E mafai ona tupu le suka i lou toto ona o faʻafitauli?

Pin
Send
Share
Send

O le ogaoga o le popole e faigata tele suʻega mo le tino atoa. E mafai ona tupu ai ni faʻalavelave tetele ile faʻatinoina o totoga ole tino ma mafua ai le tele o faʻamaʻi e pei o le toto maualuga, papala gastrike, ma e oʻo lava i le oncology. O nisi o endocrinologists talitonu o le popole mafai ona taitai atu ai i le faatupuina o se matautia faamai pei o le suka.

Ae o le a se aʻafiaga o le tino ma lagona ile faʻaletonu ole maʻi e mafai ona siisii ​​le suka i le toto ona o faʻafitauli neura? Ina ia malamalama i lenei mataupu, e tatau ona e malamalama i le mea e tupu i se tagata i le taimi o le popole ma pe faʻafefea ona afaina ai le suka i le suka ma kulukose.

Ituaiga o mafatiaga

A o le i talanoa e uiga i le aafiaga o mafatiaga i luga o le tino o le tagata, e tatau ona faʻamanino poʻo le a tonu le tulaga o le popole. E tusa ma le vasega faʻavasega, ua vaevaeina i vaega nei.

Mafaufauga loloto. E tupu mai ona o se lagona malosi mai lagona. E taua le maitauina e mafai ona maua i le lelei ma le le lelei. O aafiaga le lelei e aofia ai: lamatiaga i le ola ma le soifua maloloina, leiloa o se pele ia te oe, leiloa o taugata meatotino. I le itu lelei: fanauina o se pepe, se faʻaipoipoga, manumalo tele.

Faʻafitauli o le mafaufau. Ogaoga manua, tiga tiga, soona faʻamalositino malosi, ogaoga gasegase, taotoga.

Tomai Faapitoa. Faigata ile va feagai male va ma isi tagata, faifai pea misa, misa, le malamalama.

Puleaina faigata. Ole manaʻoga e fai filifiliga faigata e taua mo le ola ole tagata ma lona aiga.

Faʻateleina mafuaʻaga o le suka suka

I le gagana o vailaʻau, o le osooso tele i le suka i le toto i se tulaga faigata e taʻu o le "stress-induced hyperglycemia." O le mafuaaga autu mo lenei tulaga o le malosi adrenal hormone gaosiga o corticosteroids ma adrenaline.

O le Adrenaline e iai lona aoga tele i le metabolism a le tagata, e mafua ai le tele o le suka ile toto ma faʻateleina le metabolism. Ae ui i lea, o le tiute o le adrenaline i le faʻatupuina o kulukose maualuga e le gata ai iina.

Faatasi ai ma le faʻaumiumi o le faʻaalia i le faʻanoanoaga i luga o se tagata, o le maualuga o le adrenaline i lona toto e faʻateleina faʻamalosi, e afaina ai le hypothalamus ma amata ai le hypothalamic-pituitary-adrenal system. Ole mea lea e gaosia ai le gaosia ole hormone hormone.

Cortisol o le glucocorticosteroid hormone o lona tiute autu o le faʻatonutonuina o le tagata metabolism i se tulaga faigata, ae maise carbohydrate metabolism.

E ala i le faʻagaioia o sela o le ate, o le cortisol e mafua ai le faateleina o le gaosiga o le kulukose, lea e faʻamatuʻuina vave atu i le toto. I le taimi lava e tasi, o le hormone e matua faʻaititia ai le malosi o le maso tisu e faʻagaioia ai le suka, ma faʻatumauina ai le maualuga o le malosi paleni o le tino.

O le mea moni e tusa lava pe o le a le mafuaʻaga o le atuatuvale, e tali atu le tino ia te ia, o se mea mataʻutia, e lamatia ai le soifua maloloina o tagata ma le ola. Mo lenei mafuaʻaga, na amata ai ona galue malosi malosi, e tatau ona fesoasoani i se tagata lalafi mai se faʻamataʻu pe ulufale atu i se tauiviga ma ia.

Ae ui i lea, o le tele o taimi o le mafuaʻaga o le ogaoga o mafatiaga i se tagata o ni tulaga e le manaʻomia ai le tele o le malosi o le tino poʻo le tumau. Tele tagata o loo feagai ma mafatiaga ogaoga aʻo leʻi faia ni suʻega poʻo se taotoga, popole i le faʻamutaina o latou galuega poʻo isi tulaga faigata o le olaga.

O lona uiga, e le faia e se tagata le malosi o le tino i le tino ma na te le gaosia le kulukose ua tumu lona toto i le malosi mama. E oʻo lava i se tagata soifua maloloina i se tulaga faapena e mafai ona lagona se maʻi.

Afai foʻi e maua e le tagata le mali suka ile maʻi suka poʻo le o loʻo mamafa tele, ona o lea lava lagona malosi e ono tupu ai le hyperglycemia, ma e ono avea ma mea faigata pei o le glycemic coma.

