O le a le suka e faʻamalamalamaina i le maʻisuka mellitus: faʻavaeina fua faʻatatau (toto kulukose toto)

Pin
Send
Share
Send

A faia le suʻega o le toto, e mafai e le maʻi ona iloa ua maualuga lona suka. O lona uiga o le tagata e maua i le maʻisuka melitus ma e i ai pea se faʻateteleina o le toto ile suka i le maʻi suka?

Pei ona e iloa, o le maʻisuka o se maʻi lea e tupu pe a leai se iniseti gaosia e le tino pe ona o le le lelei o le mitiia o le hormone e sela sela.

O le inisalini e maua mai ile pancreas, e fesoasoani e faʻagaioio ma soloia le suka i le toto.

I le taimi lea, e taua le malamalama i ai pe a mafai e le suka ona faʻaopopoina e le ona o le i ai o le faʻamaʻi. O lenei mafai ona tupu i se mafuaʻaga o maʻitaga, ma le ogaoga o le popole, pe i tua atu o se gasegase matuia.

I le tulaga lea, o le faʻateleina o le suka e umi se taimi, a maeʻa ona toe foʻi mai le faʻailoga i le tulaga masani. O ia tulaga faʻatauva e mafai ona avea ma faʻailo mo le auala o le faʻamaʻi, ae e le o faʻataʻitaʻia e le fomaʻi.

A muamua ona oso le suʻe ile kulukose ile toto, e taumafai le tino e lipoti mai e tatau ona faʻaititia le faʻaogaina o meaʻai o loʻo iai ni masoa.

E manaʻomia foʻi ona faia se suʻega e siaki ai le tulaga o le pancreas. Ina ia faia lea mea, e faatonuina ai e le fomaʻi le ultrasound, o le suʻega o le toto mo le i ai o le pancreatic enzymes ma se urinalysis i le tulaga o le ketone body.

Ina ia mafai ona puipuia le tupu mai o le mali suka i se taimi vave, e manaʻomia le suia o le meaʻai ma fesuiaʻi i se meaʻai i uluaʻi faʻailoga o le lalata atu i le faʻamaʻi.

Ole vaiaso e teʻa maeʻa ai le suka ile toto, e te manaʻo e toe suʻe le suʻega toto. A faʻapea e tumau le soʻona sili atu ma sili atu i le 7.0 mmol / lita le fomaʻi, e mafai e le fomaʻi ona faʻailoaina le maʻi suka poʻo le maʻi suka.

E aofia ai ma ni tulaga e maʻi ai le tagata maʻi suka, ae o le maualuga ole kulukose i le toto i luga o le manava gaogao e i totonu lava o tapulaʻa masani.

O le faʻamaʻi e mafai ona masalomia pe a lagona e se tagata le tiga i totonu o le manava, e masani ona inu, aʻo le tagata gasegase e faʻaitiitia vave pe, faʻapena foi, faʻateleina mamafa.

Ina ia iloa le latent disease, e tatau ona pasi lau suʻega o le kulukose. I lenei tulaga, o le auiliiliga e faia i luga o le gaogao manava ma pe a uma ona ave se kulukose vaifofo. Ole iloiloga lona lua e le tatau ona sili atu i le 10 mmol / lita.

Ole atinaʻeina ole maʻisuka e mafai ona taʻitaʻia:

  • Faateleina le mamafa tino;
  • Pancreatic faʻamaʻi;
  • Le i ai o faʻamaʻi ogaoga;
  • Le talafeagai meaai, faʻaaogaina soo o gaʻo, falai, ulaula ulaula;
  • Na e oo ai i tulaga faigata;
  • Vaitaimi Menopause. Maitaga, taunuuga o le faapau pepe;
  • Ova le taumafaina o le 'ava malosi;
  • Le i ai o siama pipisi poʻo le onā;
  • Tofi faʻatonuga.

