Prebence Diabetes: Epidemiology ma Faʻamaʻi faʻamaumauga i le Lalolagi

Pin
Send
Share
Send

Diabetes mellitus o se faʻafitauli tau fomaʻi ma faʻafitauli faʻafuaseʻi o loo maua malosi i tausaga uma. Ona o le taʻatele, o lenei faʻamaʻi e taua o se faʻamaʻi pipisi.

O loʻo iai foʻi le manatu e faʻateleina le numera o tagata gasegase i lenei faʻaletonu e fesoʻotaʻi ma le galuega o le pancreas.

E oo mai lava i aso nei, e tusa ai ma le WHO, o le faamaʻi e aafia ai le tusa ma le 246 miliona tagata i le lalolagi atoa. E tusa i tala faʻatatau, o lenei aofaiga e toetoe lava a faalua.

O aga taua o le faʻafitauli ua faʻalauteleina i le mea moni o le maʻi e tau atu i le vave le atoatoa le tino ma maliu ona o suiga e le mafai ona aliali mai i totonu o le taʻamilosaga. O le a le matuia o le faʻateleina o le maʻi suka i le lalolagi?

Lalolagi faʻamaʻi suka

Diabetes mellitus o se setete o le maualuga hyperglycemia.

I le taimi nei, e leʻo iloa tonu le mafuaʻaga o lenei faʻamaʻi. E mafai ona aliali mai pe a i ai ni faʻaletonu e maua e faʻalavelave i le masani masani galuega o sela.

O mafuaʻaga e faʻaosofia ai le faʻaalia o lenei faʻamaʻi e mafai ona mafua mai i: ogaoga ma lamatia manuʻaga o le pankreas o se natura faʻamaʻi, sili atu ona aoga o nisi glands endocrine (pituitary, adrenal gland, thyroid gland), le aʻafiaga o vailaʻau oʻona ma faʻamaʻi pipisi. Mo se taimi umi lava, o le maʻi suka ua iloaina o le autu autu e ono afaina ai mo le faʻaalia mai o faʻamaʻi o le cardiovascular system.

Ona o le faifai pea uiga faʻaalia o vascular, cardiac, faiʻai poʻo faʻamaʻi papalagi e mafua mai i tua atu o le matua o le hypoglycemic control, diabetes e manatu o se faʻamaʻi moni vaskular.

O le maʻi suka e masani ona faʻaoso atu ai i faʻamaʻi o le cardiovascular system

I Europa, e tusa ma le 250 miliona tagata e maua ile maʻi suka. E le gata i lea, o le aofaʻiga mataʻutia e le masalomia ai le i ai o se maʻi.

Mo se faʻataʻitaʻiga, i Farani, o le maʻi suka e tupu i le tusa ma le 10 miliona tagata, o se tulaga muamua lea mo le atinaʻeina o le maʻisuka ituaiga 2. O lenei faamaʻi e faʻaosofia ai le foliga mai o faʻaletonu e le moʻomia, lea e na o le faʻateleina ai le tulaga.

Lalolagi Faʻamaʻi Faʻamaumauga:

  1. matutua tausaga. Suesuega faʻatautaia e le saienitisi faʻaalia ai o le tulaga moni o le maʻi suka e sili atu maualuga nai lo faʻamaumau 3.3 taimi mo tagata gasegase 29-38 tausaga, 4.3 taimi mo tausaga 41-48 tausaga, 2.3 taimi mo 50 -58-tausaga-matutua ma 2.7 taimi mo 60-70-tausaga-matutua;
  2. itupa Ona o faʻailoga tino, o fafine e masani ona maua i le maʻi suka nai lo tama. Ole maʻi muamua o le faamaʻi e aliali mai i tagata ei lalo ifo o le 30 tausaga le matua. Ole tele a o fafine e tigaina ai. Peitaʻi o le ituaiga lua o le maʻi suka e toetoe lava o taimi uma i tagata na e lapataʻi. A o le tulafono, e mamaʻi mo tagata e silia i le 44 tausaga le matutua;
  3. tulaga na tupu. Afai tatou te mafaufau i fuainumera i luga o le teritori o lo tatou atunuu, tatou mafai ona faaiʻuina e faapea i luga o le vaitaimi mai le amataga o le 2000 ma faaiu i le 2009, o le toʻatele o le faitau aofai o tagata ua toeitiiti faaluaina. Ile avea ai ose tulafono, e sili atu ona masani ile ituaiga lua o gasegase o loʻo leaga. I le lalolagi atoa, pe tusa o le 90% o tagata uma e maua i le maʻi suka o loʻo aafia i le ituaiga lua o faʻafitauli e faʻatatau i le le lelei o le pancreatic.

