Diabetes ma suamalie - o i ai se sootaga?

Pin
Send
Share
Send

Tele tagata e talitonu o vaisu i suamalie e mafai ona mafua ai le tulai mai o se faamaʻi mataʻutia e pei o le maʻi suka. E oʻo lava i le tele o fomaʻi fai mai o le faʻaaogaina o mea leaga e mafai ona mafua ai se soli o le gaosiga o le inisalini. Ole faʻateleina ole aina o meaʻai suamalie ile tino, e tupu ai le faʻalavelave ile gaioiga o sela beta, e amata ona galue ile faʻamalologa. Ae peitaʻi, o loʻo naunau lava le toʻatele i le fesili autu: mafai ona tupu le maʻi suka pe a tele ni mea suamalie.

E le masani ona masani ona taumafaina meaai suamalie i meaʻai suamalie, ma e masani lava ona faʻaosofia feteʻenaʻi o le maʻi. O le mea lea, e taua le mafaufau totoʻa i foliga o lenei faʻamaʻi.

Mafuaʻaga o le Maʻi suka

Muamua e tatau ona e sailia le mafuaaga o lenei faʻamaʻi. E masani lava, i se tulaga masani, le fua o kulukose i le toto e tutusa ma faʻailoga mai le 3.3 i le 5.5 mol. A faʻapea e maualuga atu nei faʻailoga, ia i lea tulaga e aoga le talanoa i le tulaga o le maʻi suka. Faʻapea foi, o nei faʻailoga e mafai ona faʻateleina pe a fai e ai e le tagata le tele o suamalie poʻo inu se tele tele o le ava malosi.

Oe mafai ona maua le maʻi suka ona o le i ai o se genetik predisposition. I le tele o auga, ituaiga 1 ma le ituaiga 2 mali suka e tuufaʻasolo mai. O le mea lea, afai o aiga o loʻo iai lenei faʻamaʻi, o lona uiga o le a ono maualuga tele foi le maʻi suka.

O lenei faʻafitauli e mafai ona aliali mai i tua mai o nei siama faʻamaʻi:

  • gutana;
  • rubela
  • coxsackie siama;
  • cytomegalovirus.

O mafuaʻaga autu ile maʻi suka

I le adipose tisu e i ai faiga o loʻo i ai se faʻanoanoaga aoga i luga o le gaosiga o le inisalini. Ole mea lea, ole naunautaiga ile maʻi lea e faʻaalia ile tele o tagata e mamafa tele le tino.

O le faaletonu ole gaʻo ole gaʻo e mafua ai le fauina o tupe teu mo kolose ma isi lipoproteins i luga ole puipui o alatoto. O le iʻuga, e aliali mai faʻailoga. I le amataga, o lenei faʻagaioiga o se vaega, ma faʻasolo ai loa ona sili atu ona ogaoga le faʻaititia o le lumen o vaʻa. O loʻo i ai i le tagata maʻi se lagona o le faʻalavelave i totonu o totoga ma totoga. O nei faʻalavelave e aʻafia ai le tulaga o vae, faiʻai, ma le cardiovascular system.

E aoga foi le faʻailoaina o numera faʻatupu o mafuaʻaga e mafua ai le maʻi suka:

  • Le i ai o popole faifai pea.
  • Polycystic ovary.
  • Nisi faʻataʻitaʻiga o le ate ma fatugaʻo.
  • Faʻataʻitaʻiga o le pancreas.
  • Le lava le gaioiga faʻamalositino.
  • Le faʻaaogaina o nisi vailaʻau.

Meaʻai e masani ona tatou aiina e masani ona iai se aʻafiaga ile siʻitia ole suka i le toto. A suamalie ma isi meaʻai leaga o loʻo faʻaaluina, e tele lava le suka ua faʻamatuʻuina i totonu o le tino. I le gasologa o le faʻaogaina o le suka, latou te liua i se tulaga o le kulukose, o loʻo faʻamamaina i totonu o le toto.


Ole vaisu ile suamalie e faʻateleina ai le avanoa e maua ai ile maʻisuka, ae e leʻo tuʻufaʻatasia ai le atinaʻeina o lenei maʻi

O suamalie mafua ai le maʻi suka?

O le masani ai, e maua ile ma isuka pe a le toe gaosia le hormone i le malosi o le inisalini. E le gata i lea, o faʻailoga o le maualuga i le kulukose e tutoʻatasi mai le matua. O le mea lea, afai o le kulukose faʻailoga e maualuga atu nai lo masani, ona fautuaina lea o le maʻi e fefaʻatauaʻi se fomaʻi mo suʻesuʻega fale.

E toatele tagata e manatu afai e tele mea suamalie, ona ono iʻu ane lea o le tino faʻateleina le suka i le toto ma se maʻi suka. Ae o le mea na i le toto, e le o le suka e faʻaaoga e fai ai meaʻai, ae o le vailaʻau o le kulukose.

I le avea ai o se tulafono, o le suka e ulufale i le tino i le taimi o taumafaina o suamalie eseese, o le faʻaogaina o meaʻai e malepe i le kulukose.

