Fua o le suka suka toto

Pin
Send
Share
Send

Ina ia mafai e le fomaʻi ona suʻesuʻe lelei le maʻi suka, e tatau ona faia se suesuega se tagata maʻi.

A pasia se tasi o le ono suʻega, o le suka suka i le venous toto e ono faʻailo mai le leai o faʻamaʻi.

Ae o le a le mea e tatau ona i ai? E faʻalagolago le faʻailoga i le matua, soifua maloloina o le tagata? Lenei ua taʻua i lenei tusitusiga.

Auga o suka

Ina ua maeʻa ona masalomia e le fomaʻi le maʻi "suamalie" o le gasegase, ona ia lafoina lea mo nisi faʻataʻitaʻiga. Ina ia iloa le tele o kulukose i le toto, e tatau ona faia se tagata se tasi o suʻega nei:

O le suʻega o le kulukose o loʻo faʻatinoina e ala ile aoina o le toto venous. Lua itula aʻo leʻi faia le suʻega, e inu se tagata inu vai ua suamalie ma le suka. Faʻaiʻuga o le auiliiliga o le sili atu nai lo 11.1 mmol / l faʻailoa mai ai le atinaʻeina o le maʻi suka.

Ole suʻega ole glycated hemoglobin (HbA1c) e faia mo le 3 masina. O le aano o le auiliiliga o le fuafuaina o le pasene o glycated hemoglobin i le toto. E i ai se fesoʻotaʻiga tuʻusaʻo i le va ma le kulukose: faʻateleina ai le suka i le suka, faʻateleina ai le hemoglobin. A faʻapea o le averesi o loʻo i lalo ifo o le 5.7%, ona soifua maloloina ai lea o le tagata.

E faia le suʻega o le kulukose ile toto ile taeao ile leai se gaogao. Mo lenei, ua fautuaina e 10 itula aʻo leʻi faia le suʻega toto, e leai se mea e 'ai ma le aua le faʻateteleina oe lava i gaioiga faʻamalositino. O toto e mafai ona aveina mai se tamatamai lima pe o le alatoto. O le suʻega e faia i totonu o le potu suesue. Ole tulaga masani ole kulukose ile tagata matua e mai le 3.9 i le 5.5 mmol / L (faʻataʻitaʻi ile toto o kapela) ma i luga ole 6.1 mmol / L (faʻatusa ile toto o le toto).

Ina ia mafai ai ona iloa saʻo, tasi le auiliiliga e le lava. O sea aʻoaʻoga e manaʻomia e faia i le tele o taimi. O isi taimi e mafai e le tagata gasegase ona le amanaʻiaina tulafono o le faia o le suʻega, mo se faʻataʻitaʻiga, 'ai suamalie i ni nai itula aʻo leʻi faia le suʻega toto, ma o le iʻuga, e tusa ai, o le a le saʻo.

I le tulaga o le iloaina o le maualuga kulukose (hyperglycemia), fomai auina atu le tagata gasegase e faia se suʻega mo le tulaga o le GAD antibodies ma C-peptide e iloa ai le ituaiga o faʻamaʻi.

O tagata maʻi suka e tatau ona mataituina latou kulukose i aso uma. I le ituaiga muamua o le faʻamaʻi, e faia se siaki i luma o faʻagasologa uma, pei o le inisalini togafitiga, o lona uiga, 3-4 taimi i le aso.

O tagata e maua ile ma isuka ituaiga lua o le ma isuka siaki le faʻailoaina ia le itiiti ifo ile 3 taimi ile aso: i le taeao, pe a uma ona 'ai i le itula mulimuli ane, faapea foʻi ma le taimi e moe ai.

O le faʻasologa mo le suʻega toto mai se alatoto

A faʻatonu e se fomaʻi le suʻega o le toto mo le suka i le toto, e faia e le matata matata suʻesuʻega e faʻaaoga ai se auʻiliʻili. I se faʻaopopoga, o lenei masini e manaʻomia ai le tele o le venous toto nai lo le toto capillary.

Aʻo lei pasi le suʻega, e tatau ona taofi le tagata mai lana 'ai (10 itula), o lea la o le suʻesuʻega na faia i luga o le gaogao o le manava. E tatau foi ona e lafoai le mamafa o galuega mamafa ma popolega. A faʻapea e le amanaʻia ia tulaga, atonu o le a faʻalēaogāina ai faʻaiuga.

