Sugar 21: o le a le uiga pe a fai o le toto e aofia mai le 21 i le 21.9 mmol o le kulukose?

Pin
Send
Share
Send

O le ituaiga muamua o maʻi suka e tupu aʻe i le talaaga o le autoimmune malaia o sela e gaosia le inisalini. E tele lava ina tupu i tamaiti ma tupulaga talavou, e matuia ona oso ma e aunoa ma le inisalini e mafai ona mafua ai le vave oso i luga o le suka ile toto.

Ole ituaiga lua ole ma isuka e tupu soo i tagata matutua e ova atu le mamafa, ua faʻailoaina ile lemu alualu i luma o faʻailoga, talu ona ulufale le inisalini toto, ae o le ate, maso, ma le adipose tisu avea ma le le malamalama i ai.

O le faʻailoga taua mo le lua ituaiga o maʻi suka o le hyperglycemia, o le tulaga o lona mamafa o loʻo faʻaaoga e iloilo ai le fesuiaʻi o le faʻamaʻi, o le iloaina e faʻatatau i le aʻafia o faʻafitauli, ma aʻafiaga i le faʻafuaseʻi ma le tino.

Faateleina le suka suka

I le masani ai, inisalini e faʻatonutonuina le tafe o le kulukose i totonu o le sela. Faatasi ai ma le faʻateleina o lona i ai i le toto, ua faʻaopopoina e le pancreas le faʻailoaina o le hormone ma le maualuga o le glycemia toe foi atu i le 3.3-5.5 mmol / l. O lenei laina e tuʻuina atu sela ma mea faʻamalosi tino ma e le o i ai se afaina oona i luga o puipui puipui.

A uma ona 'ai, o le suka e mafai ona faʻateleina i le 7-8 mmol / l, ae a maeʻa le 1.5-2 itula, o le kulukose e ulufale i totonu o sela ma o lona maualuga e faʻaititia. I le maʻi suka, inisalini ulufale i le toto toto i se aofaiga maualalo pe o atoa toesea.

Ole uiga lea ole muamua ituaiga maʻi suka, ole ituaiga 2 e o mai faatasi ma le le lava ole inisalini, ona ua tupu ma teteʻe atu ia gaioiga. O le mea lea, mo le maʻi suka, o se faʻailoga masani o se siitaga i le kulukose anapogi sili atu nai lo 7.8 mmol / L, ma a uma ona 'ai e mafai ona 11.1 mmol / L.

O auga o lenei faʻamaʻi e fesoʻotaʻi ma le mea moni e faapea o glycemia i luga aʻe o le 10 mmol / L, o le kulukose e faʻatoʻilaloina le tau gutu ma amata ona aveʻesea mai le tino ma feinu. I le taimi lava e tasi, e tosina ai le tele o suavai, mafua ai le dehydration. O le mea lea, ua matelaina le matelaina i sela ona o le mea moni e i ai le le lava o le kulukose ma le le lava o le vai.

Faʻailoga masani o le maʻi suka:

Faateleina le fiainu.

  • Faateleina le tele o avega, masani urination.
  • Manumalo fia ai.
  • Vaʻaiga lautele.
  • Maea leiloa.
  • Mamalu ma mago le paʻu.
  • Laititi puipuiga puipuiga.

Afai o loʻo faʻateleina le suka i le toto, ona aluga lea ole taimi, ua amata ona faʻaleaga e le kulukose le puipui o le vaʻa, mafua ai le angiopathy, o le mea e mafua ai le faʻavaivaia o le tafe toto i tamai maʻa tele. Amioga i amioga uaea ua afaina.

O aʻafiaga o le faʻamaʻi e tupu mai i le tulaga o le polyneuropathy, retinopathy, maʻi suka nephropathy, alualu i luma atherosclerosis. O faʻalavelave o le vevesi e mafua ai le ischemia i le fatu o le fatu, faiʻai, ma le toto maualuga. O nei suiga faʻatonutonu na tutupu faʻasolosolo malie mai, mai le tele o tausaga i le sefulu tausaga.

O le siitii o le siitiaina i le glycemia e mafua ai faʻafitauli faigata. Afai o le suka i le toto o le 21 mmol / L ma maualuga atu, ona mafai lea ona tupu se mea muamua, lea e liua i le ketoacidotic poʻo hyperosmolar koma diabetes.

