Vevela mo le maʻisuka ituaiga 2: e mafai ona tulaʻi mai ma e faʻafefea ona faʻaititia ai le maʻi suka?

Pin
Send
Share
Send

Diabetes mellitus o se faamaʻi e mafai ona mafua ai suiga o faʻatonuga i le tele o totoga i totonu ma totoga o le tino. Ole maualuga ole suka ile toto e faʻatupuina ai se siʻosiʻomaga lelei mo faʻamaʻi e ala i siama ma mea e aliali mai ile fungal, e fesoasoani ile fausiaina o taimi e afaina ai le afaina.

O se aʻafiaga o lea mea, i tagata maʻi suka, o le aotelega o le vevela o le tino e masani ona faʻateleina, o le faʻailoga lea o le amataga o le atinaʻeina o faʻafitauli. E oʻo lava i sina fesuiaiga o le vevela e tatau ona mataala ai le tagata ma avea ma se taimi e iloa ai mafuaʻaga o lenei tulaga.

E taua lava ona e manatua i tagata o loʻo maua i le maʻisuka, e faʻaititia lava le puipuia o le tino, ma e le mafai ai ona teteʻe atu i siama. O le mea lea, o le agamalu agamalu e vave mafai ona tupu i se maʻi matuia.

I se faʻaopopoga, o le maualuga ole vevela atonu e mafua mai ona o le vave suia o le maualuga ole suka i le toto o le gasegase. I le taimi lava lea e tasi, o le maualuga o le vevela o le tino o se amio mo le maualuga o le kulukose o mea ia o le harbinger o le hyperglycemia. I le maualalo o suka, o le tino vevela masani ona pa'ū, lea e faʻailoa ai le tutupu mai o hypoglycemia.

Ia saʻo le faʻamaonia o le mafuaʻaga o le fiva i le maʻi suka ma puipuia ai faʻafitauli, e taua le iloa pe aisea e tupu ai lenei tulaga ma pe faʻafefea ona fai saʻo lelei.

Mafuaaga

O le vevela i le maʻi suka e mafai ona mafua mai i mea nei:

  1. Malulu Ona o le le maualalo o le puipuiga, o tagata maʻi suka e tele ina malulu i latou, lea e mafai ona tupu ma le faʻaopoopoina o le vevela. Afai o le taimi lea e te le avatua ia te ia le togafitiga talafeagai, o le faʻamaʻi e mafai ona alu i se tulaga sili atu ona ogaoga ma mafua ai pneumonia;
  2. Cystitis. O faʻafitauli o mea taua i totonu o le pusi i luga ole maualuga o le suka e mafai ona avea o se iʻuga o le malulu ma fatugaʻo faʻamaʻi, pe a oʻo mai le faʻamaʻi i le tino i le feʻau vai, alu ifo i lalo o le ureter;
  3. Faamaʻi pipisi mafua mai i le staph siama;
  4. Pyelonephritis - afaina o gaioiga ile fatugaʻo;
  5. Candidiasis pe faʻapea foi ile faʻamamaʻi ile maʻi suka, e ono afaina ai tamaʻitaʻi ma aliʻi. E tatau ona faʻamaninoina i tagata maʻi suka, o le faʻamamaʻi e tupu e tele na i lo tagata soifua maloloina;
  6. O le siʻitia o le kulukose i totonu o le tino, e ono faʻaosofia ai le faʻateleina o le siʻitia o le vevela.

Fula le vevela

E pei ona e vaʻaia, o le vevela i le maʻi suka e mafai ona faʻateleina i lalo o le faʻafitauli o itu eseese e lua - o se siama poʻo se siama e mafua ai le inisalini. I le tulaga muamua, e manaʻomia e le tagata maʻi se togafitiga masani, e aofia ai le inuina o vailaau faʻafomaʻi ma vailaʻau antipyretic.

