le hyperglycemic coma. O lenei tulaga faʻamaʻi e tupu ona o le le lava o le malosi i totonu o sela, gaioiga faʻagaioia o porotini ma lipids. O faʻailoga mataʻutia i lenei mataupu e afua mai i le tatalaina i tua o mea oona.

Hyperglycemia amata i se tuaa, mo uiga e mafua mai: gutu matutu, tiga le ulu, tele taimi o faanatinati, itagia o le totoga i le vaega o kenera. Faatasi ai ma le faʻateleina o le faʻatusatusaina o le ketone tino, o se tasi na te maitauina le maʻi, puaʻi, e le maua ai se mapusaga. O le malamalama o le tagata maʻi ua pouliuli, ona leiloa atoa ai lea.

O isi faʻailoga o le a mamago paʻu, pisapisao manava, o se uiga manogi o acetone mai le gutu, ma malulu itu. A aunoa ma togafitiga vave, e tupu le oti.

Ina ia iloa le hyperglycemia, e tele auala e tatau ona faʻaaogaina:

  1. suʻega toto mo le suka;
  2. suʻega o le teteʻe i kulukose;
  3. auiliiliga i luga o le maualuga o le glycated hemoglobin.

O le toto mo le suka e ave i luga o le gaogao manava, o le faʻaiuga e tatau ona fetaui ma fomaʻi faʻataʻitaʻiga, o se siʻitia o le kulukose i le sili atu ma le 5.5 mmol / l faʻailoa mai ai le maʻi. O le faʻailoga i luga ole 7.8 mmol / L o se faʻaalia lea o le maʻi suka.

Ole suʻega e faʻatinoina ile kulukose ile faʻaaogaina o le kulukose, o le a faʻaalia ai le tele o le tino e mafai ona ia faʻatinoina ma faʻaaogaina ai masima. Ole suʻega o le glycated hemoglobin o le suʻega sili lea lea mo le iloaina o le maʻisuka.

Faʻafetai i le auiliiliga, oe mafai ona vaʻaia pe na faapefea ona suia le maualuga o le suka i le 3 masina talu ai.

Togafitiga metotia

A oso le suka, e manaʻomia togafitiga lelei ina ia faʻaititia ai le ono oti. O le sitepu muamua i le fofo o le a avea ma meaʻai filifilia lelei, o le tagata maʻi e tatau ona faʻaititia le taumafaina o faigofie carbohydrates. O le maʻi suka ma le tino puta e masani lava ona fesoʻotaʻi.

A maua le maʻisuka ituaiga 2, e le mafai e se tasi ona faia ni vailaʻau e faʻatulaga ai le glycemia, ma le maʻi suka ituaiga 1, e tui ai le inisalini.

E faʻatapulaʻaina e le meaʻai le suamalie o meaʻai, maʻonaʻo le inu pia i fualaʻau laiti, aua le puleaina ole kulukose. O meaʻai aofia ai meaʻai paʻu, iʻa, meaʻai taumafa, fualaau suamalie fou, fua suamalie.

Ua faʻailoa mai e fomaʻi le faʻaititia o le kaloli o meaʻai, aemaise pe a manaʻomia, faʻaititia le mamafa o le tino, aloese ma 'ai tele. E tatau ona inu le lua lita vai ile aso, faʻaititia le aofaʻi o masima e faʻaaogaina.

E manaʻomia le tausisi i le sili ona pasene o gaʻo, porotini ma meaʻai carbohydrates: porotini - 15-25%, carbohydrates - 45-50%, lipids - 30-35%. A leai, o le maualuga kulukose e ono faʻateleina sili atu.

E le o le matafaioi mulimuli e tofia i le gaioiga o le tagata, o loʻo faʻaalia ia te ia le mamafa o le fatu i aso uma. O na gaioiga o le a fesoasoani e mumu le gaʻo tele ma faʻamalosia maso, suka o le a taofia le faʻaputuputu i totonu o vaʻa. Ua lava ma totoe aʻoga faʻamalositino mo le 10-20 minute ile aso.

Lelei tele:

  • savali i luga o faasitepu;
  • savali i le auala.

E aoga tele le alu ese atu mai feʻaveaʻi ni nai taofi muamua poʻo le teʻena atoa o malaga mo ni mea mamao.

E fautuaina lou mataituina i taimi uma le maualuga o le kulukose i le toto, aua o lenei e tatau ona e faʻafesoʻotaʻia le falemaʻi pe faʻatau se glucometer poʻo le mataituina mo tagata mamai mo le suʻesuʻeina o le suka. Ole iʻuga na maua e ao ona tusia i totonu o le api, ona faʻaalia lea i le fomaʻi.

O feʻau masani i aso uma e tatau ona faia i galuega masani o le faʻamalositino, e le gata i lea, ae tatau ona e faia se faʻamalositino e faʻamalosi ai le onosaʻi.

O se mea sese tele, o le soʻona tuʻu le aveina o vailaʻau fautuaina e faʻatonutonu ai le suka i le toto ma le inisalini, faʻapea foi ma le liliuina o mea ai.

Ina ua aliali mai pe matua faʻaalia foi faʻailoga o le hyperglycemia, o se manaʻoga faʻafuaseʻi e fia vaʻai i se fomaʻi mo se fautuaga. O le le amanaiaina o mea leaga o le maʻi suka o le a mafua ai:

  1. ogaoga faigata;
  2. koma;
  3. maliu.

I le tulaga o le faʻaititia le kulukose teteʻe, metabolic syndrome ma maʻisuka mellitus o soʻo se ituaiga, e manaʻomia le fetuunaiga o le tui o vailaʻau. Ina ia aua le misia le faʻamataʻu faʻailoga, tulaga faʻapitoaʻi tulaga, e taua le faʻalogo i lou soifua maloloina ma aua le tuʻulafoaʻiina tusa lava pe laʻititi suiga i le tino. O se ata manaia i lenei tusitusiga o le a talanoa e uiga i mea leaga uma o le maʻi suka.

Pin
Send
Share
Send