Ulaula ma maʻi suka

Pin
Send
Share
Send

O le maʻi suka o se faamaʻi e manaʻomia le suia atoa o le olaga mai se tagata. Ae le o tagata uma e mafai, i le aʻoaʻoina o latou tulaga o le soifua maloloina, suia mea uma i se taimi vave, ma e le gata i le lelei oa latou meaʻai, ae lafoai foi se leaga leaga o le ulaula. E mafai ona ulaula ma le maʻi suka ma o le a le mea e mafua ai, o le a e iloaina nei.

O le mea autu e tatau ona iloa e tagata uma

E talitonu le toʻatele o le faʻatupu o le maʻi i le tino o tagata ua mafua ai le maʻi suka. Ioe, latou te faia se sao taua i le tutupu mai o lenei faʻamaʻi, ae le o le mea autu. E fuafua lava i le tagata ia ma lona soifuaga.

Ina ia malamalama i le leaga o le ulaula i le maʻi suka, e tatau ona fai muamua ni nai upu e uiga i le faiga o le atinaʻeina o lenei maʻi. DM (diabetes mellitus) e lua ituaiga - muamua ma le lona lua. DM 1 e sili ona masani ona aʻoaʻoina i tagata i tausaga talavou ma i le tele o tulaga atiaʻeina i luga o se talaaga o le leaga tupuaga. E iloga i le faʻatinoina maualalo poʻo le faʻamaʻi o le pancreatic, e faʻaopoopo ai le inisalini e manaʻomia mo le vaevaeina o le kulukose ma lona faʻaaogaina.

I le maʻisuka ituaiga 2 diabetes mellitus, o le gaosiga o le inisalini e masani ona tupu, ae na teʻena lona sootaga ma le kulukose ma e le mafai ona gagau. Ma o le pancreas, lea e gaosia ai le le lelei-inisalini, ua saofagā foʻi i lenei.

O le ulaula ma le maʻi suka o lua mea le fetaui. Nicotine e maua i sikaleti, e le gata e afaina ai māmā, ae o le tino atoa. O lenei foʻi vailaʻau e afaina ai le galuega o le gastrointestinal tract, aofia ai ma le pancreas. O lona faifai pea o faʻataʻitaʻiga e oʻo atu ai i faʻateleina o solia o le gaosia o le inisalini, lea e aofia ai le alualu i luma o le faʻamaʻi ma le faʻaosoina mai o faʻafitauli matuia o le soifua maloloina.

E faʻafefea ona aʻafia le alualu i luma o le nicotine?

O le ulaula i le maʻi suka e masani lava ona le manaʻomia, tusa lava poʻo le a le ituaiga faʻamaʻi e tupu ai se tagata. O le taumafaina o le nicotine i le tino e fesoasoani i le tutupu o spasms o alatoto. Ma talu ai ma le maʻi suka, o le vaega o alatoto ua faʻailoa i taimi uma i avega ogaoga ma e le masani ona feagai ai ma i latou, o le ono mafai ona i ai le kolose faʻamaʻi ia latou i le taimi o ulaula faʻateleina tele taimi.

O le faʻaletonuina o le toto e alu atu ai i le le lava o taumafa i meaʻai i sela vaivai o le tino, ma ou te faʻatupuina foʻi le atinaʻeina o faʻamaʻi. Ma afai o se tagata, iloa e uiga i lona maʻi, faaauau pea ona ulaula, ia e ono vave ona le atoatoa.


Le aafiaga o nicotine i le tino o le tagata

E le gata i lea, pei ona taʻua i luga, o le ulaula e afaina ai le faʻaʻupuga. O lenei masaniga e faʻaosofia ai se faʻalavelave i le faʻaogaina o meaʻai ma o le tele o taimi e faʻaosofia ai le lagona fiaʻai i taimi uma. Ma i le maʻi suka, e tatau ona mataituina pea le gasegase lona tuʻinanau ma mataʻitu meaʻai, aua le sili atu i aso uma kalori taumafataga, na ia fuafuaina taitoatasi. Ae o le sikaleti faʻalavelave tele i lenei mea, lea e mafua ai se nofo tumau pe hypoglycemic, hyperglycemic crisis.

E tatau foi ona maitauina o le nicotine, lea e taumafaina i taimi masani, faʻateleina le faʻailoaina o le adrenaline ma nisi o popolega hormone. O se taunuuga o lenei mea, o se tagata e masani ona paʻu i totonu o se tulaga faʻanoanoa, e oso ai le ita ma le ita tele, ma i le taimi lava e tasi ua amata ona "faoa" lona mafatiaga. Ma o nei mea uma, mea moni, e faʻateleina ai le ala o le maʻi suka.

O a ni aʻafiaga?

Luga, faʻamatalaga faʻasoasoa i le mafuaʻaga o le maʻi suka ma le ulaula e le fetaui. Ae o lenei e tatau ona e faia ni nai upu e uiga i le mea a musu o le ulaula e suia lau olaga olaga mafai ai.

O mea ua fai ma vaisu ole Nicotine o le mafuaʻaga sili lea o le atinaʻe o faʻamaʻi vaskular. I totonu oi latou, o le sili ona taʻatele o le toto maualuga (toto maualuga) ma le afaina o le endoarthritis. O nei faʻamaʻi i lalo o le aʻafiaga o le maʻi suka e atiaʻe i se taimi puʻupuʻu, e faʻaalia i le ogaoga o faʻailoga ma e masani lava ona oʻo atu ai i le mea moni o le tagata ulaula o loʻo i se falemaʻi.

