Suka toto

Pin
Send
Share
Send

Ole iloaina o tulaga masani ole suka ile toto e manaʻomia tusa lava mo tagata e le o maʻi ile ma isuka ma e le fesoʻotaʻi ma vailaau. O le mea moni o le auiliiliga mo lenei faʻaalia o loʻo aofia i le lisi o tulafono puipuia puipuia e fautuaina fomaʻi tagata uma ia faia ia le itiiti ifo 1 le taimi i le tausaga. O taimi faʻaalia e solia ai mea e fai i le carbohydrate metabolism e fesoasoani tele e taofia le tutupu aʻe o le maʻi suka ma faʻatumauina le soifua maloloina. O faʻafitauli o le carbohydrate metabolism ua oʻo atu i se vaega e oʻo ai lenei suʻesuʻega e faia lava e oʻo lava i tamaiti aoga faʻaopoopo i suʻega fuafuaina.

O le a le mea ua taʻua o le masani?

I le tagata soifua maloloina (tagata matua), suka toto e tatau ona i le laina o le 3.3-5.5 mmol / L. O lenei taua na fuaina i luga o le gaogao manava, talu ai i le taimi lea o le totoʻo o le kulukose i totonu o le toto Ina ia le faʻaleagaina iuga o le suʻesuʻega, e le tatau ona 'ai se mea i le tagata maʻi. Ae le i faia se suʻesuʻega, e le manaʻomia le inuina o fualaʻau ma le ulaula. E mafai ona inu vai mama e aunoa ma le kesi.

Ina ua maeʻa ona 'ai, ua maualuga le maualuga o masoa i le toto, ae o lenei tulaga e le umi se umi. Afai e le faʻaletonu le faiga o metabolic, ona amata loa lea e le pancreas ona gaosia le saʻo o inisalini e faʻaitiitia ai le suka. Ole taimi lava pe a uma ona 'ai, ole kulukose ole toto e mafai ona oʻo ile 7.8 mmol / L. O lenei tau aoga e taua foi, ma, pei o se tulafono, i totonu o nai itula, suka e toe foi i le tulaga masani.

Ose esega ile suʻesuʻega e ono faʻailoa mai ai le le lelei o le metabolism. E le masani o le fesili o le maʻi suka, masani lava i le fesoasoani i le lua itula suʻega ma se avega, prediabetes ma isi faʻamaʻi ua fuafuaina. I le amataga lava tulaga o le atinaʻeina o faʻamaʻi endokrin, o le suka anapogi e mafai ona fai masani, e ui lava i le kulimi onosai (o le mafai ona faʻamalosia masani) ua uma ona faʻaleagaina. Mo le faʻailoaina o lenei tulaga, e i ai le kulukose o faʻamaonia suʻega e mafai ai ona e iloiloina suiga i le maualuga o le kulukose i le toto pe a uma ona 'ai.

Mea e ono i ai ile lua itula ile suʻega ma se avega carbohydrate:

  • anapogi fua i totonu o le physiolog masani, ma ina ua mavae le 2 itula e itiiti ifo nai lo 7.8 mmol / l - masani;
  • o le tulaga anapogi e le sili atu nai lo le faʻailoga masani, ae a uma 2 itula o 7.8 - 11.1 mmol / l - prediabetes;
  • o le gaogao o le manava e sili atu i luga 6.7 mmol / l, ma ina ua uma le 2 itula - luga o 11.1 mmol / l - ono foliga mai, o le tagata gasegase maua i le maʻisuka mellitus.

Ina ia faʻamaonia le faʻamaonia lelei o faʻamaumauga o se tasi auiliiliga e le lava. Ae i soʻo se mea, pe a iai ni eseʻesega mai le faʻatagaina tulaga masani ua iloa, o se taimi lea e asiasi ai i le endocrinologist.


E mafai ona e tausia masani le suka ile toto ile mulimulitaia o faʻavae o meaʻai talafeagai. O se tasi o ia mea o le teʻena o falaoamata e sili ona lelei i fualaau aina ma le maloloina.

O le a le mea e aʻafia ai le faʻaaliga?