E tele suʻesuʻega ua faʻaalia ai o le i ai o le tele o le suka i le meaʻai o loʻo avea ma mafuaʻaga tele mo le fausiaina o le maʻi suka. O lea e mafua mai i le faʻaititia o le insulin secretion. O isi oloa, e tusa ai ma fomaʻi, pei o cereals, aano o manu, fua, e matua leai se afaina i le faʻavaeina o le faʻamaʻi.

E tele tagata atamamai finau i le faʻamaʻi o le faʻamaʻi e sili ona aʻafia e le o manogi, ae o le oona. Peitai, o faʻamaumauga na mauaina i le tele o suʻesuʻega faʻamaonia o le faateleina o le suka e mafai ona tupu ai le faʻalavelave i le endocrine faiga, e oʻo i tagata e masani ona mamafa tino.

O mea faasaina mo le maʻisuka ituaiga 2 + laulau

O le mea lea, o meaʻai suamalie na o le pau lea o mea e faʻaosofia ai le tutupu mai o le maʻi suka. Afai e amata ona faʻaaoga e se tagata ni mea suamalie, ona lelei lea o lona tulaga. Faʻapea foʻi le faʻamaʻi tele e mafai ona faʻateteleina pe a ai meaʻai sili atu i meaʻai carbohydrates. O meaʻai e iai le maualuga tele o masoa:

  • papaʻe araisa;
  • ua toe fai meaola;
  • maualuga falaoamata.

Ole siʻitia o le tulaga o meaʻai carbohydrates o loʻo i luga o oloa e le maua ai se tele o aoga, ae a faʻaaoga nei oloa, e faʻamalieina le tino ile malosi tatau. Ae a faʻapea e te faʻaaogaina se faʻateleina o nei oloa ma e le o lava le faʻamalositino, o lona iʻuga o le vave alualu i luma o le maʻi suka.


O manamea e taʻitaʻia ai le ova, mafai ona mafua ai le maʻisuka ituaiga 2

Puipuiga faiga

E pei ona taʻua muamua, soo se tasi e maua ile maʻi suka, tusa lava poo le a le mamafa ma le matua. Peitaʻi, o le vaega lamatia e aofia ai maʻi o loʻo tele le tino. Ae ina ia mafai ona puipuia lenei faʻamaʻi matuia, e aoga le tuʻu pea i nisi puipuiga.

Tele fomaʻi fautuaina fautuaga puipuia nei:

  • Muamua lava, o le tagata gasegase e tatau ona atiaeina se faʻapitoa o togafiti mo le soifua maloloina lelei ma lana fomaʻi.
  • Afai e maua lenei faamaʻi i se tamaititi, ona tatau lea i matua ona mataitu pea a latou meaʻai.
  • O loʻo fautuaina le faʻatumauina pea o le paleni o le vai i le tino, aua o le faʻagaioiga o le inuina o kulukose e le mafai ona tupu e aunoa ma le inisalini ma lava le tele o vai.
  • E tele fomaʻi o loʻo fautua mai e maʻi suka e inu se ipu vai inu leai se kesi i le leai o se manava i le taeao. E tatau ona inu le vai aʻo leʻi maeʻa 'aiga. Mea inu pei ole lauti, kofe, suamalie suamalie, ole ava malosi e le mafai ona toe faʻapaleni ai paleni a le tino.
  • Ia mautinoa e te tausisi i le maloloina o meaʻai, aua a aunoa ma isi puipuiga o le a le aumaia le faʻamoemoega maua.
  • O mea suamalie e tatau ona suia i isi suamalie. E le i ai se afaina o le soifua maloloina i nei vaega, ae i le taimi lava e tasi e mafai ona faʻaopopo atoa ipu eseese e aunoa ma le fetuutuunai i le lelei ma le tofo.
  • Ina ia faʻaleleia atili le galuega a le tino, e tatau ona e ai le saito atoa saga gaosi, enaena araisa, bran falaoamata.
  • E aoga le faʻatapulaʻaina o falaoamata oloa ma pateta.
  • Afai e tutupu aʻafiaga ma faʻafitauli, e tatau ona e tuʻua le faʻaaogaina o gaʻo gaʻo ma oloa tau susu.
  • Aua le 'ai pe a uma le 19.00.

Ma le maʻi suka, e fautuaina e mulimulitaʻi i se meaʻai faʻapitoa. O meaʻai e tatau ona 'afa gaʻo, 30% porotini, 20% gaʻo.

Aai soo, o aso taʻitasi e tatau ona 'aina e le fa taimi. Afai o le faʻamaʻi e faʻalagolago i le inisalini, o le tutusa taimi e tatau ona pasi i le va o taumafataga ma tui.

Ina ia puipuia le tulai mai o lenei tulaga leaga faʻataʻitaʻiga, e tatau ona e faʻaaogaina ni nai suamalie. O meaʻai suamalie na faʻaosofia ai le faʻaalia o lenei faʻamaʻi. O le mea lea, tele fomai fautuaina le mataituina o meaʻai a latou fanau mai lava laiti. E aoga le faʻatapulaʻaina o meaʻai ma le tele o mea ai carbohydrates i meaʻai. O le soifua maloloina ma le lelei meaʻai e le gata o le a fesoasoani i le puipuia o le maʻi suka, ae faʻaleleia atili ai le faʻagaioiga o totoga uma.

Pin
Send
Share
Send