A le togafitia, e iʻu foʻi i le oti.

Mafuaʻaga mo le faʻatamaia o le maʻi suka

E tusa ai ma le faavasegaina o le tikeri o le hyperglycemia, faʻailoga i luga atu o 16 mmol / L e faʻasino i le ogaoga ala o le faʻamaʻi, lea e i ai le maualuga o le tulaga e ono tupu ai ni faʻamaʻi o maʻi suka. O le hyperglycemic coma e mataʻutia lava mo tagata matutua, ona e vave lava ona oʻo ai i suiga o le faiʻai.

O latou mea na tutupu e fesoʻotaʻi ma le fesoʻotaʻiga o faʻamaʻi pipisi, faʻalavelave faʻafuaseʻi - le fatu o le fatu poʻo le stroke, le taumafaina o le tele o 'ava malosi, manuʻa, ma fualaau oona hormonal. Sugar 21 mmol / L e mafai ona tupu i le tele o solia o le taumafataga, le saʻo o le fua o le inisalini poʻo le suka-tuʻu i lalo laulau.

Ole ma isuka ituaiga 1 e mafai ona muamua aliali mai ile ketoacidotic koma, o lenei faʻafitauli e sili atu ona taatele i le talavou, o nisi taimi e tau atu ai i faafitauli o le mafaufau, fefe i le faʻatupuina o le mamafa poʻo le hypoglycemic osofaʻiga, le faʻatagaina o le tui o inisalini, ma se faʻaitiitia o le malosi i le tino e aunoa ma le faʻatonutonuina o le fua o le hormone.

Le faiga o le atinaʻeina o le suka suka e fesoʻotaʻi ma le gaioiga o mea nei:

  1. Le lava le malosi ole insulin.
  2. Faateleina le tatalaina o le cortisol, glucagon, adrenaline.
  3. Faateleina le kulukose gaosi i le ate.
  4. Faaitiitia le 'aʻai o taumafa o kulukose mai le toto.
  5. Le faʻateleina o le suka i le toto.

I le maʻisuka ketoacidosis, saoloto gaʻo gaʻo ua faʻasaolotoina mai gaʻo gaʻo ma faʻamaʻimauina i le ate i ketone tino. O lenei e mafua ai le faʻaopopoina o latou toto toto, lea e tau atu ai i se fesuiaiga o le tali atu i le oona itu, metabolic acidosis ua fausia.

Afai e le lava le inisalini e faʻaititia ai le maualuga ole hyperglycemia, ae mafai ona taofia ai le talepeina o le gaʻo ma le fausiaina o ketones, ona tupu lea o le hyperosmolar setete.

Ole ata lea e masani ona tuʻuaina ile maʻisuka ituaiga 2.

Faailoga o matuitui decompensation

Ole atinaʻe o le hyperosmolar coma e mafai ona tupu i luga o le tele o aso pe oʻo foi ile vaiaso, ma ole ketoacidosis ile ituaiga 1 ole maʻi suka e tupu mai i aso taʻitasi. O nei mea faigata uma e o mai faatasi ma le faasolosolo faateleina i le polyuria, fiainu, fiaʻai, mamafa leiloa, o le le lava i le tino, ogaoga vaivaiga, faaitiitia le mamafa ma leiloa o le malamalama.

Faatasi ai ma le ketoacidosis, o le ata faʻafomaʻi e faʻaopopo i le manava tiga, faʻaʻi ma vomita, o le manogi o le acetone i le ea na manava, le pisapisao manava. O le hyperosmolar coma e tau atu i le faateleina o faʻafitauli tau le mafaufau e pei o le atinaʻeina o matuitui cerebrovascular faalavelave: tautala lemu, faatapulaaina o gaioiga ma toe faʻaletonu i vae, ma osofaʻiga.

Afai e tupu se koma i le vaʻaiga o se faʻamaʻi pipisi, ona faʻaitiitia ai lea o le vevela i le mali suka ile numera masani. Hypothermia i tulaga faʻapena o se le lelei faʻailoga faʻailoga, talu ai faʻaalia ai se loloto solia o metabolic faagasologa.

Diagnostics faʻaaogaina suʻega faʻataʻitaʻiga e faʻaalia ai ese esega:

  • Ketoacidosis: leukocytosis, glucosuria, acetone i totonu o le fei ma le toto, toto electrolytes ua suia tele, o le tali toto i le acidic.
  • Hyperosmolar state: ose maualuga maualuga o le hyperglycemia, e leai ni ketone o tino ile toto ma mumu, o le acid-base state e masani lava, hypernatremia.

