Urinalysis mo suka: o le masani i tagata e ala i tausaga ma mafuaʻaga o ese

Pin
Send
Share
Send

E le toʻatele tagata e mafaufau e uiga i le tulaga o le soifua maloloina o le pancreatic seiloga e tutupu mai faʻafitauli e faʻalavelave i lona masani masani.

O le mea la ua tupu, ua siʻitia tele i luga o latou suka, ma e mafai ona oʻo ai i le maʻi suka, pancreatitis ma isi faʻamaʻi.

E iloa o le pancreas e nafa ma mea taua mo le ola o le tino, o le masani a iloa ma le gaosia o meaʻai faalagolago i ai. O le mea lea, o le tulaga lautele o le soifua maloloina o tagata e faʻalagolago i lona aoga.

I soo se mea e solia ai, oso i le maualuga o le suka i le mimiti e tupu, o se faʻavae taua o le maʻi suka. I se faʻaopopoga, i tamaloloa tausaga e faʻaogaina foi se sao taua. O ia lea na te fuafuaina le ono maua mai o faʻamaʻi, i le tulafono, i le tele o tausaga na o le faʻateleina. Aisea la e aliali ai le suka i totonu o le mimini, o le masaniga i alii e ala ile matua - o le a le tele?

Mafuaaga

Le i ai o le suka i totonu o le mimiti i alii e le masani ai, ma mafuaʻaga o ona foliga mai e mafai ona matua ese lava. E le mafai faʻamatalaina lenei faʻailoga e naʻo se maʻi faʻapitoa.

Muamua lava, o mafuaʻaga o le suka i le mimiti i tagata matutua, e faʻalagolago i lona olaga.

  • faʻateleina gaioiga gaioiga;
  • ava malosi;
  • mafaufau ma faʻamalosi tino tulaga faigata;
  • afaina nicotine;
  • 'ai tele o suauu ma manogi meaai.

E faʻapea foi ona maua le suka i le mimita ona o faʻaiʻuga nei:

  • fatu fatu;
  • i le stroke;
  • Le faamaʻi Itenko-Cushing.

Peitai, e le o mafuaʻaga ia o le suka i totonu o le suka, e i ai vaega, ma o le tasi o ia mea o le suka.

Faailoga o le mali suka e matauina e pei ona taua i lalo:

  • galala fia inu tele ma tuʻuina soʻo i lona manaʻo;
  • suia le mamafa;
  • mageso paʻu;
  • fia moe
  • faʻaititia le mata vaʻai;
  • faateleina le afu;
  • itaitagofie ma masani ona fesuisuiai lagona.

Faasaʻo auiliiliga

Ina ia iloa ai le maualuga o le suka i totonu o le feʻau, e tatau ona e pasia mo le faʻataʻitaʻiga.

E fautuaina le avea o lenei mea ma le tiutetauave atoa ma ia manatua o le suʻega urine e faia faʻapitoa e aoina le vaega o le taeao.

I le itiiti ifo ile aso aʻo leʻi tilivaina, e tatau ona faʻatapulaʻaina le faʻaaogaina o fualaʻau citrus, suamalie, beets ma sate.

Lenei mea e tatau ona faia ina ia sili atu le auiliiliga auiliili, talu ai pe a latou faʻaogaina, o le a suia le urin lanu, lea o le a afaina ai faʻailoga mulimuli.

Ina ia maua le sili ona talafeagai faʻamaonia, e manaʻomia foi e faʻatinoina le faʻamamaina o alatoga ma saunia se faʻapipiʻi faʻapitoa sterile ao leʻi aoina. Ina ia faia lea mea, e i ai se pusa palasitika ma se tapuni, e mafai ona faʻatauina i le fale talavai, poʻo se fagu tioata mama, e tatau ona fufuluina muamua i le faʻapuna vai.

I tulaga na iloa ai le suka ile maʻi ile taimi ole suʻesuʻega, o loʻo faatonuina ai le tagata mo suʻega ole kulukose ole toto.

Ma tofia foʻi se suiga lona lua. Ole mea na tupu, ole mafuaaga ole maualuga ole suka i le toto ma le mimiti i le taimi e tasi e taʻu mai ai le maʻi suka.

Afai o lenei mea e matauina naʻo i totonu o le urine, o le mea lea faʻailoa mai ai se faʻaletonu o meaʻai, pei o le: soona taumafaina o meaʻai carbohydrate.

O nisi taimi o le mafuaʻaga o le faʻateleina o le suka i totonu o le mimiti e ono avea ma le soona faʻateia lagona, poʻo le vaʻaia o ni vailaʻau.

Le masani o le suka i totonu o le urine i alii

A o le i talanoa e uiga i ni manatu taua e pei o kulukose i totonu o le urine, le masani i alii, e tatau ona e iloa e le tatau ona i ai iina, ma o lona i ai ua uma ona faailoa mai soʻo se solia.

E i ai le taliaina taliaina o le kulukose i le mimiti i alii - 0,006-0,08 mmol / l. Faʻapea foi, e le tatau ona sili atu i le 1.7 mmol / l.

O le masani a le suka i totonu o le palapala i alii pe a maeʻa le 40 tausaga e ono maualuga teisi atu.