Suʻega ole suka ile toto

Afai e fomaʻi e fomaʻi le maʻi suka, o le mea muamua lava e tatau ona faʻailoaina le maʻi o le suʻega toto mo le suka i le toto. Faʻavae i luga o faʻamaumauga mauaina, mulimuli ane faʻailoga ma nisi togafitiga ua faʻatulagaina.

I le tele o tausaga, ua maeʻa toe iloiloina tulaga toto o le suka, ae o aso nei ua faʻamautu mai vailaʻau i aso nei ni faʻamaoniga manino e le gata fomaʻi, ae o tagata mamai foʻi e manaʻomia ona taʻitaʻia.

O le a le maualuga ole suka ole toto e iloa e le fomaʻi le maʻi suka?

  1. O le suka i le toto anapogi e manatu mai le 3.3 i le 5.5 mmol / lita, lua itula pe a maeʻa le taumafataga, o le maualuga ole kulukose e mafai ona oʻo ile 7.8 mmol / lita.
  2. A faʻapea mai le suʻesuʻega faʻaiuga mai le 5.5 i le 6.7 mmol / lita i le leai o se manava ma mai le 7.8 i le 11.1 mmol / lita pe a maeʻa taumafataga, ua afaina le faʻapalepaleina o le kulukose.
  3. Ole maʻi suka e fuafuaina pe afai o faʻailo i luga o le gaogao o le manava e sili atu nai lo 6.7 mmol ma lua itula pe a uma ona 'ai sili atu nai lo 11.1 mmol / lita.

Faʻavae i luga o mea na faʻaalia, e mafai ai ona iloa tonu le fuafuaina o le iai o le maʻi suka e le gata i puipui o le falemaʻi, ae faʻapea foi ile fale, pe a fai e fai se suʻega toto e faʻaaoga ai le glucometer.

E faʻapena foʻi ona faʻaogaina nei faʻailoga e iloa ai le aoga o le maʻi suka. I le tulaga o se faʻamaʻi, e manatu lelei pe a faʻapea e i lalo ifo o le 7.0 mmol / lita le suka suka toto.

Peitai, o le mauaina o ia faʻamatalaga e faigata tele, e ui i taumafaiga a gasegase ma o latou fomaʻi.

Tofoaga o le maʻi suka

O loʻo faʻaaoga luga o tulaga e faʻamaonia ai le faigata o lenei faʻamaʻi. E fuafua e le fomaʻi le tikeri o le maʻi suka e fuafua i luga ole maualuga ole glycemia. E iai foi le taua o mea faigata.

  • I le maʻisuka mellitus o le tulaga muamua, o le suka i le toto e le sili atu i le 6-7 mmol / lita. I le maʻi suka, glycosylated hemoglobin ma proteinuria e masani. E le iloa se suka i totonu ole mimiti. Ole vaega lea e manatu o le amataga, o le faamai ua maeʻa ona tauia, ua togafitia ile fesoasoani ole fofo togafitiga ma vailaʻau. E le mafai ona iloa ai ni faʻafitauli i le tagata maʻi.
  • I le maʻisuka mellitus o le lona lua tikeri, o loʻo maitauina vaega o taui. I le tagata maʻi, na faʻailoa ai e le fomaʻi le solia o fatugaʻo, fatu, vaʻaiga vaʻai, toto toto, maualalo pito ma isi faʻafitauli. Ole tau ole suka ole toto e amata ile 7 ile 10 mmol / lita, a o le suka i le toto e le o iloa. O le Glycosylated hemoglobin o se mea masani pe ono faʻateleina maualuga. Ogaoga le afaina o totoga i totonu.
  • Ma le maʻisuka mellitus o le lona tolu tikeri, e alualu i luma le faamai. Ole maualuga ole suka ile toto mai le 13 ile 14 mmol / lita. I totonu o le urine, protein ma le kulukose ua iloa i se aofaiga tele. Ua faʻailoa e le fomaʻi se aʻafiaga tele i totoga i totonu. O le vaai a le tagata maʻi ua pa'ū maualuga, ua maualuga le toto maualuga, o vae ua le gase ma o le tagata maʻisuka paʻu le maaleale i tiga matuia. Glycosylated hemoglobin ua teuina i se tulaga maualuga.
  • I le maʻisuka tikeri tikeri mellitus, o le tagata gasegase e ogaoga ona faigata. I lenei tulaga, ole kulukose ole toto e oʻo atu ile tapulaa ole tapulaa ole 15-25 mmol / lita ma maualuga atu. O vailaʻau e maualalo i le suka ma inisalini e le mafai ona faʻamalosia atoa le faʻamaʻi. O le maʻi suka e masani ona atiaʻeina le faʻaletonu o fatugaʻo, maʻi papala suka, gangren o pito. I le tulaga lea, o le tagata gasegase e tele lava ina maua i le maʻi suka.