I se faʻaopopoga, electrocardiography, mataituina o le toto maualuga, o le X-ray suʻesuʻega, pe a faʻaalia, ua faatonuina.

Togafitiga o coma hyperglycemic tulaga

Naʻo le fomaʻi faʻapitoa e mafai ona filifilia le mafuaʻaga e ala ai i le suka i le toto o le 21 ma le mea e fai i mea faʻapena. O le mea lea, e manaʻomia faʻafuaseʻi ona e faʻafesoʻotaʻi se falemaʻi mo le falemaʻi. O tagata faapena ua togafitia i le vaega o mai.

I le le i ai o faʻailoga o le ogaoga o le fatu fatu, o le faʻailoaina o le suavai e toe faʻafoʻi ai le tele o le toto feaveaʻi, e faia mai le minute muamua o le faʻailoaina. Mo se mataua, o se vailaʻau fofo o le sodium chloride o loʻo faʻaaogaina i le fua faatatau e tusa ma le 1 lita i le itula.
A faʻaletonu le mafaufau poʻo le fatu ua galue, ua faʻasolosolo la le tui o le tagata. I le aso muamua, e manaʻomia le faʻatautaia e tusa o le 100-200 ml mo le 1 kg o le tino o le tagata mamafa.

Tulafono mo le togafiti inisalini mo maualuga hyperglycemia:

  1. Intravenous pulega, ma le faasolosolo suiga i masani - subcutaneous.
  2. Faaaogaina puʻupuʻu gaioiga faʻaaoga tamau.
  3. Fua maualalo, o le faʻaititia i le hyperglycemia e le sili atu nai lo 5 mmol / l ile itula.
  4. O loʻo tuʻuina atu le Insulin i lalo ole pule o le potassium i le toto, o lona faʻaititia e le faʻatagaina.
  5. Tusa lava pe maeʻa le mautu o le glycemia i le ituaiga 2 suka, o loʻo faʻaauau pea togafitiga o le inisalini i le falemaʻi.

Faʻatasi ai ma le faʻailoaina o inisalini ma masine, o tagata fofo o loʻo tuʻuina atu fofo o loʻo iai le potassium, o loʻo faia fofo vailaʻau, pe a oʻo i se siama siama pe masalomia o le pyelonephritis, maʻi papala (diabetes vae foot syndrome), pneumonia. Ma le ogatasi ma le faʻaletonu o loʻo alu atu, ua fautuaina ai tapenaga vaskular.

O faʻafitauli o se maʻi suka e aofia ai le faʻaititia o le suka ma le potassium i le toto, faʻatasi ai ma le faʻaitiitia o le suka, ono afaina ai le fatu o le cerebral.

O le Maʻi suka taofia faʻamaʻi

Ina ia mafai ona puipuia le tupu mai o se koma, ia vave iloa le hyperglycemia ma ia fetuunai inisalini poʻo ni vailaʻau e faʻaititia ai le suka. I le meaʻai, e tatau ona faʻatapulaʻaina le aofaʻi o mea o carbohydrates ma meaola gaʻo, inu ia lava vai mama, faʻaititia le taumafaina o lauti ma le kofe, diuretics.

I le maʻisuka ituaiga 1, e tatau ona manatua i le mafaufau e le mafai ona tuʻu i tua le inisalini pe e le tuiina foi lana pulega i lalo o soo se tulaga. O mai e maua ai le ituaiga lua o faamai ma le le lava le maʻi suka e ala i le inuina o fualaau e fautuaina ai seisi inisalini.

E ono manaʻomia lea pe a tuʻu i se faʻamaʻi pipisi poʻo se isi lava faʻamaʻi. Ole fua ma ituaiga ole inisalini e faatonuina naʻo le fomai e vaaia i lalo ole vaaiga ole toto. Ina ia fuafuaina le ituaiga o togafitiga, suʻesuʻeina se glycemic profile, glycated hemoglobin, ma lipid spectrum o le toto.

Faʻamatalaga e uiga i le faʻatamaia o le maʻi suka o loʻo maua i le vitio i lenei tusitusiga.

Pin
Send
Share
Send