Ole mea taua e aʻafia ai le maualuga ole kulukose ile toto o meaʻai ia e 'ai e se tagata. O le anapogi suka ma ina ua maeʻa ona 'aiʻai e taua tele, talu ai faigofie ma faigata carbohydrates ulufale i le tino faʻatasi ai ma meaai. E faʻaliliu i latou, hormone, enzymes ma isi biologically mea malosi. O le hormone e faʻatonutonuina ai le carbohydrate metabolism e taʻua o le inisalini. E gaosia e le pancreas, o se faʻailoga taua o le endocrine system.

I le faʻaopopoina o meaʻai, o mea na e aʻafia ai le suka

Toto toto ole kulukose
  • psycho-lagona tulaga o se tagata;
  • gaioiga faamalositino;
  • aso o le palapala tamaʻitaʻi i fafine;
  • tausaga
  • faʻamaʻi pipisi;
  • faʻamatalaga o le cardiovascular system;
  • vevela o le tino.

Ose esega ile carbohydrate metabolism e maua i nisi taimi i maʻitaga. Ona o le siʻitia o le avega i totoga uma ma totoga, o sina vaega o fafine o loʻo faʻamoemoeina o le pepe ono maua i le maʻi suka. O se eseʻeseʻesega lea o le faʻamaʻi, e tupu na o taimi o le maʻitaga, ma e masani ona pasi pe a uma ona fanau. Ae ina neʻi afaina le soifua maloloina o le tina ma le pepe mo le maʻi, e tatau i le tagata maʻi ona mulimulitaʻi i le sapasapaia o meaai, teena le suka ma suamalie ma faia i taimi uma suʻega toto. I nisi o tulaga, fafine atonu manaʻomia ni vailaʻau, e ui lava i le tele o taimi e mafai ai e faʻalelei masani o le soifua maloloina ona o faʻafetaui meaai.

O mea matautia e le gata o faʻafitauli ile tele o suka, ae e iai foʻi tulaga e paʻu i lalo ole masani. O lenei tulaga e taʻua o le hypoglycemia. Muamua, e faʻaalia i le ogaoga o le fiaʻai, vaivai, ma le sesega o le paʻu. Afai e le fesoasoani le tino ile taimi, e ono leiloa se malamalama o se tagata, tupu mai se koma, se maʻi, ma isi. Ina ia mafai ona puipuia se matuia faigata poʻo le oti foʻi o le gasegase, e tatau ona faʻalogo i ia faʻailoga mataʻutia ma faʻailoga.


Tele o le malosi, ma o le mea lea o kulukose i le tino, e manaʻomia ai le faiʻai. Ole mafuaʻaga lena ole le lava ole suka e oʻo ile toto o se tagata soifua maloloina e aʻafia vave ai le tulaga lautele ma lona agavaʻa e taulaʻi i ai

O le a le toto e fai mo le suʻesuʻega suka?

Talanoa e uiga i le aofaʻi o le suka i le toto e manatu masani, e le mafai e se tasi ae taʻu le eseesega i faʻailoga na maua mai le capillary ma venous toto. Tulaga faʻatauaina o le masani (3.3-5.5 mmol / l) ua naʻo na faia mo toto capillary aveina i luga o le gaogao manava mai le lima.

A ave le toto mai se alatoto, o le faʻatagaina fua ole kulukose o loʻo i le laina o le 3.5-6.1 mmol / L. O lenei toto e faʻaoga mo suʻesuʻega i totonu o fale suesue e faʻaaoga ai meafaigaluega faʻapitoa, ma le toto mai le tamaʻilima e sili le aoga mo le fuaina ma se kulometer i totonu o le lotoifale. I soʻo se mea, ina ia maua le saʻo faʻailoga, e manaʻomia le faia o le auiliiliga i le auala lava e pei ona fautuaina e le fomaʻi.

E i ai ni eseʻesega i faʻailoga i tagata matutua ma tagata matutua tamaiti?

O tulaga mo le suka i le toto i tagata matutua ma tamaiti e 'eseʻese ese. E mafua lea i le matua le atoatoa o le endocrine system, lea, a o tuputupu aʻe le tamaititi, tuputupu aʻe ma faʻaleleia taimi uma.