Ae o le fuainumera o maʻi suka maua ai le 0,04 i 0,24%. Ua mafua lea tulaga ona o le faʻatupulaia o le aofaʻi o tina maitaga e fesoʻotaʻi ma le agafesootai o le atunuʻu, lea o loʻo faʻamoemoe e faʻateleina le fanau mai, ma le faʻailoaina o vave suʻesuʻe faʻailoga o le maʻi suka.

Faatasi ai ma le autu o mea e aʻafia ai le atinaʻeina o lenei olaga e lamatia ai faʻafitauli, tasi e mafai ona tuʻua mai le tino oona. E tusa ma le 81% o tagata e maua ile maʻisuka ituaiga 2 e ova tele atu. Ae mamafa avega ile 20%.

Afai tatou te iloiloina fuainumera o le foliga mai o lenei faamaʻi i tamaiti ma talavou, tatou te maua le faʻateʻaina o fuainumera: o le tele o taimi o le faʻamaʻi afaina ai tamaiti mai le 9 i le 15 tausaga.

O le faʻateleina o faʻafitauli i tagata maʻi suka

O le maʻi suka o se faʻafitauli e le gata o lo tatou atunuʻu, ae o le lalolagi atoa. Ua faateleina i aso uma le numera o tagata mamai.

A tatou gauai atu i fuainumera, e mafai ona tatou faʻaiuina o le lalolagi atoa, pe tusa ma le 371 miliona tagata o loʻo mafatia i lenei faʻamaʻi. Ma o lenei, mo le sekone, e tusa ma le 7.1% o le faitau aofai o tagata o le paneta atoa.

Le mafuaʻaga autu mo le faʻasalalauina o lenei faʻafitauli o le endocrine o se faʻavae taua o le olaga. Fai mai saienitisi, afai e le suia le tulaga mo le sili atu, ona oʻo ile 2030 o le aofaʻi o tagata gasegase o le a faʻateleina nisi taimi.

Ole lisi ole atunuʻu e pito sili ona maualuga le maʻi suka e aofia ai mea nei:

  1. Initia E tusa e 51 miliona mataupu
  2. Saina - 44 miliona;
  3. Iunaite Setete o Amerika - 27;
  4. Fusia Rusia - 10;
  5. Pasila - 8;
  6. Siamani - 7.7;
  7. Pakisitana - 7.3;
  8. Iapani - 7;
  9. Initonesia - 6.9;
  10. Mekisiko - 6.8.

Na maua le Iunaite Setete se pasene pasene o le faʻamasinoga tulaga. I lenei atunuu, pe tusa o le 21% o le faitau aofai o tagata e maua i le maʻi suka. Ae i le tatou atunuʻu, o fuainumera e itiiti ifo - e uiga ile 6%.

E ui i lea, e ui lava ile mea moni ole tatou atunuu e le o maualuga le maualuga o faʻamaʻi e pei ona iai ile Iunaite Setete, ua valoia e le au atamamai, e le o toe mamao ae toe latalata ane le faʻailoga ile US. O le mea lea, o le faamaʻi o le a taʻua o se maʻi.

Ole maʻisuka ituaiga 1, pei ona taʻua muamua, e tupu i tagata e laʻitiiti atu nai lo le 29 tausaga le matutua. I le tatou atunuʻu, o le faʻamaʻi e vave lava ona talavou: i le taimi nei ua maua i tagata gasegase mai le 11 i le 17 tausaga le matutua.

O numera taufaʻafefe e maua mai i fuainumera e uiga i tagata taʻitasi na pasi lata le suʻega.

E tusa o le afa o tagata uma o le paneta latou te le o iloa o le maʻi ua leva ona faatali mo latou. E faatatau i le tupuʻaga. Ole faʻamaʻi e mafai ona tupu ae leai se mea na tupu ile umi o taimi, e aunoa ma le faʻatupuina fua o faʻailoga o mala. E le gata i lea, i totonu o atunuʻu tau tamaoaiga o le lalolagi o le faʻamaʻi e le masani ona faʻamaonia lelei.

I le tuai ai ona iloa le maʻi, e mafai lava e le maʻi suka ona aʻafia ai ni faʻafitauli matuia, faʻaleagaina ai le galueaina o le fatu ma alatoto. E oko foʻi i okeni pei o fatugaʻo ma le ate. Mulimuli ane, o solia faʻafitauli e mafai ona oʻo atu i manaʻoga faʻapitoa.