O popolega e faʻapitoa lava mo tagata ua leva ona maua i le maʻi suka, aua o le tulaga lea e maualuga ai le maualuga ole suka i se tulaga faigata ona o le solia o le gaosiga o le inisalini. Ole mea lea, tagata uma e maualuga ile kulukose ole toto, ae maise ile ma isuka ituaiga 2, e tatau ona vaʻaia lelei o latou neura ma aloese mai le ogaoga o le popole.

Ina ia tuʻu i lalo le suka i le taimi o le popole, e muamua lava manaʻomia ona aveese le mafuaʻaga o le mea na tupu ma faʻafilemu neura e ala i le aveina o se vailaʻau. Ma ina ia le toe amata ona siisii ​​luga le suka, e taua le aʻoaʻo ia tumau le toʻamalie i soʻo se tulaga, aua e mafai ai ona faʻataʻitaʻi faamalositino manava, manatunatuga ma isi auala faʻamalieina.

I se faʻaopopoga, o tagata maʻi suka e tatau na i ai i taimi uma le latou inisalini, tusa lava pe o le isi tui e le tatau ona tupu i se taimi vave. E vave lava ona faʻaitiitia le kulukose o le gasegase i taimi o popole ma puipuia le faʻatupuina o tulaga faigata.

E taua foi le maitauina, o nisi taimi e nana ai le afaina o gaioiga, lea e ono le taumateina e le tagata mai, e avea ma tulaga ogaoga mo le tino.

Peitai, e mafai foi ona latou faatupuina se maʻi, pei ole hyperglycemia ile ma isuka, pe a oso pea le suka ile maualuga.

Faʻaleagaina le neura

O le neura o le tagata e mafai ona maua i le maʻi suka, e le gata i lalo o aʻafiaga o ogaoga o faʻafitauli, ae e faʻapitoa foʻi ona o le maualuga o le suka i le toto. Faʻaleagaina o le neura i le maʻi suka o se taʻatele masani o lenei faʻamaʻi, ia i se tasi tikeri poʻo se isi tupu tupu i tagata uma e maualuga le kulukose.

O le tele o taimi, o le vaega o neura o loʻo mafatia ai i le leai o se inisalini poʻo le le mafaufauina i totonu o aano. O lenei auala ua taʻua o le peripheral diabetic neuropathy ma e vaevaeina i ni vaega autu se lua - distal symmetric neuropathy ma le diffus autonomic neuropathy.

Ma le distal symmetric neuropathy, o neura pito o le pito i luga ma lalo pito sili ona afaina, o se mafuaʻaga lea ua latou le toe maua ai se lagona ma gaioiga.

Distal symmetric neuropathy e fa ituaiga ituaiga:

  1. Tulaga malamalama, e tupu ma le faʻaleagaina o neura o le mafaufau;
  2. O se afi foliga lea e afaina ai neura o le afi;
  3. Sensomotor foliga, afaina uma afi ma sensory neura;
  4. Proximal amyotrophy, e aofia ai le anoanoai o faʻamaʻi o le peripheral neuromuscular system.

Diffuse autonomic neuropathy e faʻalavelaveina le galueaina o totoga totoga ma tino o le tino ma i tulaga ogaoga e mafua ai lo latou le atoatoa atoatoa. Faatasi ai ma lenei auala, faʻaleagaina e mafai:

  1. Cardiovascular polokalama. E aliali ia lava ile foliga o le arrhythmia, ole toto maualuga e oo lava i le myocardial infarction;
  2. Gastrointestinal tract. E tau atu i le atiaʻe o le atony o le manava ma au pili, faapea foi ma po manava manava;
  3. Genitourinary polokalama. Mafuaaga le urinary incontinence ma masani urination. Tele taimi e taitai atu ai i le leai o se malosi;
  4. Faʻaletonu vaega i isi totoga ma faʻafitauli (le lava o le pupillary reflex, faʻapipiʻi faʻateleina, ma sili atu).

O uluaʻi faʻailoga o le neuropathy amata ona aliali mai i le tagata maʻi ile 5 tausaga talu ona maua. Faʻaleagaina le neura o le a tupu tusa lava pe talafeagai togafitiga faafomaʻi ma lava le lava o tui o inisalini.

Diabetes mellitus o se maʻi umi e tumau le le mafai ona togafitia tusa lava pe e te faʻaaluina uma lou naunautai i ai. O lea la, e le tatau i se tasi ona tau faasaga i le nefropathy, ae taumafai e puipuia ona faʻafitauli, o le ono ono tupu faʻapitoa lava o le a le lava pe a le saʻo le tausiga lelei o le tino ma le sese fua o le inisalini. Ole vitio ile tala lea e talanoa e uiga ile maʻi suka.

Pin
Send
Share
Send