I tulaga ogaoga, e fautuaina le gasegase e faia se togafiti togafitiga ma antibiotics, lea o le a fesoasoani e faatoilaloina le siama. Peitaʻi, e tatau ona maitauina i le maʻisuka mellitus, o le muamua ma le fomu lua e tatau ona faʻamuamua i le saogalemu vailaʻau ma se lisi laititi o aʻafiaga.

Ina ia faʻatumauina le puipuia o le tino, e aoga tele i le tele o vailaʻau, ae maise o loʻo iai le tele o vitamini C poʻo ni vaega o laʻau o le immunomodulatory, pei o le dogrose poʻo le echinacea.

Mai faʻatonuga o vailaʻau faʻaleaganuʻu, pili, ia o loʻo tuʻufaʻatasia mea tau vailaʻau e fomaʻi ai ma le restorative herbs, o le a aoga tele.

Maualuga le suka

Afai o le faʻatupuina o le vevela o le tino e le fesoʻotaʻi ma le afaina o le gaioiga, o lona uiga e mafua ona o le le lava o le inisalini ma o se siʻitia tele o le kulukose i totonu o le tino o le gasegase. I lenei tulaga, e taua tele le iloa o le mea e fai pe a fai o le tagata maʻi suka, le vevela e sili atu i luga o masani ma o le suka e maualuga.

Ole mafuaaga ole popolega i se tagata maʻi suka e tatau ona avea ma vevela 37.5 ℃ pe maualuga. Afai e tupu i le maualuga suka, ae e le ova atu 38.5 показатель, ona tatau lea ona tui le tagata ma se puupuu, pe sili atu, sili atu, puupuu inisalini.

I le tulaga lea, e i ai le faʻaopoopoina o le 10% o le vailaʻau e tatau ona faʻaopopo i le masani o le tui o le inisalini. Lenei fesoasoani le faʻaititia o le maualuga ole kulukose pe sili atu foi i le taofiofia o lona faʻateleina. I le taimi, pe a ma le 30 minute, o le a lagona e le tagata maʻi ia faʻailoga muamua o le faʻaleleia. Ina ia faʻatumauina le iʻuga aʻo leʻi faia le isi taumafataga, e manaʻomia foi le tui ole inisalini puʻupuʻu.

Afai o le vevela o le tino o le tagata maʻi e maualuga atu i luga atu 39 i le maʻisuka ituaiga 1 ma le maʻisuka ituaiga 2 mellitus, e faʻaalia ai lenei tulaga matuia o le tagata maʻi, e mafai ona mafua ai le atinaʻeina o le hyperglycemia ma e oʻo foi koma. I le tulaga lea, o le maualuga fua o inisalini e tatau ona faʻateleina e le 25%.

E taua le maitauina i luga o le vevela maualuga e tatau ona faʻaaogaina na o le puʻupuʻu le inisalini, talu ai o vailaʻau uumi i lenei setete o le a le aoga, ma o nisi taimi e afaina ai. O le mea moni o le hyperthermia, uumi uila e faʻaleagaina ma maumau atoa a latou meatotino.

O le mea lea, i le taimi o le vevela, o aso uma o le inisalini e tatau ona ave i le tulaga o le puʻupuʻu le inisalini, vaevaeina i ni vaega tutusa ma faʻafeiloaʻi atu i totonu o le tino o le tagata gasegase i le 4 itula.

I se matua maualuga lava le vevela, lea e foliga mai e faʻateleina, i le taimi muamua tui o le inisalini, e tatau ona tuʻuina i le tagata maʻi ia le itiiti ifo i le 20% o le aofaʻi o aso uma inu o le fualaau. Ole mea lea ole a taofia ai le siʻitia ole ogatotonu ole acetone ile toto o le maʻi, e mafua ai le ogaoga o taunuuga.

Afai o le tolu itula e leai se alualu i luma i le tulaga o le tagata gasegase, o le tui e tatau ona toe faia ma pe a ma le 8 iunite o inisalini.