Aʻo leʻi faia le suʻega ole toto, e fusi le lima ole tagata ma se sikoa pito i luga ole tulilima ma fai mai, e pipiʻi ma faʻapipiʻi le moto. A maeʻa ona vaaia e le teine ​​tausimaʻi le alatoto i le lafu, ona ia faʻaofi lea o le nila o le tui. Ona ia faʻamalieina lea o le faʻasologa ma toso le sao lelei o le venous toto i le tui. Ona, lea e faʻaaoga le cotton wool ma le ava malosi i le vaega tui ma fai atu i le tagata maʻi e punou lona lima e taofi ai le venous toto i se taimi vave.

A maeʻa lenei faʻataʻitaʻiga, ona suʻesuʻe lea o le fomaʻi faʻapitoa toto mo le faʻaputuputu o le suka i totonu. Tulaga faʻatau tutusa ese mai toto faitau aʻi na ave mai le tamatamai lima. Afai o le tapulaʻa taua i le taimi o le suʻega o le toto capillary o 5.5 mmol / L, ona faʻapea lea ma venous - 6.1 mmol / L.

O le mafuaʻaga o lenei auiliiliga o le iloa lea o le tulaga ogatotonu (prediabetes) poʻo le maʻi suka.

O le mea lea, tagata i le lamatiaga ma se matutua tausaga (40-45 tausaga) fautuaina e faia le suʻega toto mo le suka e le itiiti ifo i le faʻalua i le tausaga.

Faitauga kulukose toto toto

Ole siʻitia o le kulukose ile toto e mafua mai i mafuaʻaga e lua: pe a le lelei le pankreas, faʻapea foʻi ma le taimi e suia ai le mataʻutia o sela o sela i inisalini.

O mea e pei ole ulaula, ava malosi, popolega, ma se le lelei o taumafa afaina ai le siʻitia o le maualuga i le suka.

A maua ia faʻaiuga o le suʻega o le alatoto toto i se tagata matua, e mafai e se tasi ona tusia ni faʻaiuga nei:

  • mai le 3.5 i le 6.1 mmol / l - le tisiki masani o faʻatauga i se tagata soifua maloloina;
  • mai le 6.1 i le 7 mmol / l - o se suiga i le kulukose toleni (luga o se gaogao gaogao);
  • mai le 7.8 i le 11.1 mmol / l - o se suiga i le kulukose toleni (ina ua maeʻa ona 'ai);
  • sili atu nai lo 11.1 mmol / l - le o ai o le maʻi suka.

E leai ni eseesega i le va o faʻailoga mo fafine ma aliʻi. Naʻo tausaga e taua e aʻafia ai le eseʻesega i tulaga faatauaina masani. Ma o lea, o tulafono mo tulaga eseese tausaga o:

  • mai le 0 i le 1 tausaga le matua (pepe) - 3.3-5.6 mmol / l;
  • mai le 1 i le 14 tausaga le matua - 2.8-5.6 mmol / l;
  • mai le 14 i le 59 tausaga le matua - 3.5-6.1 mmol / l;
  • 60 pe sili atu - 4.6-6.4 mmol / L.

I se faʻaopopoga, o le suka i tulaga i taimi o suʻega toto faʻataʻitaʻi ile maʻitaga fafine atonu e sili atu soona maualuga - mai 3.3 i 6.6 mmol / L. Ona o le mea moni o tisu o le tina ua faʻamalolo e sili atu le maaleale i inisalini. O le maʻisuka aʻo maʻi e tupu aʻe i nisi taimi i le vaitaimi o le 24-28 vaiaso. Ole tele o taimi, e pasi pe a uma ona fanau, ae o taimi e pasi atu ile ituaiga lua ole maʻi suka.

Faailoga o High Glucose

Ole tele o auga e ono faʻailoa mai hyperglycemia. E tatau ona mataala se tagata ile faailo o lona tino aua o faailoga nei e mafai ona taʻu mai ai le i ai o le mali suka:

Faʻamalosi fia inu, mago gutu ma soʻona faʻamalositino. A oʻo i le maualuga le suka, o le avega i fatugaʻo faʻateleina. Ua amata ona latou toe saga galue malosi ae ave le vai ua leiloa mai aano o le tino. O le mea ua tupu, e manaʻo le tagata e inu, ona faʻamalolo lea o ia lava.

Mamalu ma le fiamoe. Talu ai o le kulukose o se punavai o le malosi, pe a le lava, o sela e amata ona "matelaina." O le mea lea, tusa lava pe laʻititi avega, ua lagona le vaivai o le tagata maʻi.