Afai, i le taimi o se auiliiliga lautele, le kulukose i le urine na le iloa, o lona uiga mafai ona mafaufauina masani. E taua le manatua o le matua o le tamaloa le matua, o le maualuga o le suka i le suka o le a matauina i totonu o le urin, ma e mafua mai i le mea moni o le fatugaʻo amata ona mitiia ai leaga i le taimi.

Urine o se suavai na maua o se taunuuga o le toto filtration, lona tuatusi tuusao faalagolago i le tele o mea, e pei o: olaga, itupa, mamafa, tausaga, ea ea vevela ma tupuaga. A maeʻa le gaosiga o le kulukose i le taimi e gaosia ai meaʻai, ona ulufale loa lea i le toto toto ma avea ma malosiaga, o se vaega tatau o vaega uma o le tino mo le faʻatinoina atoatoa. .

Afai e le lava lea hormone, ona amata lea ona amata ona tupu se tagata ile ma isuka.

Ile taimi ole hyperglycemia, ole tubulus ginjal e le mafai ona tatalia le avega, o lea e leai ai so latou taimi e faʻaaoga ai le kulukose.

O le mea la ua tupu, ua ova le suka i totonu o le tagata. Ole faʻatonutonu ole fatugaʻo ole taimi e amata ai ona ola fatugaʻo ile gaioiga maualuga. Mo tagata taʻitoʻatasi, o nei faʻailoga e mafai ona faʻapitoʻatasi.

Mo tamaloloa matutua, o le faʻatonuga o fatuga e masani lava o le 8.9-10 mmol / L. A o faagasolo taimi, o nei fuainumera e ono paʻu. Peitaʻi, pe a fai o le siʻitaga o le suka, o lona uiga o lenei mea e faʻaalia ai le i ai o le mali suka. Peitaʻi, e mafai ona avea ma faʻailoga a le gata i lenei faʻamaʻi, e mafai ona tupu mai pe a tulaʻi mai faʻafitauli, o le soona 'ai tele, inu o nisi vailaʻau.

Manaia

Ole siʻitia o le maualuga o le suka i le toto, pei o se tulafono, e o mai faatasi ma le siʻitia o le aano i totonu o le toto. O lenei tulaga e mafai ona i ai ogaoga ma lamatia taunuuga, pei o:

  • maʻi suka retinopathy. I lenei tulaga, o le retinal ipu maliu e mafua mai i le mea moni o le toto sapalai na faʻalavelavea, e mafai ona mafua ai le leiloa o vaʻai;
  • oona i le suka. O loʻo afaina le glomeruli o fatugaʻo ma e ala ile edema ile vae, ma le maualuga o le suka ile toto.
  • faʻalavelave i le neura. E iʻu ai lava i le tele o taimi poʻo le tiga fai soo i vae poʻo le manava, faʻatasi ai ma le le mautonu o tamatamailima, tiga i le taimi e fealuaʻi ai, faʻafuaseʻi;
  • eseese faʻaletonu o le paʻu. E aliali mai ile ituaiga o: erosi, papala faʻaleagaina, sana;
  • eseese faʻasologa o le cardiovascular system. E aliali mai ona o le tele o le suka i le toto ma le mimiti. O isi faʻaaliga e mafai ona oʻo atu ai i le maʻi o le faʻamaʻi o le fatu, ma faʻateleina ai foʻi le ono aʻafia o le fatu fatu.

Fautuaga

A faʻapea e te maua le maualuga o le kulukose i le mimiti, e tatau ona e faʻafesoʻotaʻi lau fomaʻi, aua o le le amanaiaina e afaina tele ai lou soifua maloloina.

Ole maʻi suka e le mafai ona puipuia, ae e sili atu le faigofie i le togafitiga nai lo ona faʻafitauli: fatu fatu, stroke, tauaso, gangrena.

Afai e te maua se maualuga o le suka i lou tulaga, e te le manaʻomia le popole vave, ae sili ona lelei e faʻafesoʻotaʻi se fomaʻi ina ia mafai ai ona faia se iloiloga. Aua e i ai le ono afaina ai o le mimiti, mafua o lea faʻaiuga na le talitonuina.

Fesootai vitio

Ina ia e iloaina poʻo le a le masani ai o le suka i le mimiti mo tagata matutua, e mafai ona e faʻaaoga le laulau poʻo lenei vitio:

O le faʻaopopoina o le maualuga ole kulukose i totonu o le mimiti o se tamaloa i soʻo se mea e taʻu mai ai ni soliga i le tino. E le tatau ona i totonu o le urine, po o lona aofaiga e tatau ona itiiti. Ole maualuga e mafai ona tautala e le gata i le tuputupu aʻe o se maʻi, mo se faʻataʻitaʻiga, pei ole maʻi suka, ae mafai foʻi ona mafua mai ile soona osofia ma le tino faaletino, amio le talafeagai ma amioga leaga.

Na faia se auiliiliga e faailoa ai le suka i le suka, ma e tele tulafono taua e tatau ona mulimulitaʻi i ai. Mo se faʻataʻitaʻiga, pei o se seti o mea vai i totonu o se vailaʻau faʻamaʻi ma le muamua sauniaina o le tino - le teena o oloa maualuga-masoa ma meaʻai-pamu.

Pin
Send
Share
Send