A amata ona toe faʻaititia le toto o le vailaʻau ile toto o le tagata gasegase, o seisi 10 mmol / L ole inisalini ma 2-3 UE e tatau ona tui i totonu, e tatau ona faʻaleleia ai le maualuga ole kulukose i le tino.

Ose mea 'ai

I le vevela ma le maualuga o le suka suka, e taua tele mo se tagata gasegase e mulimuli ai i se faʻapitoa fofo taumafa. E taua tele lenei mea mo le maʻisuka ituaiga 2, lea e masani ona tulaʻi mai i tua atu o le le paleni o meaai. Peitai, mo tagata e maua i le maʻisuka ituaiga 1, o se taumafataga faapena o le a aoga tele.

I le tulaga lea, e tatau i le tagata maʻi ona aveʻese atoa mai lana meaai mea inu uma ma suamalie, sili atu vai mama. I se faʻaopopoga, i luga o le maualuga o le vevela, e manaʻomia e le tagata maʻi meaʻai e maualuga i le sodium ma le potassium.

Ma le maualuga o le kulukose i le tino, o le a aoga le tagata mai:

  • 'Ai meaʻai e maualalo le gaʻo, sili atu i moa poʻo fualaʻau' aina;
  • Inu le tele o vai minerale, pe a ma le 1.5 itula;
  • Tetee le uliuli ti ile sili atu ile maloloina lanu meamata

Taumafa sili i taimi masani, ae i ni vaega laiti. Ole a faʻatumauina pea le malosi paleni o le tino, ae le faʻatupuina se fou o le siʻitia o le kulukose. A paʻu le faʻafitauli o le hyperglycemic, e mafai e le tagata maʻi ona toe foʻi i le masani ai meaʻai.

E tatau ona faʻamamafa atu, o le maualuga o le suka e le mafai ona e aveina ni antipyretic fualaau.

Faailoga matautia

Faʻatatau i fuainumera, naʻo le 5 mai le 100 maʻi suka e liliu i se fomaʻi mo le siʻitia o le vevela o le tino. O le totoe o 95 e manaʻomia e feagai lava i latou ma lenei faʻafitauli. Peitai, i nisi tulaga, ua tumu i mea faigata e ono afaina ai le soifua o se tagata.

O le mea lea, o se tagata maʻi suka e tatau ona mataʻitu i taimi uma pe i ai ni faʻailoga o faʻafitauli. Afai o le suka suka ma le maualuga fiva ei ai nei faʻailoga, e tatau ona e valaʻau vave se fomaʻi:

  1. Faʻafitauli o le faʻaaliga: faʻaʻi, puaʻi ma le manava manava;
  2. Le iai ile manava o manava ose manogi o le acone;
  3. Ogaoga fatafata, tiga o le manava, manava puʻeina;
  4. A faʻapea e tusa lava pe faʻatolu ona fuaina le maualuga o le suka i le toto, e le i pa'ū i lalo ole 11 mmol / L.
  5. Ina ua le aumaia e le togafitiga le faʻamoemoe na maua ma ua faʻasolosolo lava ina leaga le tulaga o le gasegase.

Afai e te le vaʻai lelei i nei faʻailoga i le taimi, o le tagata maʻi mafai ona atiaʻe matuia hyperglycemia, lea e iloga i le faʻailoga nei:

  • Mamafa mamafa, palapala;
  • Mafia faʻamago le paʻu ma pulapula;
  • Atuatuvale fatu fatu;
  • Malosi manogi o le acone mai le gutu;
  • Fiafia;
  • Faʻamalosi fia inu;
  • Na masani ona alu atu i totonu.

O lenei tulaga e manaʻomia vave falemaʻi. Ole maualuga ole hyperglycemia e togafitia faapitoa i le falemaʻi i lalo o le vaavaaiga a fomaʻi. O le vitio i lenei tusitusiga o le a vaʻavaʻai i faʻailoga o le maʻi suka.

Pin
Send
Share
Send