Suʻega toto puʻe - o le a le masani o le suka?

Pin
Send
Share
Send

A faʻaaoga e se tagata gaʻo meaʻai I totonu o le tino, e faʻasolosolo ona gaosia i le kulukose, o loʻo manaʻomia ina ia mautinoa lona aoga tele. Ole mea e maua ile malosi. I le maualuga o le suka i le plasma, e mafai e se tasi ona faʻamasinoina le lelei o galuega o soʻo se tino tino. Soo se ese mai le masani faʻailo o le i ai o faʻafitauli matuia: maʻi suka, kanesa o le pancreatic, gasegase o le ate.

O le maualuga ma le maualalo kulukose o afaina ai le tulaga lautele o le gasegase, o lea e taua tele le suʻesuʻe i se taimi vave.

O se auiliiliga o le masani ai o le suka i le toto ua faia i luga o le gaogao manava, talu ai talu ona 'ai meaai o lona metabolic uiga suia tele, ma o nei suesuega o le a le talitonuina. Faʻailo o le paleni hypoglycemic mafai eseese e fuafua i le itupa, tausaga o le gasegase.

Fuafuaina o le kulukose faʻaauau ile kapila ma toto toto

O le faʻatinoina ole maualuga ole suka e faʻatinoina ai oe le iloa o le mea e tupu i le plasma o le kulukose, o loʻo avea ma mea malosi mo le tino.

E manaʻomia e tisu uma, sela, aemaise o le faiʻai. Ma ona le lava (hypoglycemia), faʻaaoga e le tino ana gaʻo atoa.

O le ketone e tupu mai e oʻo i le tino ma o latou aafiaga oʻona.E foaʻi atu le toto mo le suka i le taeao, i se gaogao gaogao.

O meaʻai e le tatau ona i lalo o le valu itula aʻo leʻi faia le suʻesuʻega. O mea faʻataʻitaʻi e faia i totonu o potu suesue mai se alatoto ma se tamatamaʻilima. I le fale, o le glucometer e faʻaaogaina.

Le tele o taimi, pe a fuafuaina le pupula i plasma plasma o le kulukose, venous toto aveina, o le iʻuga i lenei tulaga e sili atu le saʻo. Ole aofai o mea ile fagu mai le alatoto e maualuga atu nai lo le tamatamai lima ile 11 pasene.

O le a le maualuga o le suka ile toto pei ona masani ai i tagata matutua ma fafine ile manava gaogao

Ole maualuga ole kulukose e le gata ile nofoaga ole faʻataʻitaʻi, ae faʻapea foʻi ile matua ole tagata.

I tagata matutua, o le aofaʻi o le aofaʻi o le a sili atu nai lo i talavou. E tau le taua le kenera.

O aliʻi ma fafine e tatau ona i ai le suka i le va o le 3.5 ma le 5.5 mmol / L.

Ole tele o siitaga i tamaʻitaʻi ile taimi o maʻitaga, ile amataga ole menopause. O faʻailoga ia e naʻo luga o se manava gaogao.

Mai le tamatamai lima

Mo itupa uma e lua, o le faʻataʻitaʻiga o le suka i le toto mai le tamailima e le tatau ona sili atu i le 5, 5 mmol / L.

Mai le alatoto

I fafine mai le 14 i le 60 tausaga le matua ma le toto o le toto faʻataʻitaʻiina, o le faʻaiuga o le 4.1 i le 6.1 mmol / l o se tulaga masani.

O le pito i luga faʻatatauina o tau aoga mo tamaʻitaʻi e silia le 60 o le 6.4 mmol / L. I tagata matutua, tulaga faʻatau masani mai le 4.6 i le 6.4 mmol / L.

I tagata matutua ua matutua i le 90 tausaga, o le faʻataʻitaʻiga e le sili atu le maualuga nai lo 6, 7 mmol / l.

Anapogi suka suka i tamaiti ma talavou

Seʻi oʻo i le 12 tausaga o lona matua, o le suka i le plasma o loʻo i lalo atu o tamaiti i lalo ifo o tagata matutua (i mmol / l):

  • pepe faatoa fananau mai i le masina - mai le 2.7-3.2;
  • pepe mai 1 i le 5 masina - mai le 2.8 i le 3.8;
  • tamaiti mai le 6 i le 9 masina - mai le 2.9 i le 4.1;
  • tasi tausaga le matua - mai le 2.9 i le 4.2;
  • mai le tausaga i le lua tausaga - mai le 3.0 i le 4.4;
  • tamaiti 3-4 tausaga le matua - mai le 3.2 i le 4, 7;
  • 5-6 tausaga - mai le 3.3 i le 5.0;
  • 7-9 tausaga le matua - mai le 3.3 i le 5.3;
  • talavou mai le 10 i le 17 tausaga - mai le 3.3 i le 5.5.
I le talavou, o suka suka e tutusa ma tagata matutua.