E ui i le mea moni, o le faʻateleina o le maʻi suka e manatu laititi i atunuu Aferika, o iinei o le maualuga pasene o tagata e leʻi mauaina se suʻega faʻapitoa. O le mafuaʻaga atoa o loʻo taoto i le maualalo o le tusitusi ma le le iloa e uiga i lenei faʻamaʻi.

O le faʻateleina o faʻafitauli i tagata e maʻi ituaiga o suka

O le le lava o togafitiga lelei o le a faʻaalia ai o ia lava i le atoa o lavelave o faʻafitauli faigata, lea e vaevaeina i ni tele vaega autu: afaina, tuai ma le umi.

E pei ona outou iloa, o faʻafitauli matuia e mafai ona aumaia nisi faʻafitauli.

E avea ia ma lamatiaga sili i le ola o le tagata. E aofia ai setete o lo latou atinaʻe e tupu i se vaitaimi laititi.

E mafai foi nai itula. I le masani ai, o ia faʻaaliga e iʻu i le oti. Mo lenei mafuaʻaga, e manaʻomia le vave faʻaavanoa fesoasoani. E i ai ni filifiliga masani mo faigata ogaoga, o latou uma e ese mai na muamua.

O aʻafiaga e sili ona taatele e aofia ai: ketoacidosis, hypoglycemia, hyperosmolar coma, lactic acidosis coma, ma isi.Mulimuli ane aafiaga e aliali mai i totonu o nai tausaga o le maʻi. O le latou afaina e le o ni faʻaaliga, ae o le mea moni o loʻo latou faʻasolosolo malie ina leaga se tulaga o se tagata.

E oʻo lava ile fesoasoani masani e le fesoasoani. E aofia ai le: retinopathy, angiopathy, polyneuropathy, faʻapea foi ma le maʻi vae.

O faʻafitauli matuia e masani ona maitauina i le 11-16 tausaga talu ai o le olaga.

Tusa lava pe mataituina uma mea manaʻomia mo togafitiga, o alatoto, totoga o le faʻamalologa, paʻu, neura o le tino, ma le fatu foi. I sui o le malosi feusuaʻiga, o faʻafitauli e aliali mai i luga o le faʻagaioiga o le maʻisuka mellitus ua faʻataʻitaʻia tele taimi e le masani ai nai lo fafine.

O le mea mulimuli e tigaina i mafatiaga o mea ole endocrine faaletonu. E pei ona taʻua muamua, o le gasegase e mafua ai le foliga mai o faʻalavelave mataʻutia e fesoʻotaʻi ma le faʻatinoga o le fatu ma alatoto. Tagata o le litaea tausaga e masani ona maua i le tauaso, e tupu ona o le maʻi suka retinopathy.

Ae o le faʻafitauli o fatugaʻo e mafua ai le faʻaleagaina o se gaʻo. O le faʻafitauli o lenei faʻamaʻi e mafai foi ona maua i le maʻi suka retinopathy.

E tusa o le afa o tagata uma o maʻi suka e i ai faʻalavelave e aʻafia ai le tino. I se taimi mulimuli ane, ua faʻaosofia e le neuropathy foliga o le faʻaitiitia o le maaleale ma faʻaleagaina le pito maualalo.

Ona o le ogaoga suiga i le neura, tagata ma le atoatoa pancreas ono maua se faigata e pei o le maʻi vae. Lenei le o se mea lamatia faʻataʻitaʻiga, e fesoʻotaʻi atu i le solia o le cardiovascular system. E tele lava taimi e faʻaoso ai le faʻamalu ese o vae.

E tusa ma le 900,000 vaevaega a le ua maeʻa faia i tausaga taʻitasi ona o le le amanaiaina o le faʻamaʻi. Ole mafuaʻaga na e mafai ai ona e aloese mai le faʻalavelave e tasi, e tatau ona e matua mataala i lou lava soifua maloloina.

Fesootai vitio

O lenei vitio e talanoaina le lautele faʻamatalaga, ituaiga, togafitiga metotia, faʻailoga ma fuainumera o maʻi suka:

Afai o loʻo e maua i le maʻisuka, e le tatau ona e tuʻulafoaʻia le togafitiga, lea e aofia ai le tele o vailaʻau faʻapitoa, ae o le lelei ma paleni taumafa, faamalositino ma le teena mai vaisu (e aofia ai le ulaula ma le inu ava malosi). E masani foi ona e manaʻomia le asiasi i se tagata endocrinologist ma cardiologist ina ia mafai ona e iloa e uiga i le tulaga tonu o le soifua maloloina.

Pin
Send
Share
Send