Mo se faʻataʻitaʻiga, o le mea e mafaufauina o le hypoglycemia mo se tagata matua o se tulaga masani masani faʻataʻitaʻi masani mo se pepe fou. O tausaga e taua e taua e mafaufau e iloilo ai le tulaga o se tamaititi gasegase. Atonu e manaʻomia se suʻega o le toto mo le suka i le maʻitaga pe a faʻapea sa maua le tina ile ma isuka i le taimi na maʻitaga ai pe na faigata foʻi ona faʻaali.

I tamaiti o le aʻoga faataʻitaʻi o talavou, e ono latalata tele i kulimi tulaga i na tagata matutua ma tamaʻitaʻi. E i ai eseesega, ae laiti, ma eseʻese mai ia mea e mafai ona mafua ai le sili atu auiliiliga suʻega o le tamaititi ma le manatu e iloilo le tulaga o le soifua maloloina o le endocrine system.

Faʻatatauina o tau o le suka ile toto e faʻaalia ile siata 1.

Laulau 1. Fua faʻatatau ole kulukose ole toto mo tagata e eseese tausaga

E afaina le suka i le lipid metabolism?

Afai e alu ese le maualuga o le kulukose mai le masani ai, e masani ona taitaiina atu ai i le afaina o gaʻo. Ona o lenei, o meaola leaga e ono faʻapipiʻiina i luga o puipui o alatoto, e faʻalavelaveina ai le tafe toto masani ma faʻaosofia ai le siʻitia o le toto. Mea e tupu ai le aʻafia o le faʻateleina o le kolose e toetoe lava a tutusa ma mafuaʻaga mo le atinaʻeina o le maʻisuka ituaiga 2:

  • afaina
  • leai se gaioiga faʻamalositino;
  • 'ai tele;
  • soʻona faʻateleina i le taumafataga o meaʻai suamalie ma meaʻai vave;
  • masani ona inu ava malosi.
Ua maeʻa le 50 tausaga, ua matua tele lava le aʻafiaga o le atiaʻe o le aterosklerosis. A manaʻomia, e mafai ona faʻaitiitia i se taumafa faʻapitoa ma vailaʻau.

Ole kulukose ole toto na te faʻaititia meaai

I le va o meaʻai, paga lea, e leai ni faʻamatalaga masani o vailaʻau e faʻaitiitia ai le suka. Ole mea lea, ile maualuga ole kulukose ile toto, ua faamalosia tagata e ave fualaau pe tui foi i inisalini (e fuafua ile ituaiga o suka). Ae e faʻatamaʻia lau meaʻai i mea taumafa masani, e mafai ona e fesoasoani i le tino e faʻatumauina le maualuga o le suka.

E talitonuina faʻapea o oloa e faʻatulaga ai le kulukose i le toto e aofia ai:

  • nati
  • pepa mumu;
  • avoka
  • maualalo gaʻo;
  • brokoli
  • siosiomaga;
  • fsol ma pi;
  • kaliki
  • omea pir.

O oloa uma nei e i ai le laititi poʻo le averesi o le glycemic index, o lea e saogalemu le faaaofia ai i latou i le lisi o tagata maʻi suka. O loʻo i ai i se aofaʻi o vitamini, pigments ma antioxidants, e afaina lelei le tulaga o neura. O le taumafaina o fualaʻau 'aina fou ma fualaau' aina e mafai ona faateleina ai le puipuia ma faʻaititia ai le ono aʻafia o maʻi suka.

Vaitaimi i lea taimi le maualuga ole kulukose e tatau mo tagata uma, e aunoa ma se tuusaunoaga. Ole maʻi suka e mafai ona tupu aʻe i soʻo se matua, pe a maitauina le siʻosiʻomaga i aso nei, faʻafitauli taimi uma ma le maualalo le lelei o meaʻai. E manaʻomia tele le mataʻitu lelei o lou soifua maloloina mo i latou e lamatia. Muamua lava, o i latou ia o tagata e toʻalua o latou aiga na maua i le maʻi suka. E le tatau ona galo ia i tatou le leaga aʻafia o mafatiaga, ava malosi ma ulaula, o nisi ia o mafuaʻaga mafua mai o le karbohidate metabolism toilalo.

Pin
Send
Share
Send