Taua! Ole foliga ole kolesterol i totonu ole vaʻa, ua saofaga ile atinaʻeina ole myocardial infarction ma le stroke, e sili atu nai lo le 60% ole maʻi suka e maliliu.

I le ma isuka mellitus, o manuʻa ua matua le lelei tele ma o le ulaula e faʻateleina nei mea uma. O se faʻaiuga, o faʻafitauli o le gangren o vaega pito i lalo e faʻateleina taimi. O le mea lena, afai e le tu le tagata i le taimi, vave pe tuai foi e ono tuua e aunoa ma le vae ma le atoatoa.

E le gata i lea, o le ulaula i le mamai suka e afaina ai galuega a totoga. I se isi faaupuga, o se suka ulaula o loʻo iai soʻo se avanoa e tauaso ai i se talavou, talu ai o neula optic alualu i luma le maua ai o latou gafatia uaea pe a ulaula.

O le tuʻuina atu o sikaleti e mafai ona se ola!

E masani ona le faigofie le puipuia o le maʻi suka ma taofi lona alualu i luma. Ae afai e taumafai le tagata ma faia lana mea sili, e i ai ia te ia avanoa uma e faʻaleleia ai e le gata i le lelei o lona olaga, ae faʻateleina foʻi lona umi.

Lauiloa ulaula talafatu mo maʻi suka

Toto maualuga ma le maʻi suka

E ui lava o le mea moni o le afaina mai le ulaula ua uma ona faʻamaonia toe o, o nisi tagata e maua lava alofaga ma finau mai mai le faʻafuasei tuʻuina atu o sikaleti e sili atu le afaina nai lo le ulaula. Latou te fuafuaina lea i le mea moni e faapea o le tino ua masani i le nicotine ma e le mafai ona ola masani e aunoa ma ia. Ole tala lava, afai e te tuu le ulaula, o le a afaina ai le fatu, ile maʻi suka, ma le tulaga lautele o le soifua maloloina.

E le gata i lea, o nisi tagata maʻi suka e salalau atu faʻaiʻuga o se suʻesuʻega faʻa Amerika, lea e faʻaalia ai afai ae tuʻu le ulaula ma le maʻisuka ituaiga 2, e mafai ona maua le DM1 o se "ponesi". Ae i le taimi lava lea e tasi, e le leoa ona o le mea moni, o tusitala o nei faʻamatalaga o loʻo unaʻia ai pea tagata ina ia aua neʻi faʻatuatuaina faʻamatalaga na faʻaalia, talu ai e le o 100% faʻamaonia.

E le gata i lea, o fai mai tagata maʻisuka, o le tuu o le ulaula, e mafua ai le faateleina o le fia 'aʻai, ma le iʻuga o le mamafa o le mamafa. Ma o le ova mea mamafa o se faʻamataʻutia tele i le soifua maloloina, lea e na ona faʻateleina le alualu i luma o le maʻi suka.

Aua le talitonu i tala fou! E mafai ona faʻaleagaina lou soifua maloloina!

E ao ona maitauina o loʻo faʻaauau pea suʻesuʻega i le ulutala o le "ova le mamafa ona o le ulaula tapaʻa". Ma e faʻapea o le moni o lenei mea e faigata. Ae e tatau ona faʻaalia, o le i ai o kilokalama mamafa e leʻo se faʻafitauli tele pei o le ulaula, aua e tele faʻafitauli mai ia te ia nai lo le mamafa mamafa.

Ia, afai e te fai atu o le a le tala aloaia vailaau, ona e tatau ona e maitau o fomai uma autasi alaga o le ulaula ma le maʻi suka, pe faʻatasi ma le muamua po o le lona lua, e matua faasaina! O lenei uiga leaga, e tupu ai se faʻamataʻutia tele i le ola o se tagata soifua maloloina, o le a se tatou tala e uiga i le maʻi suka?

Afai o se tagata gasegase e maua i le maʻisuka faaauau pea ona ulaula, ona ia te ia ua tumu:

  • tauaso;
  • le lelei le faʻalogo;
  • faʻatufuga;
  • le tuputupu ae faʻamaʻi o faʻamaʻi, e aofia ai gastritis, papala, ma isi;
  • faʻalavelave o le neura;
  • Gangrene
  • afaina o le mioma;
  • i le stroke;
  • faamaʻi o le fatu, ma isi.

Ma aotelega uma mea i luga, e tatau ona faʻapea mai, o tagata e maua i le maʻi suka, e manaʻomia ona faʻamama ese o latou mausa leaga i se taimi vave. E naʻo le pau lava lenei ole auala e mafai ai ona latou taofia le feteʻenaʻi ma fiafia i le maualuga o le olaga.

Ma ia manatua, o le maʻi suka o se faamaʻi faigata. O lana togafitiga e manaʻomia ai le tele o le malosi ma le onosaʻi mai i le tagata. I lenei tulaga, e tatau ona e mafaufau i auiliiliga uma. Afai foʻi e te manaʻo i lenei maʻi e le faʻalavelave i lou olaga, e tatau ona e faia taumafaiga uma e faia lenei mea.

Pin
Send
Share
Send