Ole kulukose ole toto i fafine maʻitaga i le gaogao o le manava

I maʻitaga fafine, toto toto e ono maualuga. E mafua ona o suiga o le hormonal i le tino. Tau amata mai 3.3 i le 6.6 mmol / L..

Ole numera na i luga aʻe o nei tapulaʻa e taʻu mai ai le oʻo mai o le maʻi suka. O lenei tulaga e mataʻutia lava mo le fetus. E tele taimi e pasi ai pe a uma ona fanau.

O nisi fafine e ono maua i le maʻisuka ituaiga 2, o lea la i le taimi o maitaga e taua le suʻesuʻeina o faaletonu i le taimi vave.

Talia lelei le kulukose i se tagata e maua i le maʻisuka i le taeao aʻo leʻi 'ai

E taua lava i tagata maʻisuka ia taofi le aofaʻi o suka i luma o taumafataga i se faʻailoga e le sili atu nai lo 6.2 mmol / L. O faʻailo e ono aʻafia ai faʻamaʻi o le gastrointestinal ona o le le aoga o le faʻaaogaina o le kulukose.

O mafuaaga mo le o ese o le faʻailoga mai le masani

O maʻi suka ole plasma e matauina i:

  • ose suiga tele ole meaʻai;
  • mali suka;
  • faateleina le faamalosi tino;
  • maualuga le vevela;
  • faʻamaʻi o le pancreas (faʻatasi ai ma foliga o le neoplasms o le kanesa);
  • gasegase o le endocrine (hypothyroidism, Addison's disease, hypopituitarism);
  • faʻateleina gaioiga o hormones e taofia le gaosia o le inisalini;
  • ova inu fualaau o le hypoglycemic fualaau;
  • ogaoga gasegase o le ate (cirrhosis, carcinoma, hepatitis);
  • faʻafitauli tau soifua maloloina o fatugaʻo;
  • fructose faapalepale faaletonu;
  • onā 'ava malosi;
  • arsenic oona, antihistamines, chloroform;
  • aveina o vailaʻau; thiazides, estrogens;
  • afaina o le tino;
  • o le maʻi suka.
I le taimi aʻo leʻi pepe pepe, e ono oso le suka pe a fai o latou tina e maua i le maʻisuka. I se tulaga lamatia o loʻo maua foi i tagata maʻi fatu na maua i le fatu ma le stroke.

Aisea e ala ai

Hyperglycemia o se faʻailoga o le solia o le carbohydrate metabolism. I le tele o taimi, o le tulaga e tupu i le maʻisuka melitus, ala o le endocrine faiga.

Ua tele taimi e faasolo i le tagata maʻi, e fiainu pea, e paʻu i le leaga o le vaai, tiga le ulu, leaga le mafaufau, ua le lava le malosi o lou mafaufau, na maʻi le mamafa o ana mea, ua leaga na manuʻa, ma ua paʻu.

Faatasi ai ma mafuaʻaga autu o le faateleina o le kulukose plasma:

  • pancreatitis
  • kanesa o le pancreas;
  • faʻateleina le gaioiga o le thyroid;
  • malosi gaosiga o le hormone glucagon;
  • mafatiaga
O le taumafaina o prednisolone, blockers, glucagon, estrogen i nisi taimi mafua ai le faʻateleina o le tele o le kulukose i le toto.

Aisea ua faʻaititia ai

O le usitaʻia o meaʻai tuʻusaʻo faʻaosofia hypoglycemia, pe a le lava meaʻai, tino faʻamalosi tino, le tausisia ma le inu ava, sili atu oloa faamamaina, faʻamalosi tino, soona inu ava malosi.

Ole aofaʻi ole kulukose e mafai ona faʻaititia ile ova tele ole masima ile tui o le tui.

Manava, vaivai, niniva - taimi e asiasi ai i fomaʻi ma faia se suʻesuʻega.

Fesootai vitio

E uiga i le anapogi toto suka mai le tamatamai lima i se vitio:

O le saoasaoa toto suka fua faatatau e toetoe lava le suia mo uma itupa. Le faailoaga eseese fuafua i tausaga. Ole tulaga ole kulukose masani ile tagata soifua maloloina e mai le 3.5 i le 5.5 mmol / L. Ole tau lea e faʻaitiiti teisi pe a toso le toto mai se alatoto.

Mo le tagata matua, o le masani faʻateleina i le 6.4 mmol / L. I fafine maʻitaga, eseʻese faʻailoaina mai le atinaʻeina o le maʻi suka. I tamaiti, o faʻaaliga e maualalo ifo nai lo tagata matutua, ae a uma le iʻuga o le vaitaimi o le talavou, ona faʻatusatusa lea fuainumera.

Ole mataʻituina ole maualuga ole suka ile toto ma le faʻatumauina pea oo latou tau masani, o le a fesoasoani e aloese ai mai le tele o faʻafitauli e ala ile maʻi suka, maʻi fatu, faʻafitauli ma fatugaʻo, ate ma mata.

Pin
Send
Share
Send