Ole mea foi e manaʻomia e le faiʻai le kulukose, o lona le lava e mafua ai le niniva. I se faʻaopopoga, o le mafuaʻaga o le vaevaeina o gaʻo, o ketone tino e tulaʻi mai - toxin e afaina ai le galueaina o le faiʻai.

  1. Fula o vae. Diabetes mellitus e masani ona o faʻatasi ma le siʻitia o le toto. O nei mea e lua, e matua afaina ai le faʻagaioia o fatugaʻo, o le mea na tupu mai, e le faʻateteleina atoa le sua mai le tino ma e faʻasolosolo ona faaputuputu.
  2. Tingling po o le numera o le vae ma lima. Faatasi ai ma le alualu i luma o le maʻi suka, afaina i neura iuga e tupu. O le mea lea, o se tagata, aemaise i faʻafuaseʻi suiga i le vevela, e mafai ona lagonaina ia le manaia faʻailoga.
  3. Faʻaletonu le vaʻai i le maʻi suka. O lenei faʻailoga e seasea lava. Ae i le tulaga o le iloaina o se ata le malamalama, pogisa nofoaga ma isi faaletonu, e tatau ona e vaʻai vave se fomaʻi. O lenei tulaga e mafai ona atiaʻe vave i le retinopathy - faʻaleagaina vaʻa o le retina.
  4. Ua malolo manuʻa umi. Ma i le maʻi suka, e foliga mai o foliga mai o paʻu paʻu eseese. A selu itu na afaina, e mafai e le mai ona fai se siama. O siama, faʻateleina i ia manua, tuʻua i tua mea oona gaosi e faʻalavelave i le vave faʻamalolo.
  5. O isi faʻailoga o le leiloa mamafa ma le fiaʻai lelei, o se faʻaleagaina o le gastrointestinal tract.

Afai o le tagata gasegase o loʻo i ai ia faʻailoga i luga, e tatau ona ia asia se fomaʻi e mafai ona ia faʻamaonia le faʻamaʻi.

Faʻataʻitaʻiga ma le hypo- ma le hyperglycemia

A suʻesuʻe le toto o le venous, o le faʻaopoopoga i le kulukose e le masani ona fesoʻotaʻi ma se "suamalie" faʻamaʻi o le ituaiga muamua poʻo le lona lua. Ole fuainumera tele o mea na taua ile laulau e aʻafia ai le siʻitia poʻo le faʻaititia o le suka.

MafuaagaFaʻaopoopoina le sukaFaaitiitia suka
Paʻaga o le Pancreatic• Faigofie poʻo matuitui foliga o le pancreatitis.

· Tele vevesi.

Pancreatitis ma faʻamaʻi sapalai (cystic fibrosis, hemochromatosis).

Insulinoma, hyperplasia, arsenoma, adenoma ma isi faʻamaʻi.
Endocrine faaletonuItenko-Cushing's syndrome, pheochromocytoma, acromegaly, thyrotoxicosis ma isi.Adrenogenital syndrome, hypothyroidism, hypopituitarism, Addison's faʻamaʻi.
Taumafa eseese vailaʻauLe faʻaaogaina o glucocorticoids, estrogen, thiazide, kafeini.Le faʻaaogaina o amfetamines, anabolic steroids, propranolol.
Hypo ma hyperglycemiaHyperglycemia mafua mai i faʻafitauli o le tino (overtrain, popolega, ulaula).· Ole mea e tupu mai ile hypoglycemia e mafua mai ile autonomic disorder, gastroenterostomy, postgastroectomy.

Ova inu o inisalini poo hypoglycemic agents.

Fiva.

Faʻataʻitaʻiga atiaʻe i le ate ma fatugaFaʻasologa o taimi faigata, ate ma fatugaʻo toilalo.Loto o faʻamatalaga (le i ai o hepatitis, hemochromatosis, sirosis).
Isi aualaStroke pe myocardial infarction.• Maluaina o le tino, mo se faʻataʻitaʻiga, ava malosi, chloroform, arsenic, antihistamines.

• Meaʻai le tatau (matelaina, faʻamaloloina oona).

• Kanesa (faʻavaeina ile manava poʻo adrenal glands, fibrosarcoma).

• Fermentopathy - suiga i le kulukose.

E tele faʻafitauli e mafua ai faʻaletonu ole suka ile toto. Ole mea lea, pe a aliali mai faʻailoga masalosalo, e tatau ona e vave alu i le fomaʻi, o ia na te faʻatonuina oe i se suʻega o le toto ma fai le faʻasaʻoga talafeagai. O le vitio i lenei tusitusiga paʻi i paʻu suka suʻega.

Pin
Send
Share
Send