 

Faʻaaliga o le faʻamaʻi

O le maʻi suka lava e le tau maliu, ae o faʻalavelave ma iʻuga o lenei faʻamaʻi e lamatia.

O se tasi o aʻafiaga sili ona ogaoga ua manatu o se maʻi suka, o faʻailoga ia e aliali vave. O le tagata maʻi e faʻataʻapeina le tali pe leai se malamalama. I le muamua faailoga o le koma, o le maʻi suka e tatau ona falemaʻi i totonu o se falemaʻi.

Ole tele o taimi, e maua ile maʻi suka ole ketoacidotic, e fesoʻotaʻi ma le faʻaputupuina o vailaʻau oʻona i totonu o le tino o loʻo iai se afaina ai le sela o neula. O le faʻamasinoga autu mo lenei ituaiga o koma o le tumau ona manogi o acetone mai le gutu.

A o le hypoglycemic coma, o le tagata gasegase e leiloa lona malamalama, o le tino e ufitia i le malulu afu. Peitaʻi, o le mafuaʻaga o lenei tulaga o le ova tele i inisalini, e mafua ai le faʻaititia o le toto i le suka.

I le afaina o le fatugaʻo ile maʻi suka, aliali ai le fula o le tino i fafo ma totonu. Ma le isi, o le ogaoga o le maʻi suka, malosi malosi o le fulafula i luga o le tino. I le mea na tupu o le maʻi o loʻo tu i le asymmetrically, naʻo le tasi vae pe o le vae, ua maʻI ai le tagata maʻi suka o le microangiopathy o le pito i lalo pito, lagolagoina e le neuropathy.

Faatasi ai ma le maʻi suka angiopathy, o tagata mamai suka e tigaina tiga i vae. O lagona tiga e faateteleina ma soʻo se gaioiga faamalosi tino, o lea e tatau ai i le tagata maʻi ona taofi ao savali. Ole maʻi suka e maua ai tiga ile po. I lenei tulaga, o limu e gase ma e leiloa vaega maaleale. O nisi taimi e mafai ona matauina sina mumu o le tino i le vae poʻo le vae vae.

O leisi tulaga i le atinaʻeina o le angiopathy ma le neuropathy o le faʻavaeina lea o papala papala i vae. Ole atu ai lea ile maʻi vae ole vae. I lenei tulaga, e manaʻomia le amata togafitiga pe a faʻaali mai muamua faʻailoga o le faʻamaʻi, a leai, o le faʻamaʻi e mafai ona mafua ai le faʻamutaina o le vae.

Ona o le maʻi suka angiopathy, laiti ma tele arterial ogalaau e afaina. O le mea la ua tupu, ua le mafai e le toto ona oʻo i vae, ma ua mafua ai le oʻo atu i le gaʻo. Ua liu mumu vae, ua lagona le tiga tele, ina ua mavae sina taimi e aliali mai ai cyanosis ma ufiufi ai le paʻu ile pipisi.








Pin
Send
Share
Send